SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ tribina ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

NOVOSTI

ČETVRTAK 12. travnja 2001.



ODVJETNIK ANTO NOBILO,
BRANITELJ NAJPOZNATIJEG TAJKUNA
PROTEKLOG DESETLJEĆA:

Kutli je nuđeno puštanje iz pritvora ukoliko postane svjedok protiv
dr. Pašalića!

Apsolutno je točno da je Kutli nuđena nagodba. Čak je stavljena formula "unutra - van". Dakle, ako izvjesna osoba uđe unutra, a riječ je o doktoru s dva prezimena, da će u tom slučaju Kutle izići iz pritvora. No, Miroslav Kutle takve ponude nije prihvatio

Piše: Anita MALENICA


Poznati zagrebački odvjetnik Anto Nobilo zastupa Miroslava Kutlu koji je gotovo 14 mjeseci u pritvoru. O razlozima tako dugog pritvora za njegova klijenta ali i političkim igrama oko tog slučaja, odvjetnik Nobilo za naš list govorio je vrlo otvoreno.
— Možete li reći hoće li biti ukinut pritvor Vašem klijentu Miroslavu Kutli i koje su Vaše glavne zamjerke stalnom produljenju tog pritvora?
Miroslav Kutle u pritvoru se nalazi već 14 mjeseci, tj. od 3. veljače prošle godine. On je u pritvoru temeljem famoznog članka 102. točke 4. Kaznenog zakona po kojem je pritvor namijenjen za najteža djela. U konkretnom slučaju obrana je u više navrata, sve do ustavne tužbe, pokušavala dokazati da se nisu u ovom slučaju stekli uvjeti za taj pritvor.

Ići ćemo i u Strasbourg

Jedan od razloga je i taj što je Kutle optužen za poticanje zloporabe gospodarskog poslovanja za što je predviđena kazna zatvora do osam godina. A podsjećam, osam godina je donji prag za primjenu ove pritvorske osnove o kojoj sam govorio. U ovom slučaju, podsjećam, radi se o navodnoj šteti od 47 milijuna kuna koja društva iz sustava Globus grupe duguju Tisku.
Međutim, ako pogledamo sudsku praksu vidjet ćete da se u svim predmetima koji se sada vode radi o nekoliko desetaka milijuna kuna. Dakle, taj pojavni oblik nije nešto što je izuzetno teško.
- Je li se Vaš klijent za zaštitu svojih prava obratio Europskom sudu za ljudska prava, kao što se i najavljivalo?
Još uvijek se nismo obratili tom sudu, jer pokušavamo u Hrvatskoj do kraja iscrpiti pravnu proceduru. Nakon toga ćemo krenuti prema Strasbourgu. Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, inače, smisao je pritvora da osigura nesmetano odvijanje kaznenog postupka. Dakle, pritvor ne smije biti kazna. Međutim, pritvor kod nas ima jednu drugu političku funkciju. Ako pogledamo velike postupke koji su se vodili od 3. siječnja prošle godine u Hrvatskoj onda ćemo vidjeti uvijek jedan te isti model ponašanja.
Policija uhiti nekoga tko je javnosti poznatiji i uvijek pritom organizira neviđeni spektakl i privođenje s lisičinama i to pred TV kamerama i nakon toga se stvara velika priča. Onda se naširoko obrazlaže što su te osobe navodno napravile, tek nakon toga sudovi odlučuju je li to djelo značajno ili ne, i zahtijeva li ono pritvor ili ne.
U pravilu se nakon takve atmosfere određuje pritvor, a javnost sudi i zauzima stajališta uz pomoć političara i medija. I tada u slučaju Kutle javnost zauzima negativan stav o Kutli i kao sasvim normalno doživljava njegovo nezakonito držanje u pritvoru.
— No, ne možete reći da Kutle nije paradigma propale HDZ-ove privatizacije. Ali, kako onda tumačite kontradikciju da je on bio prvi tajkun kojeg je HDZ stavio u zatvor?
Uistinu je malo kontradiktorno na prvi pogled. Točno je da je Kutle paradigma HDZ-ove propale privatizacije i "gospodarskog čuda". I upravo činjenica da je on prvi uhićen i stavljen u pritvor govori u prilog tvrdnji da je poslužio kao simbol preko kojeg se sudi HDZ-ovoj privatizaciji. Moglo bi se reći da je Kutle prvi politički osumnjičenik. Isto tako Kutle se prvi našao na udaru HDZ-a i on je možda jedini čovjek koji je izbačen iz HDZ-a.

