SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

NOVOSTI

UTORAK 6. ožujka 2001.



RIJEKA: ZBOG RATNOG ZLOČINA
NAD CIVILNIM STANOVNIŠTVOM

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV NORCA
I OREŠKOVIĆA

Osim protiv Mirka Norca i Tihomira Oreškovića, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podiglo je optužnicu i protiv Ivice Rožića, Stjepana Grandića i Milana Čanića - Petorica se terete da su u razdoblju od 14. do 25. listopada 1991. na području Gospića naredili, a neki od optuženih i osobno sudjelovali u ubojstvima civila, čime su počinili ratni zločin

Piše: Ivančica CELEVSKA


Ivica Rožić zvani Bijeli vukRIJEKA — Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv Tihomira Oreškovića (44), Ivice Rožića (39) zvanog Roka i Bijeli vuk, Stjepana Grandića (47) zvanog Štef, Mirka Norca Keve (34) i Milana Čanića (70) zvanog Bićo zbog ratnog zločina protiv civilnoga stanovništva počinjenog u Lici 1991. godine.
U optužnici, koja je predana riječkom Županijskom sudu, prvooptuženi je Orešković, drugooptuženi Rožić, trećeoptuženi Grandić, četvrtooptuženi Norac i petooptuženi Čanić.
Orešković, Norac Kevo i Čanić optuženi su da su u razdoblju od 14. do 25. listopada 1991. godine u Gospiću za vrijeme oružanog sukoba između Hrvatske vojske i srpskih paravojnih formacija zajedno i u dogovoru naredili likvidaciju zatočenih osoba srpske i hrvatske nacionalnosti.
Žrtve su i zatočene po njihovoj naredbi, a nakon toga iz vojarne u Perušiću prevezene u Pazarište. Tamo su na zapovijed Mirka Norca Keve, koji je u to vrijeme bio zapovjednik 118. brigade HV-a, ubijeni, s tim što je Norac osobno iz skupine u kojoj je bilo najmanje deset osoba izdvojio i ubio za sada neidentificiranu ženu. Među žrtvama su bili Božidar Tomičić i Nikola Ivanišević.
Osim toga, trojica su optužena da su naložila Stjepanu Grandiću kao zapovjedniku Drugog bataljuna stacioniranog u Perušiću i zapovjedniku tamošnje vojarne da u krugu vojarne zatoči civile Branka Štulića, Branka Kuzmanovića, Radmilu Stanić, Stanka Smiljanića, Radmilu Diklić, Miru Kalanj, Đorđa Kalanja, Danu Bulj, Milana Pantelića, Radovana Barača, Ljubicu Trifunović, Petra Lazića, Borku Vraneš, Bogdana Šuputa, Dušanku Vraneš, Nikolu Gajića i Željka Mrkića iz Gospića, Miloša i Milevu Orlić iz Karlobaga te još nekoliko osoba. Grandiću je naređeno i da sve

General Mirko Norac

Tihomir Orešković

te ljude likvidira 18. listopada. On je organizirao prijevoz tih civila do Lipove glavice, gdje ih je zajedno s pripadnicima HV-a, od kojih su neki bili maskirani, i ubio.
Milan Čanić zvani Bićo Norac Kevo i Orešković, koji je u to vrijeme bio tajnik Kriznoga štaba u Gospiću, naredili su Ivici Rožiću da iz njihovih domova u Karlobagu nasilno odvede Stojana Bogdanovića, Momčila Mandića i Miloša Vujnovića te da ih ubije. Rožić je to zajedno s tri još nepoznate osobe i učinio 25. listopada na Crnom Dabru na Velebitu.
Za svu petoricu Županijsko državno odvjetništvo predlaže i produženje pritvora, o čemu će u utorak odlučiti izvanraspravno vijeće Županijskoga suda. Odvjetnici optuženih će se zauzimati za puštanje iz pritvora svih optuženika, s obrazloženjem da je od događaja prošlo desetak godina, pa i utjecaj na svjedoke više nije relevantan. Valja podsjetiti i da je istražni postupak započet prije nešto manje od šest mjeseci i tada su u pritvor riječkoga Okružnog zatvora dovedeni Tihomir Orešković, Ivica Rožić, Joso Miletić, Martin Marković i Ivan Jovanović. Posljednja trojica puštena su iz pritvora nakon što su iskazi svjedoka pokazali da nisu odgovorni za djela za koja ih se teretilo, a njihova se imena ne nalaze ni u optužnici.
Pravni postupak predviđa da se na optužnicu mogu uložiti prigovori, pa se očekuje da će glavna rasprava biti sazvana za oko mjesec dana. Stjepan Grandić zvani ŠtefSuđenje će biti povjereno sutkinji Iki Šarić, koja je nedavno prošla i dodatno obrazovanje za suđenje optuženima za ratni zločin, a u poslovnoj biografiji ima i suđenje bivšem pilotu JNA Draganu Grubeši, optuženom za raketiranje Krasna na Velebitu. Nakon tri suđenja pod velikim političkim pritiskom Grubeša je konačno oslobođen svih sumnji, a posljednju je presudu potpisala upravo Ika Šarić.
Unatoč teškoj optužbi, ali očito politički uvjetovanoj, suđenje je obilovalo inteligentnim i duhovitim duelima branitelja Tomislava Sabljara i sutkinje Šarić i ostavilo je dojam profesionalno vrhunski odrađenoga posla. Sutkinja Šarić i inače među kolegama i odvjetnicima uživa veliki ugled i poštovanje zbog svih odlika pravog poznavatelja svoga posla.
S druge strane nalazit će joj se odvjetnici Velimir Došen, Tomislav Sabljar, Željko Dumančić, Ivan Kern, Milenko Škrlec i Mirko Ružić, pa je očito da ni sud ni optuženi nisu ništa spremni prepustiti slučaju.

