SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ tribina ]
[ prilog sport ]
[ vodic ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

NOVOSTI

PONEDJELJAK 14. svibnja 2001.



IZBORNE LISTE POSTALE NAJBOLJI POKAZATELJ NAJUNOSNIJEG POSLA U HRVATSKOJ
Pjevači, sportaši, novinari i mesari "bježe" u politiku

Glumac Miše Martinović na nezavisnoj je listi za Dubrovnik, na listi HSLS-a Konavala proslavljeni je vaterpolist Goran Sukno, na listi HNS-a je pjevač Milo Hrnić, Siniša Vuco nositelj je svoje nezavisne liste, znameniti košarkaš Giuseppe Giergia je na zadarskoj nezavisnoj listi, popularni mesar iz Šibenika Boro Karega ove se godine iz nezavisnih prebacio u HSP, na nezavisnoj listi novinara Ive Lončara je pjevač Duško Lokin ...

Piše: Vilhelmina LOVRIĆ


Uz već dobro poznata lica iz svijeta politike na ovogodišnjim izborima pojavljuje se i čitav niz onih za koje bismo možda mogli reći kako im politika nije prva i najvažnija stvar na svijetu. Listavši liste za županijska i gradska vijeća na kojima se kandidati broje u desecima tisuća, zamijetili smo nekoliko posebno zanimljivih, kao i nekolicinu onih koji su u ovoj predizbornoj utrci zamijenili dresove.
Na nezavisnoj listi za grad Dubrovnik koji predvodi bivši HSS-ovac i glazbenik Srećko Kljunak našao se tako i poznati glumac Miše Martinović. Na listi HSLS-a Konavala ime je proslavljenog vaterpolista Juga Gorana Sukna, dok je na listi HIP-a violinski virtuoz i kompozitor Pero Siša. Na listi HNS-a je i pjevač Milo Hrnić, inače i autor promidžbenog radijskog spota za ovu stranku na lokalnoj razini, koji nam kaže kako nikada nije bio u politici,

Pjevač Milo Hrnić nalazi se na listi narodnjaka u Dubrovniku

no kako je u njemu proradio svojevstan građanski bunt izazvan specifičnom situacijom u kojoj se našao Dubrovnik. HNS je ocijenio strankom građanske opcije, a kandidate s liste mladim nepotrošenim političarima koji će biti zaslužni za promjenu slogana "Što južnije, to tužnije" u "predivnom jugu da razbiju tugu".

I bivši alkarski vojvoda na listi

U Splitsko-dalmatinskoj županiji nekoliko je imena kandidata privuklo našu pozornost. Kantautor Siniša Vuco nositelj je svoje nezavisne liste, Vinko Gvozdanović, nekadašnji optičar i poznati autor performansa na splitskoj Rivi, pretendira na mjesto splitskoga gradonačelnika. Za ponovni ulaz među vjećnike grada Trogira kandidirao se Tonći Lučin, član NO mladih SDP-ovaca, inače sin aktualnog ministra unutarnjih poslova. Sinjski HSLS-ovci kao najjači adut svoje liste istaknuli su Nikolu Tomaševića, bivšeg alkarskog vojvodu kojega je zamijenio Mirko Norac. Tomašević inače nije član ni jedne stranke, a na listi liberala našao se — kako tvrdi — stoga što su ostali kandidati na listi čestiti ljudi za kojima se ne vuku nikakvi repovi i stoga što do sada nisu participirali u izvršnoj vlasti ovoga grada.
Na izbornim listama Zadra, koji s pravom nosi epitet sportskoga grada, sukladno toj činjenici našli su se i brojni sportaši. Na nezavisnoj listi dr. Tomislava Vanjka našao se košarkaš Zadra Tome Ružić, na nezavisnoj listi Stanislava Antića, bivšeg direktora nekada poslovno uspješnog SAS-a, znameniti je košarkaš i trener Giuseppe Giergia, dok su na listi HDZ-a vrhunski stolnotenisač Denis Karlović te još jedan košarkaš Zadra Hrvoje Perinčić. Ovaj potonji, istina, dugogodišnji je član HDZ-a, a iz mladeži HDZ-a odlučio se više angažirati na političkoj sceni Zadra ponajprije stoga što se našao među ljudima koje poznaje i kojima vjeruje te se nada da će participacijom u vlasti najviše dati na polju sporta.
U Šibeniku najveću pozornost javnosti svojom kandidaturom izazvao je Ante Čače, kandidat s nezavisne liste, inače tamošnjoj javnosti poznat kao poduzetnik i organizator proslavljenih pučkih fešta. Popularni mesar Boro Karega s prošlogodišnje nezavisne liste ove se preselio na onu HSP-a. Jordan Presečki, poznat i kao osoba osebujna duha, i suradnik našeg dopisništva, na nezavisnoj je listi Udruge nezaposlenih, koja nudi zanimljiv progam u tri točke građanske inicijative među kojima se posebno ističe program narodnog kapitalizma.