Obećanje šestorke

Ali, s druge strane i šestorka ima jedno snažno predizborno obećanje, tj. da će raščistiti s kriminalnom pretvorbom i gospodarskim kriminalom za vrijeme HDZ-a. No, držim da se u tom pogledu u biti ništa nije napravilo. Nitko još nije ušao u reviziju pretvorbe i kriminalnih djela koja su obavljena bez Kutle. I on i njegovo držanje u pritvoru se prikazuju narodu kao provođenje predizbornog obećanja.
No, moramo se sjetiti da je jedno od obećanja šestorke bilo da će se pronaći i u Hrvatsku vratiti novac koji je završio na Djevičanskim otocima. No, nitko u tom smjeru ne vodi niti jedan kazneni postupak.
— Imate li spoznaje da je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević izvršio pritisak na predsjednika izvanraspravnog vijeća Suda u Zagrebu da se Miroslavu Kutli ne ukine pritvor? Je li točno da je tom sucu rekao "da će mu se napiti krvi" ako to učini?
Nemam, doduše, dokaza za to, ali moram priznati da sam čuo ovakvu priču kao što ste vi rekli u vašem pitanju. Nemam čvrstog uporišta da bi nešto tako tvrdio, ali zasigurno znam da je sadašnjoj vlasti svih ovih 14 mjeseci bilo u interesu da Kutle bude u pritvoru te da se pred javnošću stvori privid kako oni izvršavaju predizborna obećanja. Jer, eto gone zloglasnog Kutlu, simbol HDZ-ove posrnule privatizacije. No, moram kazati da su rezultati postupka daleko, daleko od takve tvrdnje.
— Je li točno da je Kutli u zamjenu za ukidanje pritvora nuđena nagodba da progovori o dr. Iviću Pašaliću?
Apsolutno je točno i to u više navrata. Čak je stavljena formula "unutra - van". Dakle, ako izvjesna osoba uđe unutra, a riječ je o doktoru s dva prezimena, da će u tom slučaju Kutle izići iz pritvora.
No, Miroslav Kutle takve ponude nije prihvatio, a čak, ako se sjećate, kada je u jeku bila tzv. afera Grupo, policija je lansirala da je Kutle postao pokajnik. No tog ponedjeljka poslijepodne kad se vidjelo da cijela stvar propada, lansirana je ta teza i to najvjerojatnije s namjerom da netko drugi počne pričati i da se stvori kaotična situacija.
— Svojedobno je ministar Ivanišević u odgovoru na Kutlino pismo Kutlu proglasio optuženikom iako je u tom trenutku Kutle bio samo osumnjičenik. Kako, inače, komentirate takve ispade koji nisu u duhu pravne države?
Vrlo negativno ocjenjujem takvo ponašanje. No, upozoravam, nije samo to problem nego imamo čitavu dokumentaciju iz medija gdje su različiti vodeći političari u Hrvatskoj govorili o Kutli u negativnom kontekstu, u smislu da je kriminalac, te da je stvoren čak pojam dekutlizacije. Iz svega toga proizlazi da su ga ključni političari javno proglasili krivim i bez suda. No, to se u demokratski uređenim zemljama nikada ne bi moglo dogoditi.
— Što je sa svjedočenjem financijske vještakinje. Vi ste podigli i kaznenu prijavu protiv nje.

