SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ prilog sport ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

NOVOSTI

PONEDJELJAK 30. travnja 2001.



DOVRŠETKOM DIONICE AUTOCESTE IZMEĐU KARLOVCA I VUKOVE GORICE SREDINOM LIPNJA
NAJVEĆA LUKA I GLAVNI GRAD JOŠ ĆE SE ZA KORAK PRIBLIŽITI 2004. I KONAČNOM CILJU:

OD RIJEKE
DO ZAGREBA
ZA SAT I 15!

Dionicu od Kupjaka do Vrbovskog planira se završiti do kraja iduće ili najkasnije do ljeta 2003. godine, dok će se posljednja dionica, ona između Vrbovskog i Vukove Gorice, izgraditi najdalje do ljeta 2004. godine - Kada se u promet pusti i posljednja dionica, autocestom Rijeka-Zagreb ukupne duljine 148 kilometara između najveće hrvatske luke i metropole putovat će se tek sat i 15 minuta!

Piše: Joško DADIĆ

Snimio: Bruno KONJEVIĆ


Kada je u prosincu 1998. godine formirano poduzeće Autocesta Rijeka-Zagreb, kao dioničko društvo za građenje i gospodarenje ovom autocestom, samo su najoptimističniji vjerovali da će se radovi na ovoj, za Hrvatsku životno važnoj prometnici, intenzivirati do te mjere da će ona vrlo brzo ući u završnu fazu izgradnje.
Osamnaest kilometara dionice od Karlovca do Vukove Gorice ovih se dana finalizira, a njezin se dovršetak očekuje polovicom lipnja. Time će se (uz izgradnju "karlovačkog prstena" i niz drugih poteza), u turističkoj sezoni umnogome olakšati protok vozila iz unutrašnjosti prema Jadranu, jer će se oko 40 posto prometa, koji ide prema Rijeci, automatski preseliti iz Karlovca.

Europski koridor

Usto, ova je autocesta dio cestovnog pravca Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka, u međunarodnim kartama označenog kao europski koridor E-65, koji povezuje zemlje srednje Europe s riječkom lukom, a preko nje s mediteranskim i bliskoistočnim zemljama. Također, na ovu će se autocestu spojiti i Bechtelova autocesta od Bosiljeva prema Sv. Roku i dalje prema Splitu.
Dionice od Karlovca do Vukove Gorice dovršit će se sredinom lipnjaAko znamo da su dionice od Rijeke od Kupjaka već izgrađene i puštene u promet, da Zagreb-Karlovac prometuje već 30 godina, nakon dovršetka dionice od Karlovca do Vukove Gorice preostat će još do kraja izgraditi samo dvije dionice: Vukova Gorica-Bosiljevo-Vrbovsko, te Vrbovsko-Kupjak.
— Dionicu od Kupjaka do Vrbovskog završit ćemo do kraja iduće ili najkasnije do ljeta 2003. godine, dok ćemo dionicu između Vrbovskog i Vukove Gorice izgraditi isto tako 2003. ili najdalje do ljeta 2004. godine. Moram naglasiti, to su realni rokovi koje ćemo ispoštovati — kazuje nam Ivan Prgomet, direktor Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.
Da mu treba vjerovati, kazuje činjenica što je i dionica od Karlovca do Vukove Gorice zaista napravljena u rekordnom roku, od samo nekoliko godina. Grade je redom domaće tvrtke: Vijadukt, Konstruktor-Inženjering, Industrogradnja i Hidroelektra,

   

Kilometar - 12 milijuna DEM

Kilometar dionice Karlovac-Vukova Gorica koštat će, kaže nam direktor Ivan Prgomet, 12 milijuna maraka. Na dionici su 30 posto objekti: četiri vijadukta, dva mosta i jedan tunel.
Samo vijadukt Drežnik dug je dva i pol kilometra(!), i to je najdulji vijadukt u Hrvatskoj. Prethodno je trebao biti dugačak tek petsto metara, ali je nakon inzistiranja grada Karlovca donesena odluka da se izgradi toliki vijadukt, kako bi grad ispod njega mogao komunicirati.
Most Dobra dugačak je 560 metara, a tunel Sveti Marko 300 metara. Cijela dionica ima i deset trafostanica koje će strujom napajati rasvjetu, ventilaciju i dinamičku signalizaciju.
Budući da se Karlovac nalazi na četiri rijeke, a cijelo je područje vodoprivredno, ovaj projekt ima visoke ekološke standarde, kompletno zatvoreni sustav odvodnje, što je isto poskupilo izgradnju, napominje Prgomet.

