SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ ekonomija ]
[ turizam ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ zivot ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ bih ]
[ dalmacija ]
[ tribina ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 

PONEDJELJAK 27. kolovoza 2001.



DNEVNIK
MILIJUN DO "FAJRONTA"

Piše Ružica MIKAČIĆ


Zemlja u kojoj se s prvom kišom iza Velika Gospe počne javno povlačiti crta pod turističku sezonu, bez obzira na to što se na obali nalazi oko pola milijuna gostiju, doista je vrlo problematičan prostor za sadašnjost i budućnost te gospodarske grane. Jer, tek što su žegom potaknuti crvrči malo utihnuli, a kolone automobila na izlazu iz zemlje postale duže od onih u pravcu dolaska na more, gotovo javno je obznanjeno — sezona je gotova!
Točno je, naravno, da je njezina špica iza nas i da će svaki idući tjedan donijeti manje brojke gostiju, ali za ovogodišnju turističku žetvu upravo su mjeseci predsezone i oni u koje smo ušli ovog vikenda, a označavaju početak posezone, presudni za konačan sud o nezinim dosezima. Vršni dio, naime, očekivano nije ni trebao donijeti neke spektakularne pomake, a baš rujan je taj koji bi dijagramu njezina kretanja trebao dati konačan smjer.
Upravo zato i smeta takav javni odnos prema poslu u kojemu će turistički operativci proliti još puno znoja u kuhinjama, sobama i praonicama rublja prije nego što se počnu zasluženo odmarati. Jednako kao što su već bili dobrano iscrpljeni polovicom srpnja kada im je netko važan obznanio da je "sezona počela", a oni su se naradili već od Uskrsa! Jer, kada bi sve u našem turizmu završavalo s posljednjim tjednom kolovoza, doista bi se bilo umjesno zapitati: ima li se smisla tim poslom uopće baviti? To više kad se zna da će do početka studenoga na naše more stići još oko 1,5 milijuna gostiju, koji baš ničim nisu zaslužili tretman prekobrojnih. A sve u našoj javnosti, organizaciji i odnosu prema njima, vodi k tome.
Sezonski plažni objekti polako se pakiraju, sportski sadržaji na plažama traže već mjesto za prezimljavanje, fešta po turističkim mjestima gotovo i nema, koncerti su utihnuli, red vožnje većine prijevoznika sve je "tanji", ugostitelji nervozni broje "inkas", a domaćini su već umorni od svih i svega. Ako je to atmosfera kojom izražavamo dobrodošlicu toliko čekanim posezoncima, bolje nam se na vrijeme ostaviti "ćorava posla". Sramotno je, nekulturno i poslovno pogibeljno cijelu godinu pozivati ljude "u kuću" i obećavati im dobru zabavu s nama, a onda im, kada dođu, kazati da smo mi pospani od — prethodnog tuluma!?
Posezonski gosti takvu nam gestu neće ni oprostiti, niti zaboraviti, jer je lista mjesta koja im u ovo vrijeme nude danonoćnu zabavu na Sredozemlju sve šira i sve jeftinija. Zbog svega toga prvi posezonski tjedan nižih cijena turističkih usluga u hotelima na obali, može biti tek vrijeme prve površne inventure, ali nikako svođenja računa o učinjenom. Čarteri će, naime, naše more spajati s Europom još puna dva mjeseca, čak i bolje popunjeni nego u špici sezone kada je ogromna većina gostiju stizala automobilima.
Stoga oni koji sezonu javno zaključuju sa završetkom svojeg godišnjeg odmora, nemaju baš nikakvo pravo i gostima kazati "fajront".

   

MONTAŽNI STOL
Politika,
Dalmacija i seks

Teško da je ženi igdje bilo tako sramotno kao u Dalmaciji; ali od Marulića do Ujevića obožavana je a - barem kao djevojka - danas je dovoljno bezobrazno samosvjesna

Piše Duško ČIZMIĆ MAROVIĆ


Na paternalističku izjavu o Dalmaciji kao "politički najzapuštenijoj županiji" što ju je — prema Slobodnoj Dalmaciji od 16. kolovoza — izrekla Vesna Pusić, akademik Davorin Rudolf u ovoj je novini 21. kolovoza reagirao ovako: "Mogao bih uzvratiti i uvredljivom, osornom, nadutom i obijesnom kvalifikacijom poput te koju je za čitavu dalmatinsku regiju uporabila gospođa Pusić, ali takav stil obračuna ne dopuštaju mi: prvo, odgovornost spram javnosti i javne riječi i, drugo, poštovanje prema jednoj dami koje u ovoj politički zapuštenoj Dalmaciji gajim oduvijek". Dugo već čekam ovako dobar povod za otvaranje rasprave o muškom seksizmu koji u Hrvata vlada neometan boljim civilizacijskim običajima.

