SLOBODNA DALMACIJA, ČETVRTAK 9. kolovoza 2001.

ČETVRTAK 9. kolovoza 2001.

<script LANGUAGE="JavaScript"></script> <noscript> <a HREF="http://www.netmedia.hr/banman/cgi-bin/sldalm.pl?banner=NonSSI;page=01" TARGET="_blank"><img SRC="http://www.netmedia.hr/banman/cgi-bin/sldalm.pl?page=01" WIDTH="468" HEIGHT="60" ALT="Klinite ovdje! img" BORDER="0"></a> </noscript>

VRGORAC: KRADLJIVCI VOĆA U PO BIJELA DANA
POSJETILI PLANTAŽU NA OTOKU KOD PODVINJSKOG MOSTA
LOPOVI OBRALI 35
STABALA, PA POBJEGLI
SA 600 KG JABUKA

Bez uroda sa svoje plantaže ostao je Ivica Ružičanin iz sela Umčane, dragovoljac Domovinskog rata i 70-postotni invalid kojem su kradljivci obrali voćnjak
Ujutro je sve bilo u redu, a kada su moji popodne došli u berbu, u voćnjaku su našli samo tri jabuke, ogorčeno govori Ivica Ružičanin

Piše: Igor MAJSTROVIĆ

Ivica Ružičanin pokazuje tri jabuke koje su jedine ostale u voćnjaku Krađe voća i povrća koje su od nekadašnjeg nestašluka poprimile ozbiljne razmjere i postale unosan posao, i te kako su zabrinule žstanovnike iz više naselja u vrgoračkom jezeru. Šteta nanesana Ivici Ružičaninu iz sela Umčana, dragovoljcu Domovinskog rata i 70-postotnom invalidu, ipak je najveća, jer mu je s plantaže na Otoku u blizini Podvinjskog mosta obrano i pokradeno najmanje 600 kg zrelih plodova jabuka.
— Zbilo se to u po bijela dana. Jutrom mi je majka Vera, nakon što je na obližnjemu vinogradu ubrala nešto zrelog kardinala, obišla i jabučnjak i tada je sve bilo u redu. Međutim, istoga dana poslijepodne, kada su moji iz obitelji došli obrati jabuke, plodova više nije bilo. Od uroda s 35 stabala ostalo je samo ovo, ogorčen na počinitelje krađe govori nam Ivica Ružičanin, dok u rukama drži i pokazuje tri jabuke koje su kradljivcima vjerojatno u žurbi ispale iz punih košara ili vreća.
— Što su baš to meni učinili? - pita se Ivica Ružičanin i ujedno na to pitanje pronalazi odgovor u činjenicama da su vjerojatno znali kako zbog vrućina i posljedica teških operacija na ranjenoj nozi malo izlazi izvan kuće i teško se kreće, dok njima ni paklena vrućina od 38 Celzijevih stupnjeva nije ništa smetala. Za njegova desetogodišnjeg sina Tonija, koji je s ocem sadio i podizao plantažu jabuka, spomenuta je krađa bila drugo ozbiljno životno iskušenje nakon stradavanja oca u Domovinskom ratu.
— Od prodaje jabuka planirao sam kupiti ruksak i knjige za peti razred, ali od svega ništa - kaže Toni Ružičanin. - Ipak ćemo mi opstat i sve namaknut - nadodaje zabrinuti invalid Ivica Ružičanin, poručujući kradljvcima da se okanu nedjela, nego da se kao i on sam prihvate poštenoga rada i posla.
Slično razmišljaju i drugi u Umčanima, koji su oštećeni krađama. Među njima je i Grgo Ružičanin koji je ostao bez većih količina zelenoga graha, kao i Joze Gašpar bez jabuka. Iz susjednoga sela Vina pokraden je Ante Franić, a njemu su PAKLENI LOPOVI, kako su prozvani izvršitelji posljednjih krađa, aludirajući da operiraju po velikim i nesnosnim vrućima, a pobrali su rajčice i rane sorte grožđa, koje je bilo namijenjeno na tržnicu.

BIVŠI NAČELNIK OPĆINE NEVEN JELAVIĆ ODGOVARA
NA OPTUŽBE SADAŠNJEG NAČELNIKA IVE KOSOVIĆA
GRADAC NE
DUGUJE MILIJUNE!