Tužimo vještakinju

Točno je da smo podigli kaznenu prijavu protiv te vještakinje smatrajući da je neke dokumente netočno pokazala, a neke krivo interpretirala. Na žalost, našu kaznenu prijavu tužilaštvo je odbacilo, ali čekamo sazivanje glavne rasprave na sudu.
Sada je trenutačno u finalu ispitivanje te vještakinje premda je to vještačenje na granici skandaloznog, i nakon šest mjeseci to vještačenje dovedeno je do jednog apsurda.
— Po ovome što Vi govorite ispada da je Kutle gotovo nevinašce, no ne možete poreći da dio javnosti percipira Kutlu koji se kao omiljeni tajkun HDZ-a okoristio privatizacijom. Ono što Vi govorite je u dubokoj kontradikciji s percepcijom javnosti. Tko je zapravo Miroslav Kutle?
Ključna je stvar što je o Kutli toliko toga napisano i svatko tko ide čitati i razmišljati o njemu, unaprijed ima negativan stav. I tu vrlo teško možete govoriti s argumentima. Primjera radi, i ja sam kao građanin imao negativan stav o Miroslavu Kutli prije nego sam ušao u ovaj predmet i izvršio detaljnu analizu. Daleko sam od toga da bih branio HDZ-ovu privatizaciju. Ja je zapravo osuđujem. Daleko sam i od toga da bih branio gospodarski sustav koji je vrijedio prošlih deset godina HDZ-ove vladavine.
Ali, postavlja se pitanje može li se sve to skupa pripisati jednom čovjeku, a u ovom slučaju to je Miroslav Kutle. Glavno je pitanje je li on vršio privatizaciju i je li on kreirao to gospodarstvo, ili je bio samo mali kotačić u tom sustavu. S druge strane, greške koje je on i njegov sustav radio daleko su od toga da predstavljaju kaznena djela.

Ulazak u "Slobodnu"

Po načelu legaliteta na kojem počiva čitavo kazneno pravo modernoga svijeta mi ne možemo sada naknadno raširiti granice kazneno-pravne odgovornosti i ponovno modelirati kaznena djela, jer nisu postojala u vrijeme izvršenja. Naime, Miroslav Kutle se goni za kazneno djelo u predmetu Tisak, a koje se može počiniti samo prema društvenoj imovini. Tisak zasigurno nije društvena imovina.
— A što je s Kutlom kao omiljenim tajkunom HDZ-a?
Moram iskreno priznati da je on imao određenu podršku vrha HDZ-a ili bolje rečeno predsjednika Tuđmana, i značajno je ulazio u privatizaciju. Međutim, zato što je imao podršku predsjednika Tuđmana imao je i obveze prema njegovoj viziji privatizacije. To znači da je morao ulaziti i u poduzeća u koja nije želio, a mnoga su od njih u Dalmaciji.
— Mislite li konkretno i na naš list Slobodnu Dalmaciju, gdje je Kutle učinio mnogo zla?
Pa sigurno da je i ulazak u Slobodnu Dalmaciju bio dio tog paketa o kojem sam govorio i u koji Kutle nije htio ući. Vjerojatno je i u Slobodnu Dalmaciju kao i mnoga druga poduzeća u Dalmaciji

Anto Nobilo: Kutle je u svom sustavu držao 10.000 zaposlenih iako mu je, prema objektivnim procjenama, više od 4000 ljudi bio višak   Snimio: Ado BULJUBAŠIĆ

