SLOBODNA DALMACIJA, ČETVRTAK 9. kolovoza 2001.

ČETVRTAK 9. kolovoza 2001.

<script LANGUAGE="JavaScript"></script> <noscript> <a HREF="http://www.netmedia.hr/banman/cgi-bin/sldalm.pl?banner=NonSSI;page=01" TARGET="_blank"><img SRC="http://www.netmedia.hr/banman/cgi-bin/sldalm.pl?page=01" WIDTH="468" HEIGHT="60" ALT="Klinite ovdje! img" BORDER="0"></a> </noscript>

VEĆI RAST BDP-a OD LANJSKOG OVE GODINE
BILJEŽE SAMO RIJETKE TRANZICIJSKE ZEMLJE
HRVATSKA U DRUŠTVU
S ČEŠKOM I SLOVAČKOM

Rast BDP-a od 4,2 posto u prvom kvartalu Hrvatsku svrstava među rijetke tranzicijske zemlje koje u okružju općeg gospodarskog usporavanja ove godine knjiže brži rast

Hrvatska je u prvom tromjesečju ove godine zabilježila šesti uzastopni tromjesečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), i to za 4,2 posto, što je relativno visok rast uzimajući u obzir usporavanje gospodarskog rasta u okružju. To upućuje na očekivanja da će se u ovoj godini ostvariti predviđeni rast BDP-a od 4 posto. Hrvatska bi tako mogla biti među nekoliko tranzicijskih zemalja (Češka, Slovačka), u kojima se, za razliku od općeg trenda usporavanja, očekuje veći rast BDP-a u ovoj godini u odnosu na 2000., napominje se u Informaciji Ministarstva financija o gospodarskim kretanjima u prvoj polovici godine.
Sagledavanja globalnih ekonomskih kretanja upućuju na usporavanje gospodarstava u G3 zemljama (SAD, Japan i EU), što utječe i na ostale države. Rast BDP-a u zemljama istočne Europe (uključujući i zemlje bivšeg SSSR-a i Tursku) u 2000. je procijenjen na 5,5 posto, a za ovu se godinu prognozira vidljivo usporavanje i stopa rasta od samo 2,4 posto. Za razliku od općeg trenda usporavanja u toj grupi zemalja, veći se rast očekuje u Češkoj - s prošlogodišnjih 2,7 na 3,5 posto u ovoj godini, Slovačkoj - s 2,1 na 2,8 posto, Hrvatskoj - s 3,7 procijenjenog rasta BDP-a lani na 4 posto u 2001. Prema prognozama Deutsche Bank, u većini drugih tranzicijskih zemalja očekuje se usporavanje stope rasta - primjerice u Mađarskoj s prošlogodišnjih 5,5 posto na 4,3 posto u ovoj godini, Sloveniji nešto blaže - s 4,3 na 4,1 posto, Bugarskoj s 5 na 4 posto, Poljskoj s 4,1 na 3,5 posto. Gledano pak na duži rok - odnosno na jedanaest tranzicijskih godina - Hrvatska je u 2000. ostvarila tek četiri petine BDP-a iz 1989. godine, što je svrstava u manje uspješna gospodarstva u regiji (srednje i istočne Europe), napominju analitičari središnje banke u nedavno objavljenom Tromjesečnom izvješću HNB-a.
Promatraju li se učinci tranzicijskog šoka i oporavka koji je nakon njega uslijedio u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, tijekom jedanaest godina tranzicije, uočava se da je u odabranoj skupini zemalja (prema projekcijama EBRD-a), BDP u usporedbi s početnom 1989. godinom najvišu razinu dosegnuo u Poljskoj, a najnižu u Bugarskoj. Uzimajući u obzir dinamiku kretanja BDP-a u cijelom tranzicijskom razdoblju, nekoliko je zemalja uspjelo dosegnuti višu razinu BDP-a, u odnosu na 1989. Daleko najveći napredak ostvarila je Poljska čiji je BDP u tom razdoblju porastao za 27 posto. Slijedi Slovenija s porastom od 14 posto. U skupinu uspješnijih zemalja koje su uspjele povećati svoj BDP u usporedbi s početnom razinom još se mogu ubrojiti Mađarska (s porastom od 4 posto) i Slovačka (za 2 posto). Najniža razina pak zabilježena je u Bugarskoj, čiji je BDP u 2000. bio za 30 posto manji nego 1989., u Rumunjskoj je taj pad iznosio 23 posto, u Češkoj 3 posto. Hrvatska je prošle godine ostvarila 80 posto BDP-a iz 1989. Za to su uz gospodarsku politiku, odgovorne i objektivne okolnosti, u prvom redu rat, napominju analitičari središnje banke.
U svjetlu tih pokazatelja to je značajnije da je rast BDP-a na početku 2001., od 4,2 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, više rezultat stvarnog aktiviranja proizvodnih resursa, dok se rast u 2000. umnogome mogao pripisati niskoj statističkoj osnovici iz razdoblja recesije. Gledano s potrošne strane rast BDP-a u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je zahvaljujući natprosječnom povećanju osobne potrošnje (5,3 posto) te investicija koje su porasle 11,6 posto. Porast investicija, ističu iz Ministarstva financija, posebno ohrabruje s obzirom na činjenicu da su investicije od četvrtog tromjesečja 1998. godine (izuzev drugog kvartala 1999.) stalno bilježile pad.
Prema proizvodnoj metodi, pak, najznačajniji doprinos rastu bruto dodane vrijednosti u prvom ovogodišnjem tromjesečju dala je trgovina čija je bruto dodana vrijednost porasla 15,5 posto, zatim industrija s porastom od 3,9 posto, prijevoz i veze 6,6 posto, građevinarstvo 6,1 posto. Značajno je da se nastavlja rast industrijske proizvodnje, koja je u prvom polugodištu ove godine za 5,9 posto veća nego u istom razdoblju lani.