uz dosta podizvođača, i uz sudjelovanje mješovite austrijsko-hrvatske tvrtke Strabac. Svakodnevno je na gradilištu i pratećim logističkim objektima (asfaltne baze, kamenolomi) tisuću ljudi, a u "radnu gužvu" smo se i osobno uvjerili, obilazeći dionicu zajedno s njezinim prvim operativcem, inženjerom Žarkom Bubalom.
— Najveće smo probleme imali u prvom dijelu trase, i to zbog izvlaštenja objekata koji su se ispriječili, kao i zbog loših geoloških karakteristika materijala, prije svega pjeskovite gline, kojom je u zimskim uvjetima nezgodno raditi. Za cijelu dionicu smo imali oko dva milijuna i 200 tisuća iskopa i oko dva milijuna kubika nasipa. A sve zbog ovog terena s naglim izmjenama reljefa, jer se ovdje dodiruju panonski i kraški oblici. No, sve ide po planu, i momci se stvarno trude da se sve završi do polovice lipnja, za kada predviđamo otvaranje autoceste — kazuje nam Bubalo.

Izvlaštena 24 objekta

Obilazeći dionicu, došli smo i do vijadukta Katušin, u čijem su podnožju radnici bagerom taman rušili kuću Ivana Luke, posljednjeg od ukupno 24(!) izvlaštena objekta na dionici. Ovaj slučaj došao je i do suda i tek su sudskom nagodbom — vlasnik je dobio tri milijuna kuna! — izvođači ušli u posjed te mogli nastaviti započeti posao.
— Ova nas je kuća zaista usporila i to je jedini razlog što objekt već nije završen — objašnjava Krešimir Gvajec, glavni inženjer nadzora na vijaduktu Katušin. — Sada će ovdje trebati više ljudi angažirati, ali vjerujem da će sve biti završeno u roku.
— Evo, vidite, stupovi su već pripremljeni za nadglavnu gredu i onda ide montaža uzdužnih nosača koji su već napravljeni — stručno će nam inženjer Gvajec.
Problem ulaska u posjed odnosno izvlaštenja objekata na trasi dionice prema Vukovoj Gorici istaknuo nam je i direktor Prgomet:
— Taj je koridor bio rezerviran za izgradnju autoceste još prije trideset godina, kada je građena i dionica Zagreb-Karlovac. Međutim, usprkos tome, grad Karlovac je u toj zoni, umjesto da zabrani građenje, čak izdavao građevinske dozvole! Je li to bila tada igra ljudi iz Karlovca koji su željeli južnu varijantu, pa su i na taj način blokirali izgradnju sjeverne varijante, ja u to sad ne ulazim, ali je nama to definitivno bio problem. I sad je država morala otkupiti te objekte. Također, neki vlasnici nisu htjeli novac, nego nove objekte, tako da smo čak morali izgraditi četiri nove kuće — kazuje Ivan Prgomet.
No, kako naš narod kaže, kad se stvar uspješno dovede do kraja, problemi se pomalo i zaboravljaju. Kada se u konačnici 2004. godine pusti u promet i posljednja dionica, autocestom Rijeka-Zagreb ukupne duljine 148 kilometara između najveće hrvatske luke i metropole putovat će se tek sat i 15 minuta! Osim toga jasno je, ističe Prgomet, da će autocesta omogućiti razvoj riječke luke, dok će cijena zemljišta na riječkom području i cijelom primorju značajno skočiti.

Cestarina - šezdeset kuna

Poznata je već i cestarina. Prema usvojenom dokumentu Ministarstva prometa, pomorstva i veza, koje je nadležno za definiranje cijena cestarine, cijena za osobno vozilo na svim hrvatskim autocestama je 10 pfeniga po kilometru autoceste. Dakle, za 148 kilometara plaćat će se cestarina od oko 60 kuna, što je, kada se računa vožnja starom cestom, ušteda već na gorivu, da se ne govori o sigurnosti, vremenu i ostalim parametrima.
Kada se uza sve to doda podatak da, kako nam kaže direktor Prgomet, samo na ovom projektu dionice do Vukove Gorice plaće direktno prima 10 tisuća ljudi ("ovo je jedan mali new deal"), onda se zaista nije teško složiti s činjenicom da nema boljih razvojnih projekata od izgradnje infrastrukture.