ZAGREB: IZVANRASPRAVNO VIJEĆE OPĆINSKOGA SUDA
PRIHVATILO PRIGOVOR BRANITELJA LEA ANDREISA

Potkrijepiti optužnicu
protiv Ante Sliškovića
i Tomislava Vlajića

Nakon prihvaćanja prigovora, spis je vraćen nadležnom općinskom državnom odvjetniku s prijedlogom da u roku od tri dana potkrijepi optužnicu protiv Ante Sliškovića i Tomislava Vlajića, koji su optuženi za krivotvorenje osobne dokumentacije

Piše: Ivica MARIJAČIĆ


Ante Slišković i Tomislav Vlajić (na fotografiji) uhićeni su u rujnu prošle godine u ZadruZAGREB — Izvanraspravno vijeće Općinskoga suda u Zagrebu prihvatilo je prigovor na optužnicu protiv Ante Sliškovića i Tomislava Vlajića, koji su optuženi za krivotvorenje osobne dokumentacije, te spis vratilo nadležnom općinskom državnom odvjetniku s prijedlogom da u roku od tri dana potkrijepi optužnicu.
Prigovor na optužnicu uputio je Sliškovićev i Vlajićev branitelj Leo Andreis, smatrajući da ona nema pravnog temelja jer osobne isprave Sliškovića i Vlajića nisu krivotvorene, budući da se iz priložene dokumentacije jasno vidi kako su ih izdale legalne i nadležne državne institucije. Izvanraspravno vijeće Općinskoga suda uvažilo je prigovor i vratilo spis općinskome državnom odvjetniku.
Na temelju optužbe za krivotvorenje dokumentacije Sliškoviću i Vlajiću je i produžen pritvor u Zagrebu. Po mišljenju odvjetnika Andreisa, prihvaćajući prigovor na optužnicu bilo bi logično da je Izvanraspravno vijeće Općinskoga suda u Zagrebu ukinulo i pritvor njima dvojici, no to se nije dogodilo. Sada se čeka nadležni državni odvjetnik da potkrijepi optužnicu za krivotvorenje dokumentacije. Iako mu je dan instruktivni rok od tri dana da spis vrati istražnome sucu, koji će onda odlučiti o optužnici i pritvoru, teorijski, državni općinski odvjetnik može spis zadržati i duže te bi se tako i nastavio pritvor dvojice optuženika.
Ante Slišković i Tomislav Vlajić uhićeni su u rujnu prošle godine u Zadru, a PU zadarska je protiv njih podnijela kaznene prijave za dva djela: sumnje da su počinili ratni zločin u Ahmićima i sumnje da su krivotvorili osobne isprave. Za kazneno djelo ratnog zločina protiv njih nije podnesena optužnica, nego je zatražena dopuna istrage koja je u tijeku. Očito je da za ratni zločin protiv ove dvojice nije pronađen praktički ni jedan dokaz, zbog čega je i došlo do dopune istrage.
Optužnica je tada podnesena zbog navodnog krivotvorenja dokumentacije, no kako je sada Izvanraspravno vijeće Općinskoga suda uvažilo prigovor odvjetnika Andreisa, očito je da i za takvu kvalifikaciju nedostaje dokaza, odnosno da u pet mjeseci nije pronađen dokaz ni za to. Po logici stvari, vrlo je moguće da Slišković i Vlajić ovih dana budu pušteni iz pritvora u kojemu su već pola godine. Osim, naravno, ako se u kratkom razdoblju protiv njih ne pronađu čvrsti dokazi, bilo za ratni zločin, bilo za krivotvorenje dokumentacije.
Inače, obojica su do rujna prošle godine živjela u Zadru s promijenjenim identitetom. Kako sada stvari stoje, čini se da je ta promjena identiteta provedena legalno.