POUKE ANTIMONOPOLISTIČKOG
SUDSKOG SPORA PROTIV MICROSOFTA
Dajte dite tržištu

Najveća pouka slučaja Microsoft, koja se može primijeniti svuda u svijetu, jest da je slobodno tržište najbolji motor gospodarskog i socijalnog napretka i da ga država mora štititi

Piše: Ivica ŽURO

Bill Gates je dobio zaštitu od sudačke samovolje, ali ne i od volje tržišnih zakona Prošle godine, otprilike u ovo vrijeme, pisali smo o tada posebno aktualnom slučaju Microsoft, kada je sudac Thomas Penfield Jackson presudio da je Microsoft monopolistička tvrtka koja je prekršila antitrustovski zakon i zloupotrijebila svoj monopol na tržištu operativnih računalnih sustava kako bi suzbila potencijalnu konkurenciju. Dotični sudac je u svojoj presudi naveo kako se Microsoft treba podijeliti na dvije tvrtke, što je bilo motivirano omogućavanjem tržišnog natjecanja i ostatku softverskih kompanija. Odmah nakon toga Microsoft je uložio žalbu na presudu, smatrajući kako je ona prestroga.
Nedavno je američki Savezni prizivni sud potvrdio spomenutu presudu, uz napomenu kako do podjele u dvije kompanije ipak ne treba doći. Ujedno je taj sud na 125 stranica obrazloženja naveo svoj pravorijek, od čega se 20 stranica odnosilo na suđenje suca Jacksona. Ono što je posebno intrigantno, jest to što je navedeno pravosudno tijelo ocijenilo kako se sudac prema softverskom divu iz Redmonda odnosio neetično, te da slučaj treba dodijeliti drugom sucu koji će donijeti novu presudu. Isto tako osporena je jedna od postavki originalne optužnice, odnosno mišljenje ovog suda je kako integriranje programa Internet Explorer unutar operativnog sustava Windows nije nelegalno, što je jedan od najznačajnijih uspjeha Microsoftove prošlogodišnje žalbe. Nakon ovoga slijedi izbor novog suca te provođenje novog sudskog procesa u slučaju Microsoft.
U cijelom tom slučaju Microsoft nije prošao neokrznut. Cijena dionica tvrtke nakon prošlogodišnje presude znatno je pala, posredno uzrokujući smanjenje bogatstva njezina vlasnika Billa Gatesa, čija se imovina umanjila gotovo za pola. Microsoft je također bio prisiljen promijeniti strategiju nastupa na tržištu, budući da nije mogao više nastupati kao neprijeporan poslovni subjekt od kojeg svi ovise. Isto tako je zamjerka bila da Microsoft softverskim označavanjem svojih proizvoda u vidu serijskih kontrolnih brojeva zadire u privatnost korisnika, na što su Amerikanci posebno osjetljivi, pa su i na tom polju učinjene promjene.
Najveća pouka ovog slučaja, a koja se može primijeniti svuda u svijetu pa tako i kod nas, jest da je tržište jedina zakonitost koja treba egzistirati, bez prevelike prevlasti bilo koje tvrtke ili pojedinca, jer se tako najbolje postiže gospodarski i socijalni napredak. Isto tako, vidljivo je kako nema subjekta koji je bezgrešan, i svatko tko krši zakon treba biti izveden pred sud, što bi se u velikom broju slučajeva dalo primijeniti i u gospodarstvu Hrvatske. S druge strane, dok se Amerikanci ne ustručavaju pred sud izvesti i velikog Microsofta, hrvatska Vlada daje prešutnu potporu Hrvatskom Telekomu za kršenje Zakona o telekomunikacijama, te Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, umjesto da takav monopolistički potez sasiječe u korijenu. Na žalost, na takvim temeljnim pitanjima sve usporedbe između nas i razvijenog svijeta prestaju.