Uskrsnuo "bombarder s Kvarnera"

U Rijeci se ponovno pojavio na čelnoj poziciji nezavisne liste Vladimir Bebić, proslavljeni "bombarder s Kvarnera", politički se aktivirao i tamošnji popularni novinar Damir Konestra kao nositelj liste koalicije ASH-PGSU te nezavisni kandidat Nikola Tomas, poznatiji kao bivši direktor Nogometnog kluba "Rijeka". U Istri novo lice među političarima je direktor privatnog Radija Maestral Elvis Morina s nezavisne liste. Bivša članica IDS-a Loredana Štok pojavila se na nezavisnoj listi, dok je nekadašnja ministrica i veleposlanica pri UNESCO-u i članica HDZ-a Vesna Girardi-Jurkić nositeljica liste DC-a. Još jedna bivša ministrica Nansi Ivanišević zamijenila je dres HDZ-a za onaj HIP-a.
U Osijeku na listi LS-a našlo se dvoje vrsnih sportaša veslačica Mirna Rajle i kuglaš Branislav Bogdanović. Najzanimljiviju listu u Zagrebu ima svakako saborski zastupnik Ivo Lončar, koji je nedavno izjavio kako će zbog afere s pšenicom možda postati hrvatski Jan Palach. Na njegovoj listi uz također bivšega člana HSS-a Tihomila Rađu, našla se i Ankica Lepej, Perica Martinović, dubrovačka glumica, te pjevač Duško Lokin.
Doduše, pojave poznatih osoba na listama kandidata nisu novina ovih izbora, no vjerujemo kako će nova garnitura znamenitih osoba — ako bude izabrana — ipak i sudjelovati aktivno na svojim novim dužnostima. Odnosno, kako neće ostati tek na razini "posudbe" imena (čitaj popularnosti) strankama ili nositeljima nezavisnih lista, što je nerijetko bio slučaj do sada.

ZLATKO KRAMARIĆ NA PRESICI LIBERALNE STRANKE U ŠIBENIKU:
Prijevremeni izbori
bili bi najpošteniji

Ako bi došlo do rekonstrukcije koalicije, bilo bi najpoštenije da se organiziraju prijevremeni izbori, jer bi u protivnome bila falsificirana volja birača koji nisu glasovali 3. siječnja ni za dvojku ni za trojku, nego za šestorku, kazao je Kramarić