Seksizam

Citirana je izjava izvrstan povod takvoj raspravi kako zbog toga od koga dolazi, tako i stoga što sadrži. Izjava sadrži uvjerenje da "stil - javnog političkog - obračuna" s Vesnom Pusić treba biti određen time što je ona "dama". Kao drastičan primjer seksizma ta je izjava nezaobilazan povod za raspravu. A riječ je o Davorinu Rudolfu, sveučilišnom profesoru i akademiku koji je obnašao odgovorne javne funkcije, a i u stranačkom angažmanu zadržao za naše prilike iznimnu razinu autonomije, dakle osobi nedvojbenog javnog autoriteta čije izjave značajno utječu na formiranje kriterija u našoj javnosti, pa traže i zaslužuju komentar. Kao osoba koja je u protekle dvije godine javno branila pravo na vlastito stajalište u pitanjima od općeg interesa, stajalište različito od službenog, kao osoba koja se bavila novinarstvom, napokon kao jedan od inicijatora budućeg Foruma hrvatske sloge, Davorin Rudolf nesumnjivo je svjestan odgovornosti za javnu riječ. To znači i da je poželjan sugovornik za kojeg nije vjerojatno očekivati kako će previdjeti meritum stvari o kojoj želim raspravljati.
Dakle, zbog čega je ovakva izjava seksistička? Što je seksizam? Kad je naš odnos prema sugovorniku uvjetovan bojom njegove kože, to je rasizam. Kad je taj odnos uvjetovan etničkom pripadnošću, to je nacionalizam. Seksizam je kada stav određujemo na osnovi činjenice ima li sugovornik sise ili ne. Naravno, seksizam je ključan kriterij kad je o izboru seksualnog partnera riječ, bez obzira kakav izbor pravili. Ali u odnosu Davorina Rudolfa prema Vesni Pusić nije riječ o tome. Također, i rasizam i nacionalizam i seksizam mogu biti pozitivni pojmovi, kada naime označavaju razne vidove solidariziranja s rasno, nacionalno i spolno diskriminiranima. Kada je o odnosu muškarca prema ženi riječ, to se solidariziranje, uz nešto pojednostavljivanja, može imenovati "viteštvom". Kako Vesni Pusić ipak nije pomoglo to što je "dama", jer akademik ju je otpravio objašnjenjem da neće uzvratiti "uvredljivom, osornom, nedutom i obijesnom kvalifikacijom poput te koju je ... uporabila gospođa ...", vidljivo je da u ovoj mangupskoj sintaksi nema viteštva.
U svemu ovome naš se profesor poziva na Dalmaciju koja "poštovanje prema dami ... gaji oduvijek...". To je pak trostruko nepodnošljivo. Prvo, teško da je odnos prema ženi igdje tako sramotan kao u tradicionalnoj Dalmaciji. Ali, drugo, od Marulića do Ujevića duhovni kontrapunkt uvijek je glasio: "ja te obožavam, jer ne voli se svete"! Napokon, riječ valja dati i Marici divojci - "ako si gospodar od svojega broda, ti nisi gospodar od sinjega mora": Dalmatinku, barem kao djevojku, oduvijek je resila dovoljno bezobrazna samosvijest.