NAKON "ISKRCAVANJA" SPLITSKE BANKE,
U ŠIBENIK USKORO STIŽU PBZ I ZABA
Bankarski rat za Šibenik

Osim pridobivanja stanovništva, glavni je šibenski mamac velikim bankama praćenje i kreditiranje TLM-a, koji upravo traži kredit od 65 milijuna kuna za tehnološku obnovu uz državno jamstvo

Piše: Zdravko PILIĆ

Dojučerašnji gubitaš od kojeg su svi bježali, TLM postaje zanimljiv poslovni partner Snimio A. BARANIĆ Otvaranje poslovnice Splitske banke u Šibeniku ne znači samo povratak splitske - a nakon spajanja s UniCreditom i europske - novčarske kuće na staro tržište, već i početak otvorene, nesmiljene borbe među bankarima za svaki komad tržišnog kolača. Ne dolazi ipak Tomo Bolotin, predsjednik Uprave Splitske banke u Šibenik zato što taj dan nije imao pametnijeg posla, već i stoga da samom činu "otvaranja vrata" u Šibeniku dade onu važnost koju i zaslužuje. Jer, u Šibeniku, koji osim što je centar županije sa stotinjak tisuća stanovnika i (ljeti) pedesetak tisuća turista, postoji i TLM s novom investicijom u valjaonice koja je najveća (i jedina) te vrste u državi. Iza te investicije stala je Vlada RH iz ekonomskih i političkih razloga (stopa nezaposlenosti prešla je 40 posto u županiji s 14 tisuća nezaposlenih) izdavajući državna jamstva na kredit od 65 milijuna kuna koji TLM traži od poslovnih banaka za dovršenje investicije i zbrinjavanje viška od 500-tinjak zaposlenih. Poslova te veličine nema puno na hrvatskom tržištu, a s jamstvima Vlade u pitanju je posao bez rizika, pa je i Splitska banka zainteresirana za kreditiranje TLM-a čiji je direktor Zdravko Petković također bio jedan od gostiju na otvaranju poslovnice. Aluminijaš iz Ražina je ponovno interesantan svim velikim hrvatskim bankama, pa će Splitska banka morati ponuditi povoljne uvjete za dobivanje ovog posla.
Među poznavateljima bankarskog tržišta najavljuje se kako će osim Splitske banke svoju prisutnost na šibenskom području znatno osnažiti i Zagrebačka, te Privredna banka Zagreb. Potonje dvije tako već traže nove poslovne prostore na čak 500 četvornih metara, što dovoljno govori o poslovnim ambicijama, pa i stupnju ekspanzije koji su pojedine od njih dostigle na nekad isključivom lenu Jadranske banke, domicilne županijske kuće koja može biti najmanje zadovoljna ovakvim razvojem događaja.
Krupne ribe, da ne kažemo ajkule ušle su u do jučer zaštićeni i nikom zanimljivi šibenski zaljev u kojem će biti sve manje prostora za "ciple od porta". Za "praćenje" TLM-a Jadranska je banka premala, a s druge strane za velike nema - premalog tržišta. S preuzimanjem tvrtki preuzet će jednako atraktivni dio tržišta - stanovništvo čije su kamate na dozvoljeni minus na tekućem računu slasni zalogaj za sve bankarske kuće. U tom je smislu za Jadransku banku i dosad bilo dovoljno zabrinjavajuće što Zagreb-montaža, jedina rastuća gospodarska grupacija u županiji koja već broji više od 500 zaposlenih, nije njihov komitent. No, to je već stvar poslovne politike banke koja će uskoro polagati najvažniji test - preživljavanje bez "strateškog partnera".

Propali "take over"

Pomalo je čudno što je Splitska banka, iako u susjedstvu i do početka 90-ih glavna poslovna banka TLM-a, u Šibenik zapravo stigla posljednja. No, upravo zbog toga na uvjerljivosti su dobile (svojedobne) špekulacije o namjeri Splitske banke da preuzme domicilnu Jadransku banku. Njezina najveća prednost je dobro razvijena infrastruktura s dobro razgranatom mrežom ispostava i poslovnica u cijeloj županiji, s dobro obučenim i organiziranim osobljem. Stoga je jasno da su već s te, tehničke strane, postojali jaki razlozi za "take over". No, Uprava i Ivo Šinko, njezin predsjednik, nisu se dali impresionirati uvjeravanjima kako mala Jadranska banka nema šanse preživjeti centralizaciju na bankarskom tržištu, koja će je na posljetku svesti na - štedionicu. Na kraju, Splitska banka je morala odustati, a na otvaranju poslovnice Ivo Šinko, direktor Jadranske banke, nije se - ni pojavio, iako je bio pozvan.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.08.08.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)