Piše: D. BLAŽEVIĆ


Čelnik LS-a sa suradnicima na konferenciji za novinare    Snimio: Ante BARANIĆŠIBENIK — Duboko se nadam da građani Šibenika neće biti ponovno prevareni kao na izborima 1997., kada su glasovali za jednu političku opciju, a onda u gradskoj upravi dobili drugu. Ovo je prilika da takvi budu kažnjeni. Oni su svoje rekli i pokazali što misle o svojim biračima, varajući ih i pri tome se ne stideći - kazao je u Šibeniku na konferenciji za novinare LS-a predsjednik stranke Zlatko Kramarić, aludirajući na šibensku gradsku koaliciju HSLS-a i HDZ-a. Komentirajući premijerove najave rekonstrukcije Vlade nakon izbora, čelnik LS-a je podsjetio na to da je upravo ova stranka inzistirala prva na tome, pledirajući na to da prioritet dobije stručnost, a ne politička podobnost.
— No, ovaj je prijedlog LS-a dočekan nepotrebnom radikalizacijom, pa se odmah povezala rekonstrukcija Vlade s rekonstrukcijom vladajuće koalicije. LS se toga ne boji - ustvrdio je Kramarić.
— Ima najava - dodao je Kramarić - da i premijer kani odustati od toga, ali traži da onda svi stanemo iza nepopularnih mjera koje Vlada provodi, a u tom slučaju i mi tražimo da premijer stane iza nepopularnih mjera našeg ministra Kovačevića, koji se zauzima jedino za vladavinu prava.
Kramarić je u Šibeniku komentirao i izjavu Dražena Budiše da desnica maršira ulicama, a ljevica institucijama sustava.
— Ako se s prvim i složimo, što znači ovo drugo kad se zna da su upravo članovi njegove stranke zauzeli brojne ključne pozicije u institucijama sustava.
Ako bi ipak došlo do rekonstrukcije koalicije, drži prvak LS-a, bilo bi najpoštenije da se organiziraju prijevremeni izbori, jer bi u protivnom bila falsificirana volja birača koji nisu glasovali 3. siječnja ni za dvojku ni za trojku, nego za šestorku. Izbori su, ocijenio je, očito jedini način da dođemo do optimalnog rješenja i da pitanje boljeg života bude jedino relevantno pitanje.
Građani Hrvatske razočarani su i više ne vjeruju olako danim obećanjima, zbog čega vlada predizborna apatija, kazala je glavna tajnica LS-a Helena Štimac-Radin.

U SURADNJI PRAVNOG FAKULTETA I VELEUČILIŠTA
Splitski studenti učili
na Palagruži

Studenti splitskog Prava su tako prvi put na terenu izučavali gradivo međunarodnog prava mora i pomorskog prava

Tekst i foto: Maja STANIŠLJEVIĆ


Studenti i profesori ispod palagruškog svjetionikaSPLIT — Najudaljeniji hrvatski otok - Palagruža na 68 milja od Splita, pohodili su ovoga vikenda studenti splitskog Pravnog fakulteta te Upravno-pravnog studija Veleučilišta. Prvi put su tako na terenu koji je u oba smjera iziskivao dvanaestosatno morsko putovanje, izučavali gradivo međunarodnog prava mora i pomorskog prava. Njihovi voditelji dr. sc. Vesna Barić-Punda, dr. sc. Dragan Bolanča, dr. Damir Aviani te Damir Juras iz PU splitsko-dalmatinske govorili su im o državnoj granici na moru, koncesijama na pomorskome dobru, nadzoru državne granice te progonu stranih brodova koji zalaze u naše teritorijalno more.
Upravo s palagruškog svjetionika, najstarijeg u nas, izgrađenog 1865. godine, studenti su, nazirući talijansku obalu, poglede upirali k vanjskoj granici našeg teritorijalnog mora, koja se nalazi 12 milja od Palagruže. Sama Palagruža i bliski joj otočić Galijula ima svoje teritorijalno more, kazala je na terenu studentima dr. Barić-Punda, pojasnila im što znači epikontinentski pojas RH te spomenula vrući problem gospodarskoga pojasa na moru.
Nakon dvosatnog boravka na jedinstvenoj Palagruži koja je u sastavu 1185 naših otoka, otočića i hridi iznad morske razine, a od iznimnog je značenja za nadzor državne granice, studenti su zaključili: Isplatilo se! Odahnuli su odlaskom ovih neočekivanih posjetitelja i palagruški brojni galebovi koji su se zbog gniježđenja ponašali poput uznemirenih, Hitchcockovih ptica i tovarčić zvan Mercedes za kojega nam je svjetioničar Nikola Žuvela kazao da je u - mirovini. Mercedesa kosti više ne bole, jer teret s namirnicama od obale do svjetionika sada stiže žičarom.
Tako će Mercedes ostati samo turistička atrakcija gostima za čiji su boravak u palagruškome svjetioničarskome objektu već pripremljena dva apartmana.