Neven Jelavić, koji je na čelu općine Gradac bio dvije godine i osam mjeseci, navodi kako je prilikom primopredaje stvarno stanje nepodmirenih obveza iznosilo 155.200 kuna, te da o dugu od 3,700.000 kuna nema govora

Piše: Ž. ŠULENTA

Nema općina Gradac nikakav dug od 3,700.000 kuna. Dapače, ona je do ovih izbora redovito podmirivala sve obveze, surađivala sa svim institucijama i nije postavljala ljude po političkoj liniji — riječi su Nevena Jelavića, SDP-ova člana Općinskog vijeća Gradca, inače načelnika ove Neven Jelavić općine do posljednjih izbora, koji je, ogorčen izjavama u Slobodnoj Dalmaciji novoga načelnika Ive Kosovića (HDZ), želio informirati javnost o radu općine dok je bio na njezinu čelu dvije godine i osam mjeseci.
— Saniran je dug od 1,200.000 kuna, izgradio se tlačni vod, crpna stanica, obalni kolektor kanalizacije Gradac, rekonstruirala se javna rasvjeta u Drveniku, te se izgradila nova u Podaci, Gradcu itd. Prvi put smo osigurali sredstva za stipendiranje učenika i studenata. Zaposlili smo 15 radnika na komunalnom uređenju mjesta. Sve to, uz redovito podmirivanje korisnika općinskog proračuna bez kreditnih zaduženja, rezultati su SDP-ovske uprave općinom Gradac — istaknuo je Jelavić te objasnio kako su dobrim i sigurnim ostvarenjem prihoda proračuna omogućili i dugoročno kreditno zaduživanje kod Splitske banke.
S dva milijuna kuna kredita izvedeni su značajni radovi u Gradcu, Drveniku, Podaci i Zaostrogu.
— Kredit je odobren na rok otplate od šest godina s jednom godinom počeka, uz kamatnu stopu od 8,5 posto, što znači da prva rata otplate dospijeva tek u rujnu 2002. godine. Do tada treba platiti samo ugovorenu kamatu. Vraćanje kredita je osigurano rasporedom proračunskih sredstava — pojašnjava Neven Jelavić i navodi da je na dan primopredaje stvarno stanje nepodmirenih obveza ove općine iznosilo 155.200 kuna.
Po investicijskim radovima ostalo je neisplaćeno za izgradnju obale Gradac i obalnog kolektora kanalizacije 518.000 kuna. Gradnja kanalizacije financira se iz sredstava Hrvatskih voda i sufinanciranja Županije.
I direktorica TZO-a Gradac mr. Zdenka Marušić smatra kako je načelnik općine Ivo Kosović iznio krive podatke o tzv. političkoj smjeni u TZ-u:
— Ja nisam ni u kakvoj stranci, imam 15 godina radnog iskustva i, naravno, stručnu spremu. Redovita reizbornost direktora TZ-a ne može se okarakterizirati političkom smjenom, to više jer je ista trajala punih šest mjeseci.

GRADONAČELNICI PAGA I NOVALJE, TE DIREKTORI KOMUNALNIH
DRUŠTAVA DOGOVORILI RASPODJELU VODE
ŠPINE SUHE OD
11 DO 17 SATI

Redukcije će se provoditi svakog drugog dana po dogovorenim zonama, što ne rješava problem vodoopskrbe, ali ga makar ublažava

Piše: Josip PORTADA

Nakon svih nevolja s vodoopskrbom na području otoka Paga makar mali trag optimizma pojavio se nakon sastanka koji je u utorak održan između gradonačelnika Paga Andreje Bukše i gradonačelnika Novalje Ivana Daba te direktora Komunalnog društva Pag Ante Fabijanića i direktora Komunalnog poduzeća Novalja Nenada Peranića.
- Vrlo sam zadovoljan dogovorom koji smo postigli - kaže gradonačelnik Paga Bukša. Razgovori su bili vrlo korektni, shvaćeno je da svi zajedno na otoku moramo nešto napraviti kako bi poboljšali vodoopskrbu. Dogovorili smo zone na kojima će svakog drugog dana biti redukcija vode u vremenu od 11 do 17 sati. Na ovaj način problem nije riješen, ali je sigurno amortiziran, odnosno omogućit će da se voda bolje raspodijeli. U srijedu smo započeli s redukcijama u Pagu, a dalje se nastavlja prema utvrđenom rasporedu.
Vrijeme od 11 do 17 sati izabrano je zbog toga što je tada najveći broj turista na plažama pa će nedostatak vode manje osjetiti. Uvođenje redukcije vjerojatno će povećati pritisak na najkritičnijim dijelovima otoka.
Na području Mandri i Kolana i dalje su veliki problemi, no i uži dio grada Paga, posebice predio Bašace, Blata i Vodica ima velikih problema s vodom. Tako npr. Bašaca od utorka poslijepodne nema vode, a neizvjesno je kada će se vodoopskrba na tom području normalizirati. Redukcije u trošenju vode u Pagu i Novalji uvedene su nakon dva desetljeća. Naime, Pag ima vrlo dobro izgrađen vodoopskrbni sustav, jedan s vodocrpilišta na jezeru Velo Blato, a drugi, kopneni, na Hrmotinama s kojim je otok Pag spojen s dvije podmorske cijevi.
Oko 220 litara vode u sekundi koje pristižu iz Hrmotina, uz dotok iz Velog Blata trebalo je biti dovoljno, no znatno povećanje broja gostiju, broja turističkih objekata, vikendica i naravno samim tim turista, dovelo je do velikih problema. Redukcije će trajati sve dok se ne počne normalizirati stanje vodoopskrbe.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.08.09.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)