   

IVAN PRGOMET, DIREKTOR AUTOCESTE RIJEKA-ZAGREB d.d.,
O TRASI BOSILJEVO-SVETI ROK:

Bechtelova autocesta bit će
do tri puta skuplja od naše!

Ključni je problem što je s Bechtelom potpisan ugovor direktno, bez natječaja. Zbog toga nijedna razvojna banka neće dati nijedan dolar za taj projekt. Tako da je cijena Bechtelove trase, u odnosu na ovo što mi radimo, dva do tri puta veća


Moram naglasiti da je priprema, kad smo mi preuzeli projekt, bila na nuli — kaže nam Ivan Prgomet, direktor dioničkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb, koje je Vlada RH osnovala 11. prosinca 1998. godine, kako bi vodilo građenje i gospodarenje ovom autocestom, te nastavlja:
Ipak, izuzetno smo brzo uspjeli pripremiti projekte, osigurati financiranje, izmjestiti instalacije te izvlastiti zemljište i objekte na koridoru ceste, tako da mogu reći kako smo cestu koju sada završavamo praktički napravili u rekordnom roku.
Ovaj pravac koji ide prema Rijeci, i od Bosiljeva prema Splitu, definiran je kao prvi prioritet hrvatske Vlade. Dionica od Rijeke do Zagreba je i europski koridor, što je jedan od osnovnih uvjeta da bismo projekt mogli uspješno prezentirati europskim, prvenstveno razvojnim, bankama. Jedino od njih — a to su Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Razvojna banka Njemačke i Investicijska banka iz Luksemburga — možete dobiti povoljne dugoročne kredite.
— Kako ste se odlučili za taj model?
Svojedobno smo raspisali međunarodni natječaj, gdje su se javile velike kompanije, i gdje su nam bili odobreni krediti od EBRD-a i Razvojne banke Njemačke. Dobili smo ponudu jednog talijansko-francusko-austrijskog konzorcija, ali ona za nas nije bila prihvatljiva, jer je bila preskupa. Došli smo do toga da imamo mogućnost kroz razvojne banke i dugoročno kreditiranje zatvoriti financiranje i praktički izbjeći prodaju ovog projekta za koncesiju.
Umjesto toga da idemo u koncesiju ili uzimanje dugoročnih kredita, prevagnulo je ovo drugo, jer kreditima od 15 do 20 godina projekt može biti fizibilan i može te kreditne obveze sam otplaćivati naplatom cestarine.
— Znači, kompletna autocesta od Rijeke do Zagreba ostat će u vlasništvu RH?
Ostat će u vlasništvu. Planira se jedino po završetku autoceste privatizirati operater, a to je onaj subjekt koji gospodari cestom u smislu naplate, održavanja i tako dalje. I to je logika koju podržavaju banke.
— U Bosiljevu se ova autocesta uključuje na Bechtelovu trasu prema Sv. Roku?
Pogledajte kako smo mi vodili ovaj projekt: prvo smo počeli graditi tri najsloženija objekta na dionici, onda kad smo ih doveli do 70 posto završenosti, išli smo u trasu. A vidite što se tamo radi — oni su sad od Bosiljeva "napali" cestu tu do Ogulina, a dalje se još praktički i ne zna po kojem će koridoru ići ta autocesta. Zatim, tu je i tunel Kapela koji tek treba izgraditi, a njega, kad biste i imali svu pripremu i sredstva, ne možete završiti prije pet-šest godina.
Ključni je problem što je s Bechtelom potpisan ugovor direktno, bez natječaja. Zbog toga nijedna razvojna banka neće dati nijedan dolar za taj projekt, ako je ugovor dodijeljen bez natječaja. Tako da je cijena Bechtelove trase, u odnosu na ovo što mi radimo, dva do tri puta veća. I to vam nitko neće financirati. Greške su napravljene prije, mi smo kao država tu već ušli s 300 milijuna dolara, i više ne možeš natrag.
Taj ugovor s Bechtelom je ključni promašaj koji će Hrvatsku skupo koštati i sav ovaj novac od benzina će ići na ovu cestu. Mi ništa drugo nećemo moći graditi. Vi morate raditi po svjetskim pravilima koja priznaju razvojne banke. Ako vi preskočite međunarodni natječaj, kao što se preskočilo kod Bechtela, onda i razvojne banke preskaču vas. Onda vi tu autocestu možete financirati iz vlastitih izvora, a to je proračun, ali je to onda nepovoljnije i puno skuplje.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.04.29.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]