Nisam lagao javnost

— Ne znam hoću li Vas dobro citirati, ali Vi ste kako biste obranili Tihomira Blaškića u opticaj dali informaciju da je Sud u Haagu podigao optužnicu protiv četvorice iz Ahmića. Tada ste izjavili da niste lagali nego svjesno dezinformirali javnost. Je li to etično?
Na žalost, niste me baš precizno citirali. Nisam nikada rekao da sam svjesno dezinformirao javnost jer takvu informaciju nisam nikada dao u javnost. Naime, ja sam tu informaciju dao dvojici-trojici ljudi kojima je zaduženje da me prate i bio sam uvjeren da će na taj način ta informacija doći do mjerodavnih koji će to odlučivati. Dakle, nisam lagao javnost ni dezinformirao.
— Mnogi u Hrvatskoj Vam spočitavaju da ste braneći Blaškića Hrvatskoj na leđa stavili hipoteku da je izvršila agresiju na BiH. Možete li to potvrditi ili konačno demistificirati taj slučaj?
Takva teza je sasvim netočna. Upravo suprotno, braneći Blaškića demistificirao sam zločince i mehanizme nastanka zločina. Otkrio sam i dvostruku liniju zapovijedanja koja postaje sve više dominantna u mnogim obranama. Nikad obrana Blaškića nije tvrdila da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, upravo suprotno.
Naša teza je bila da je u srednjoj Bosni bio interni sukob i u tu svrhu smo čak izveli nekoliko vještaka, od akademika Dušana Bilandžića do prof. Đure Degana, stručnjaka za međunarodno pravo. Naša teza do zadnjeg dana je ta da je sukob u srednjoj Bosni bio interne, a ne međunarodne naravi.

   

Novi dokumenti
o Blaškiću

U kojoj fazi je sada spis vašeg branjenika Tihomira Blaškića?
Mi smo nakon 3. svibnja izvršili uvid u arhivu koja je slučajno pronađena u prostorijama HIS-a. U podrumima HIS-a smo pronašli oko tisuću stranica dokaza za koje smatramo da su vrlo relevantni i koji u potpunosti podržavaju izvorne prvotne teze naše obrane. To smo predočili tužiteljstvu u Haagu i oni trebaju nekoliko mjeseci za proučavanje te obimne dokumentacije, i do 19. travnja ove godine moraju odgovoriti kakav je njihov stav o tome.
Nakon toga će drugostupanjsko vijeće odlučiti možemo li te dokumente uklopiti u žalbu ili ne. Dva su uvjeta o kojima će sudsko vijeće raspravljati. U prvom redu jesu li nam ti dokumenti bili dostupni tijekom prvostupanjske rasprave, te jesu li pravno relevantni.
Ukoliko ti dokumenti ispunjavanju ta dva uvjeta onda očekujemo pozitivno rješenje. Ako se to dogodi onda će naša žalba biti koncipirana na tome da ćemo težište staviti na novootkrivene dokumente i držimo da će to biti jaka argumentacija.

ušao a da to nije želio. On je imao obvezu ući i u nekvalitetna poduzeća i propala poduzeća, ali nije smio otpuštati radnike.
Kutle nije nikada masovno otpuštao svoje djelatnike. On je imao zadatak zadržati socijalni mir u Dalmaciji i preuzeo je na sebe dio državnih funkcija. Držao je 10.000 zaposlenih iako mu je, prema objektivnim procjenama, više od 4000 ljudi bio višak. Pitanje je, dakle, na kraju, da li on mora platiti za sve to i je li to kazneno djelo.
— Imate li kao odvjetnik spoznaje je li bivša glasnogovornica Globus grupe Branka Jagar bila zaštićeni svjedok o aferi Grupo.
Na žalost, ne mogu vam to potvrditi ni demantirati jer o tome nemam nikakva konkretnog dokaza.