   

POD SUMNJOM DA JE 91. POČINIO RATNI ZLOČIN
NA PODRUČJU GLINE

Osijek: Uhićen županijski
vijećnik Branko Jović

Piše: T. PRUSINA


Branko JovićOSIJEK - Temljem raspisane tjeralice Županijskog suda u Sisku prošli vikend djelatnici PU osječko-baranjske uhitili su vijećnika Osječko-baranjske županije i pročelnika općinske uprave Erdut Branka Jovića kojega se sumnjiči za ratni zločin nad civilnim stanovništvom počinjen na području Gline 1991. godine. Naime, Jović je u Erdut došao 1996. godine kao izbjeglica iz Banije nakon čega se, tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, odlučio trajno nastaniti na ovome području. Upravo je ta njegova odluka bila povodom da ga se prema "nacionalnom ključu" imenuje u lokalnu općinsku vlast da bi potom kao predstavnik srpske manjine na isti način ušao i u Županijsku skupštinu. Načelnik općine Erdut Stevan Babić tvrdi kako do sada nije imao saznanja o tome što je Jović radio prije dolaska u Erdut niti ga je tko o tome obavijestio. — Osim toga, kao legalist očekujem da sud kaže svoje o navedenim sumnjama - ističe Babić. Jovićevo uhićenje izazvalo je i reakcije hrvatskih povratnika u općini Erdut koji podržavaju ovakav postupak i ujedno upozoravaju kako se i prije imenovanja na važnije općinske funkcije trebalo ispitati terete li se ti ljudi za kakav zločin ili pak jesu li sudjelovali u agresiji na Hrvatsku.


HRVATSKI PREDSJEDNIK STJEPAN MESIĆ NA DANU PODUZETNIKA:
Cilj: rast ekonomije
bez inflacije

Valja podesiti makroekonomsku i monetarnu politiku, ali tako da se ostane u gabaritima stabilizacije i moramo naći načina da se postigne "neinflatorni rast" ekonomije - Goran Granić: Potrebnija ulaganja u razvoj financijskog tržišta nego u izgradnju cesta - Slavko Linić: Prisiljeni smo na ubrzanu privatizaciju