Osobnost i jednakost

Ovo je polemički tekst i nema prostora objašnjavati na koje sve načine jedinstvo svih Hrvata ugrožava Hrvatice. Svi to jedinstvo čuvaju, jačaju i promiču. Splitu su, na primjer, ratnih godina civilnim sektorom dominirale ženske grupe,većina je njih na okupu i danas, a u gradskom su životu neprimjetne. Ukoliko to nije lukav izbor načina djelovanja?
Međutim, ako je odista stalo do problema seksizma, zašto sam se dohvatio teksta okrenutog aktualnim problemima? Zar odnos prema ženi nije rezultat cjelokupna civilizacijskog razvoja? Ne interpretiram li ja tekst Davorina Rudolfa na crti iste one mangupske zlouporabe koju pripisujem drugima? Kako bilo, novinarski posao ima tu rijetku prednost da napisano ostaje, pa namjere vrijede onoliko koliko vrijedi tekst, ni više ni manje. A što se tiče činjenice da jedna jedina generacija malo može promijeniti u cjelokupnom civilizacijskom naslijeđu, to je točno. Ali ono što generacija ne može, možda može pojedinac. Jer kao što ljudski fetus, izgleda, u svojem razvoju mora ponoviti prošlost razvoja cijele vrste, tako i svaka osoba vlastitim duhovnim razvojem, rastom, može ocrtati najviše buduće mogućnosti čitava čovječanstva. Do puberteta smo djeca, ni muškarci, ni žene. Potom smo nekoliko desetljeća ili žene ili muškarci, određeni, dakle, u prvom redu spolom, seksom. Nakon pedesete počinjemo zacjeljivati: postajemo cijele osobe, ljudi. Tada druge možemo prestati sretati tek kao žene ili kao muškarce, možemo ih sretati kao osobe.
Moramo li u našim osobnim i javnim relacijama čitav život ostati određeni seksom, spolom? Ili smo kao roditelji dužni našu djecu, a kao javni radnici naše sugrađane, pripremati baš na moguće iskustvo susreta s drugim kao osobom te na iskustvo buduće jednakosti spolova?

   

LICE I NALIČJE BALUNA
Kraljević i prosjak

Poslije prve prvenstvene utakmice nastupila je agonija, u metropoli protiv Zagreba Hajduk je izgubio sa 0:1, potom u Splitu s Varteksom 1:5. Laskavi naslov brzo se zaboravio, a onih 1:5 tretirao se kao trijumf neznanja. Igrači kao da su imali i bojazan od pobjede; kao da su nestali superiorni znalci, a onaj jedini pogodak Deranje iz jedanaesterca izgledao je kao hitac iz milosrđa