SURADNJA NAŠE ZEMLJE
I JEDNE OD NAJJAČIH NOVČARSKIH INSTITUCIJA

Zajmovi Svjetske banke
još nisu posve iskorišteni


Hrvatska sa Svjetskom bankom, čija je punopravna članica od 25. veljače 1993., ima u provedbi 18 projekata, a ukupan iznos zajmova za njihovu provedbu, ovisno u kojoj su valuti odobreni, je 376,9 milijuna dolara, 100,2 milijuna eura i 514,2 milijuna njemačkih maraka.
Prema podacima iz "Riznice", mjesečnih informacija Ministarstva financija, Hrvatska i Svjetska banka su od 1994. do danas sklopile ugovore za 14 dugoročnih zajmova, jedan predujam budućeg zajma (za pripremu mirovinske reforme) i za dva jamstva (zaduženje HBOR-u za gradsku infrastrukturu i zaštitu okoliša na području Splita i za zajam komercijalnim bankama za oporavak investicija). Uz te projekte u navedene iznose ulazi i projekt Istarskog vodovoda ugovoren sa Svjetskom bankom 1993. godine.
Osim navedenih, sa Svjetskom su bankom u provedbi npr. hitan zajam za obnovu, za obnovu istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, zajmovi za zdravstvo, ceste, privatni sektor poljoprivrede, razvoj tržišta kapitala, prometnu infrastrukturu i razminiranje, za željeznicu, obnovu priobalnih šuma, EFSAL zajam, ili za projekt olakšavanja trgovine i transporta u Jugoistočnoj Europi.
Prema podacima Ministarstva financija, na zadnji je dan prošle godine od ukupno 376,9 milijuna dolara zajmova bilo neiskorišteno 55 milijuna dolara, od ukupnog iznosa od 100,2 milijuna eura neiskorišteno je ostalo 85,9 milijuna, a od 514,2 milijuna maraka polovica, odnosno 250,1 milijun, je krajem prošle godine još bio neiskorišten.
Hrvatskoj je Svjetska banka od 1995. dodijelila i 22 darovnice, nepovratna sredstva namijenjena prvenstveno financiranju konzultanata i izradi studija potrebnih za pripremu projekata koji će se kasnije financirati zajmovima. Sa stanjem na 31. prosinca 2000. odobreno je ukupno 5,8 milijuna dolara i 241,4 milijuna japanskih jena nepovratnih sredstava. Ta se sredstva odnose primjerice na više projekata vezanih za poljoprivredu, više ekoloških projekata, te projekte kao što su razvoj privatnog sektora, prilagodba javnog sektora, restrukturiranje HŽ-a, modernizacija Luke Rijeka, modernizacija zdravstva i dr.
Osim tih darovnica koje koriste uglavnom ministarstva ili javna poduzeća, Svjetska je banka prošle godine odobrila i darovnicu od milijun dolara za pomoć povratku izbjeglica u Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju, čiji su izravni korisnici nevladine agencije.
Ministarstvo financija u "Riznici" najavljuje i niz novih projekata sa Svjetskom bankom, pa tako tijekom 2002. i 2003. predviđa sklapanje zajmova za npr. modernizaciju katastra i gruntovnice, modernizaciju Luke Rijeka, reformu socijalne zaštite, održavanje cesta, razminiranje, a u vidu tehničke pomoći namjeru Banke za izradu studija o poticanju izvoza, financiranju zdravstva, modernizaciji državne administracije, borbi protiv korupcije.
(Hina)

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.05.14.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]