Piše: Marija BRNIĆ


ZAGREB — Ovogodišnji Dan poduzetnika koji je u ponedjeljak organizirala Hrvatska udruga poslodavaca, iako je okupio više stotina gospodarstvenika i mnoge visoke državne dužnosnike, za razliku od prošle godine, kada je Vlada prvi put predstavljala svoje vizije razvoja gospodarstva i izlaska iz krize, protekao je u osjetno manje optimističnom ozračju.
Otvarajući Dan poduzetnika, čija je glavna tema ove godine "Hrvatsko gospodarstvo i integracijski procesi", predsjednik RH Stjepan Mesić naglasio je da su političke promjene u proteklih godinu dana otvorile Hrvatskoj put normaliziranju odnosa s Europom i SAD-om, te ulazak u svjetske i europske integracije, što će "hrvatskoj privredi znatno proširiti tržište, omogućiti pristup europskim tržištima i nadoknaditi donedavno izgubljena i danas još uvijek slaba tržišta bivše Jugoslavije i Istočne Europe.
— Danas se pristup na svim tim tržištima radikalno mijenja, ali se i hrvatsko tržište otvara sve jačoj uvoznoj konkurenciji, što otvara i problem kako podržati konkurentnost privrede na novom, većem tržištu — kazao je Mesić, istaknuvši važnima pritom politiku restrukturiranja, s težištem na privatizaciji, te makroekonomsku politiku, s težištem na stabilizaciji i uravnoteženju platne bilance zemlje. Dodao je da se izdaci države u našim depresijskim uvjetima ne mogu pokriti samo redovitim poreznim prihodima nego i jednokratnim prihodima od privatizacije i inozaduživanjima, što umanjuje investicijski potencijal zemlje.
Goran Granić, Ivica Todorić i Stjepan Mesić u ugodnu razgovoru    Snimila: Sandra TIĆAC— To stanje može se prevladati samo ubrzanim razvojem i višim stopama rasta. Valja, dakle, podesiti makroekonomsku i monetarnu politiku, ali tako da se ostane u gabaritima stabilizacije i moramo naći načina da se postigne "neinflatorni rast" ekonomije. U tom smislu podržavam politiku Vlade, ali ona još mora pronaći model politike za ubrzanje rasta — kazao je Mesić, napomenuvši da su uvjeti stabilizacije nužni za privlačenje stranih ulaganja, ali i da naši susjedi za brži rast koriste monetarnu politiku i depreciraju svoje valute.
— Mislim da bi naša politika morala znati prihvatiti tu "stratešku igru" u funciji potpore izvozu i konkurentnosti našega gospodarstva — istaknuo je Mesić, uvjeren da će u uvjetima mira Hrvatska znati privući ulagače. Mesić je ustvrdio da su sve povoljniji brojni važni indikatori — od mjerila transparentnosti, mjerila koja označavaju stupanj "neupletanja" države u gospodarstvo, vrlo je liberalan zakon o stečajevima i bankrotima, a korupcija se smanjuje! Problematičnom je istaknuo efikasnost administracije i pravnog sustava, ali i dodao da "političke promjene na svim nabrojenim područjima daju već vidljive rezultate". Ocijenio je da je nova politička vlast učinila ozbiljan zaokret na planu unutarnje i vanjske politike i otvorila put za ambiciozniju razvojnu strategiju, kojom ćemo unaprijediti i održati primjereno mjesto među tranzicijskim zemljama, te da se stoga i zauzima za "individualni pristup" priključenja EU-u. Aranžmane sa Svjetskom bankom i MMF-om, naglasio je Mesić, ne treba smatrati razvojnom strategijom, a koliko god da su oni nužni, napomenuo je, mora ih se prosuđivati i s gledišta socijalne izdržljivosti.
— Napravili smo više nego što smo očekivali, ali manje nego što je potrebno — sumirao je proteklih godinu dana rada Vlade zamjenik premijera Goran Granić. Kazao je kako od vlasti ne treba očekivati da ona kaže koje bi grane trebalo podupirati. — Danas je, recimo, potrebnije ulagati u razvoj financijskog tržišta nego u izgradnju cesta — kazao je Granić, ocijenivši ključnim za cjelokupni razoj upravo taj segment, te pravnu sigurnost, obrazovanje i poduzetništvo.
Potpredsjednik Vlade Slavko Linić na skupu je odgovarao na brojna i vrlo često neugodna pitanja gospodarstvenika. Među ostalim, ustvrdio je da se na izradi strategije razvoja intenzivno radi već šest-sedam mjeseci, te da će rezultati toga rada biti poznati već u svibnju. Prezaduženost države zbog neracionalne bivše politike sili nas na ubrzanu privatizaciju, kako bismo pokazali svijetu da smo odgovorni prema dugovima i da se ne bojimo stranog kapitala, kazao je Linić, kojeg su poduzetnici u nekoliko navrata uspjeli isprovocirati pitanjima. Posebice je oštar bio prema konstataciji da država i dalje ima maćehinski odnos prema poduzetništvu, a više je puta naglasio postojanje problema u dijalogu. Za razliku od Švicarske, koja je bogata zemlja s jakom ekonomijom, Hrvatska ne može birati želi li u Europsku uniju, jer bez toga ne može biti konkurentna.

Sporazum s EU-om

Mr. Neven Mimica, glavni pregovarač RH za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, naglasio je da pregovori dobro napreduju, da je usuglašeno više od 80 posto nacrta sporazuma. Mimica predviđa da će pregovori biti okončani početkom svibnja, a Sporazum parafiran do konca svibnja, a potpisan do listopada ove godine.

Predsjednik Željko Čović

Od ponedjeljka Hrvatska udruga poslodavaca ima novo vodstvo - novi je predsjednik Predsjedništva HUP-a mr. Željko Čović, dugogodišnji direktor najuspješnije hrvatske tvrtke Plive, a potpredsjednici su dosadašnji predsjednik Branko Roglić i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Čović je izabran jednoglasno na prijedlog Roglića, a dužnost predsjednika HUP-a obnašat će godinu dana, kada će ga, po rotirajućem sustavu, zamijeniti Luković.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.03.06.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]