SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ ekonomija ]
[ turizam ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ zivot ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ bih ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 
ŠIBENIK

ČETVRTAK 9. kolovoza 2001.



BITKA ZA VODOVOD   HDZ UZIMA VODOVODU
DESET MILIJUNA KUNA INVESTICIJA, A OSTAVLJA VREĆU BEZ DNA - ODRŽAVANJE NAJVEĆE VODOVODNE MREŽE U HRVATSKOJ
MIOĆ NINIĆU "OTEO"
DESET MILIJUNA KUNA

Vodovod, u vlasti koalicijskog grada, ostaje bez županijske naknade koju je u ime Županije ubirao punih pet godina. Riječ je o deset milijuna kuna u 2000.

Piše: Zdravko PILIĆ

Luka Ninić, direktor VodovodaŠibenski Vodovod ostaje bez županijske naknade koju je dosad ubirao punih pet godina u ime Županije šibensko-kninske! Ne samo da je riječ o značajnom novcu, gotovo deset milijuna kuna godišnje, nego na ovaj način županija - odnosno HDZ — uzima iz ruke Luke Ninića i koalicije na vlasti investicije, a ostavlja im tek probleme, vreću bez dna — održavanje najveće vodovodne mreže u Hrvatskoj s kojom se napaja stotinjak tisuća ljudi! Kako se jednim udarcem želi ubiti dvije muhe, preuzimanjem županijske naknade koju je Županijska skupština za realizaciju Srednjoročnog programa uvela 1. lipnjna 1996. godine od 0,37 DEM po kubiku prodane vode, stječu se Miho Mioč, dožupanuvjeti da HDZ-ova županija u potpunosti preuzme kontrolu nad Vodovodom koji je u ovom trenutku očito financijski najmoćnija tvrtka u županiji! Obračuna li se, naime, dosad utrošena županijska naknada, kao vlasnički udio, županija bi, a ne grad, imala većinsko vlasništvo nad tvrtkom koja godišnje, što preko naknade, što preko cijene vode kontrolira trideseta milijuna kuna, a gotovo da je ravno županijskom proračunu. Naravno, iz ovog oteza nije teško iščitati rukopis Mihe Mioča, moćnog HDZ-ovog dožupana i dojučerašnjeg zamjenika direktora Vodovoda koji je udario Luku Ninića i koaliciju tamo gdje je najbolnije — po investicijama. Jer s preuzimanjem deset milijuna kuna županijska naknada godišnje potpuno je anulirano poskupljenje vode koje je nova vlast teškom mukom provela kroz gradsko vijeće. Iako je to poskupljenje za Vodovod bilo znatno, čak kunu po prodanom kubiku, tvrtka će dobivati više — to je ipak manje od onog što se gubi, a to je već spominjanih 0,37 DEM po istom prostornom metru koliko će se odsada slijevati na račun županije. A Mioču na ovoj lukavoj nakani ide čak u prilog i

 ŠIBENIK DANAS
ŠIBENIK DANAS

Za vodu - komu troškovi, a komu investicijaSnimio A. BARANIĆ

S mobitelom do vode

Planirani prihod od primjene nove cijene vode i prodanih količina iznosio bi 28.680.774 kune, što je projekcija s kojom u 2001. barataju u šibenskom Vodovodu. To je za 6,1 milijun kuna više od sadašnjih prihoda no još uvijek za 2,7 milijuna kuna manje od potrebnih prihoda za pokriće svih dosadašnjih rashoda, kako se požalio direktor Luka Ninić, koji je istodobno obećao da će tu razliku pokriti racionalizacijom poslovanja. Ninić je takvo obećanje i ispunio. Drastično je smanjio troškove mobitela, primjerice, na samo 150 kuna po aparatu, a pokušao je uvesti i red u vozni park. No, izgleda da su rezultati prilično obeshrabrujući u prvih mjesec dana — ušteda na benzinu u 34 auta Vodovoda ukupno iznosi, ako je vjerovati upućenima, mizernih 1600 kuna!

stav Ministarstva financija koje traže da županijski prihodi — a naknada to neosporno jest — idu u županijski proračun kako bi se uredno evidentirao ulaz i izlaz. Postavlja se, dakako i pitanje, a što će biti s razvojem, odnosno Srednjoročnim programom razvoja, vodoprivrede, zbog kojih je naknada i uvedena. U tom grmu i leži zec — županija će investicije moći voditi sama ili ih povjeravati nekim od privatnih poduzeća u županiji koje sama angažira.
Rat županijske i gradske vlasti, očito je, nastavlja se nesmiljenom žestinom, a glavna bitka zasad se očito vodi za kontrolu Vodovoda.