Piše: Zvone MORNAR


Upravlja li Gračan sa Štimcem ili Štimac s Gračanom.
U posljednje su vrijeme igrači Hajduka postali majstori za kikseve, a u biografiji kluba ostat će dokazi o osvojenom prvenstvu, ali i o poraženoj stručnoj politici.
Naime, proteklih dana postoji kod majstora s mora deficit pogodaka. Osim onih 4:1 protiv Rijeke u Zadru, sve je drugo bilo za zid plaća. Navijači jedva čekaju da njihova momčad konačno krene punim jedrima i da više ne daju golove na kapaljku.
Uostalom, evo kratke rekapitulacije: protiv Ferencvarosa u Budimpešti bilo je 0:0; u Splitu regularno vrijeme završilo također s 0:0, pa su se morali izvoditi jedanaesterci. Uz sreću Pletikose ostvareno je 5:4. S Mallorkom u Poljudu Bilić je iz prekida postigao 1:0, a u revanšu nakon 0:1, morao se igrati nastavak, koji je Hajduk eliminirao sa 0:2.
Poslije prve prvenstvene utakmice nastupila je agonija, u metropoli protiv Zagreba Hajduk je izgubio sa 0:1, potom u Splitu s Varteksom 1:5. Laskavi naslov brzo se zaboravio, a onih 1:5 tretirao se kao trijumf neznanja. Igrači kao da su imali i bojazan od pobjede; kao da su nestali superiorni znalci, a onaj jedini pogodak Deranje iz jedanaesterca izgledao je kao hitac iz milosrđa.
Istina, bilo je i deficita loptača. Protiv Mallorke ispali su iz igre najprije Rendulić, pa Carević. Protiv Varteksa Miše i Srna. No, oni sami nisu bili generatori krize.
U sportsku elitu pripisivali su samo Štimca i Asanovića, ali je "veliki mag Igor" na sam dan utakmice s Mallorkom u Poljudu izgleda ustao na lijevu nogu. Umjesto zenita njegova stvaralaštva dobio je čak šest utakmica kazne, u povodu kojih je bilo bezbroj polemičkih napisa. Zasad se još nije ništa promijenilo, a tko zna i hoće li. Ako ne prođe žalba, Igor će se moći tiješiti da gromovi pucaju samo u vrhove.
Aljoša Asanović je protiv Varteksa ozlijeđen, a bez njega nema najljepše priče. Više je nego sigurno da bi Hajduk s Igorom i Aljošom možda ušao u Ligu prvaka. Pogotovo da su im asistirali Miladin, Rendulić i Carević; bez te petorice smo vidjeli drugi padež. Kompletni bi možda pokrenuli i brdo, ovako nitko nije nosio tijaru na glavi.
Trener Nenad Gračan, od kojega smo očekivali generalski stil, bio je prisiljen oslanjati se na mlade. A, "mali zeleni" mogu se umiljavati treneru, ali to nije to. Iznimke su Bilić (1980.), Andrić (1980.) i Carević (1982.). Srna (1982.) ima neumornu energiju, ali nema koncentracije i iskustva. Slično je s Pirijom (1980.), te sa Celišćakom (1982.). Stariji od njih su Puljiz (1979.) i Vuković (1979.), ali oni još nisu digli glavu. Sve u svemu, u tim momcima još nema dinamične snage. Zasad su neslavni junaci ali neka nikada ne zaborave naglasak na napad.
Gračan je stigao tek prije dva mjeseca, a gotovo svaki dan dolazi mu mrak na oči, pa se javnost pita: "sjedili li Gračan čvrsto na klupi"? Prije Mallorke se govorilo: "ovo je Gračanovo biti ili ne biti". Računalo se da će Gračan završiti na španjolskoj lomači. No, ništa od toga, pa je Neno tek povukao alarmno zvonce. Zamolio je predsjednika Grgića da mu "makne babice oko njega". A najnovije vijesti iznose da "ključnu ulogu u Hajduku igra Štimac, na terenu i izvan njega".
Ako je to točno, možemo razumijeti Gračana. Čini se da to utječe na njegovo raspoloženje te da — ako se tako nastavi — mogu ga natjerati na abdikaciju. Čak je i u "Marci" pisalo: "Gračan će biti smijenjen ne prođe li Mallorku". Slične su se rasprave vodile i oko toga hoće li momčad braniti ili ići u napad, a Gračan je "dvosjeklo" odgovarao: "Ne mislimo se samo braniti". Budući da su izostali glavni akteri, krenulo se s nekom vrsti bunkera, iako je Asanović upozoravao:
"Iluzorno je sanjariti da ćemo proći sa 0:0 ... Nama je Ferencvaros pokazao kako se treba ponašati. Svi smo mislili da će se Mađari zabunkerirati i braniti, a oni su nas napali. To je recept".
Sve smo vidjeli svojim TV-očima. Stvarno je u prvom poluvremenu izgledalo da je po srijedi tipični bunker jer "bijeli" gotovo nisu prelazili svoju polovinu. Kad je završeno sa 0:2, naš je trener dočekan na nož od tiska: "nije to bila igra koja želi i smatra da može u Ligu prvaka". Drugi je javljao: "Hajduk se kukavičkom igrom oprostio od Lige prvaka". Takva je cijena uvijek poslije poraza.
Najdirektnije su postupili oni koji su priopčavali da je Hajduk eliminiran u splitskom tunelu. A to se prvenstveno odnosilo na Štimca, koji je tobože u Poljudu sve i sva. Kad bi bilo tako, najozbiljnije bismo postavljali pitanje: "Upravlja li Gračan sa Štimcem ili Štimac s Gračanom".
Ipak, ako Hajduk pobjedi Marsoniju, u što svi vjerujemo, navijači će postati optimisti i pjevat će: "Opet ćemo biti prvaci". To je stari hajdučki stil, čim uslijede željene pobjede, nitko ne pomišlja da će im biti potrebni hladni oblozi.
P.S.: U nazočnosti predsjednika FIFA-e Seppa Blattera u petak, uz pomoć sponzora i FIFA-e, otvorena je nova kuća hrvatskog nogometa. Došljake će osvajati unutrašnjom ljepotom. Stoga čestitke svima, a posebno Vlatku Markoviću, on je, uz sve ostalo, organizirao dugo slavljeničko raspoloženje.
U Ilici 31 izgledali su kao prosjaci, a u Rusanovoj 30 izgledat će kao ... kraljevići.

   

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.08.26.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]