ZBOG "JAVNOG LINČA" NA HRVATSKOJ TELEVIZIJI
TUŽEN DRŽAVNI ODVJETNIK

Petrač: Postao sam pokretna meta nakon hajke Ortynskog

Izjavom koja se ne temelji na bilo kakvim dokazima ili indicijama, Radovan Ortynski proglasio me osobom koja stoji iza ubojstva Vjeke Sliška, čime je mene, moju ženu i djecu pretvorio u pokretne mete, navodi poduzetnik Hrvoje Petrač u svojoj tužbi

Piše: Igor DOŠEN


Hrvoje Petrač optužuje Radovana Ortynskog zbog učestalih prijetnji likvidacijom njegovoj obiteljiHrvoje Petrač optužuje Radovana Ortynskog zbog učestalih prijetnji likvidacijom njegovoj obiteljiZbog izjava iznesenih nedavno u televizijskoj emisiji "Forum", u kojoj se govorilo o krvavom obračunu u centru Zagreba kada su ubijeni Vjeko Sliško i James Capiau — Hrvoje Petrač je tužio državnog odvjetnika RH Radovana Ortynskog, voditelja emisije Tihomira Ladišića i Hrvatsku radio-televiziju. Petrač tako na ime odštete od Ortynskog potražuje 99.899.999 kuna, od Ladišića jednu kunu, a od HTV-a 100.000 kuna. Predmet tužbe je, među ostalim, pitanje navedenog voditelja emisije upućeno ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu: "... Kako to da nisu saslušani neki od ključnih ljudi koji se spominju u tom miljeu ili da nisu pretraženi njihovi stanovi, riječ je o gospodinu Petraču, a da se istodobno na informativni razgovor poziva novinarku Nacionala Jasnu Babić?"
Petrač tim povodom u svojoj tužbi navodi kako ga je Ladišić ovim, na nedvosmislen način, optužio da pripada kriminalnome miljeu, i to kao jedan od ključnih ljudi, čime mu je povrijedio dostojanstvo, čast i ugled.
Ortynski je, pak, u spomenutoj emisiji rekao: "... Ja sam, znajući tko je Sliško i što bi bilo iza toga, rekao načelniku Babiću i gospodinu Šeničnjaku... : ’Potrebno je obraditi gospodina Petrača, izvršiti pretrage kod njega, pribaviti ispise telefona i vidjeti što se dešavalo... ’ Dao sam samo usmeni nalog policiji i mislim da je ona dovoljno sposobna da zna usmjeriti tijek postupka na osobe koje su u ovo umiješane."
— Citiranom izjavom koja se ne temelji na bilo kakvim dokazima ili indicijama, prvooptuženik Radovan Ortynski me de facto imenovao osobom koja stoji iza ubojstva Vjeke Sliška, čime je mene, moju ženu i djecu pretvorio u pokretne mete — navodi Petrač. Nastavlja kako su, praktično, odmah nakon te izjave preko telefona uslijedile prijetnje likvidacijom njega i njegove obitelji.
Navodi i kako su mu uza sve povrijeđeni dostojanstvo, čast i ugled, i to privatno i poslovno, te mu je, praktično, onemogućen normalni obiteljski život i bilo kakva poslovna djelatnost. Tužitelj je još istaknuo kako je šteta koju trpi nemjerljiva, a da mu pretrpljeni strah i psihičke boli nije moguće nadoknaditi bez drastične kazne prvooptuženika (Ortynskog). Dodaje kako Ortynski pokazuje naročitu upornost u njegovu klevetanju i vrijeđanju.
Kako bi dokumentirao opravdanost svoga straha, Petrač je svemu ovome dodao kako je i zamjenica županijskoga državnog odvjetnika Dunja Pavliček-Patak u jednom intervjuu naznačila: "Tvrdnje da sam Sliškov igrač ugrožavaju moj život."
Petrač je, inače, protiv Ortynskog podnio i kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, tereteći ga da je u svojstvu državnog odvjetnika RH iskoristio svoj položaj te prekoračio granice svojih ovlasti zatraživši usmenim putem od policijskih djelatnika pretragu njegova stana, iako je znao da je to u suprotnosti sa zakonom.
Kopije ovoga pisma Petrač je uputio i predsjedniku Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu, predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu, pučkom pravobranitelju Anti Klariću, HHO-u te raznim saborskim odborima.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.04.12.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]