MLADI ŠIBENČANIN HRVOJE ZLATOPER PROVEO
NEZABORAVNIH 20 DANA U LIBANONU
Libanonci su vrlo
slični Hrvatima!

Piše: Samir MILA

Tisuće mladih Šibenčana ovog se ljeta gužva na nekoliko plaža širom županije. Odlasci na neka egzotična mjesta su nedosanjan san. S tim se ne bi mogao složiti 23-godišnji Hrvoje Zlatoper, koji je zahvaljujući "Lions" clubu 20 dana uživao u Libanonu.
"Putovanje u Libanon za mene je bilo jedno neprocjenjivo iskustvo, koje me još uvijek ispunjava nekim čudnim nadahnućem i željom da se vratim u tu zemlju prvom prilikom", rekao nam je Hrvoje, koji se iz Libanona vratio 15. srpnja. Tamo je boravio kao jedini Hrvat u društvu s 42-je ljudi iz 24 zemlje.
"Bili smo smješteni 25 km od Bejruta, u malom mjestu Ajaltounu, u prakrasnom kompleksu apartmana znanog kao "Sun City Resort", na 60 m nadmorske visine. Svaki Hrvoje, prvi zdesna, i prijatelji, ispred križarskog dvorca u Libanonudan smo imali vrlo zgusnut raspored, tako da sam spavao u prosjeku 3-4 sata", reći će Hrvoje.
Hrvoje za Libanonce kaže kako su moderan, mediteranski narod, vrlo sličan nama. Zemlja je površinom pet puta manja od Hrvatske, a ima 60 posto muslimana i 40 posto katolika. Posljedice 16-godišnjeg rata koji je završio 1991. još su vidljive po cijelom Bejrutu. Tako se u strogom centru mogu vidjeti srušene zgrade između novih. Ono što je Hrvoja posebno dojmilo jest što je Libanon zemlja bogata arheološkim nalazištima i naslijeđem različitih svjetova i religija. Mladi "lavovi" su se u Libanonu uspjeli i okupati iako to baš nije preporučljivo jer u Sredozemnome moru kod Libanona plivaju meduze veličine nogometnih lopti! "Prvi dan smo imali prezentaciju zemlje iz koje dolazimo, i moram se pohvaliti da sam dobio čestitke i neskrivena oduševljenja ljepotama Hrvatske", pohvalio nam se Hrvoje. "Svi su se htjeli slikati sa mnom zbog šibenske nošnje kojom su bili očarani. A tek kad sam im odsvirao na gitari i otpjevao nekoliko naših pjeseama! Posebno su zavoljeli Oliverova "Galeba".
Toliko nam je toga zanimlivog Hrvoje ispričao o ovoj prekrasnoj zemlji da smo na trenutak pomislili da smo bili tamo. Sigurno nije od njega pretenciozno kad je Libanon nazvao rajem na zemlji. Raj koji će našem sugrađaninu ostati kao najljepša životna uspomena.

TRIBUNJ: NESVAKIDAŠNJI JUBILEJI
Stotka barba Roka Grubelića

Piše: T. TALIJAŠ

Nesvakidašnji jubilej — stotu godišnjicu života je u krugu svoje obitelji proslavio najstariji mještanin Tribunja, barba Roko Grubelić. Okupili su se za ovu svečarsku priliku njegova dva sina, tri kćeri, pristiglo je sedam unučadi i četiri praunuka.
— Živija san ti ja sinko u četiri države, proša tri rata. Cili sam život radija u poju, sadija lozu, masline, smokve, iša ka težak na nadnice. Dvadeset ijad loz’ san zasadija sa ove dvi ruke — prisjetio se u jednom dahu svoga života barba Roko, kojeg još uvijek dobro služi pamćenje. Stogodišnji Roko Grubelić s obitelji Snimio N. STIPANIČEVZaiskrile su u starčevim očima suze na spomen svoje pokojne žene Blažene i najstarijeg sina koje je nadživio.
Za svoj dugovječan život barba Roko nema neki oseban recept. Posljednjih godina redovita "spiza" su mu jogurt, mlijeko i keksi, ali svakodnevno "tresne" po jednu bevandu, kako kaže, prst vina i dva prsta vode. Starina Roko pogleda još uvijek i televiziju, pročita i novine, ali onako "utapac" samo naslove jer je štuf politike.
Najžalije mu je što ne može više ići u polje koje mu je od malih nogu bilo velika ljubav. O smrti ne razmišlja, jer kako reče,kad dođe naređenje, onda će i otići.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.08.08.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

 [ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]