SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
  [ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
  [ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

NOVOSTI

ČETVRTAK 21. prosinca 2000.



ZAGREB: PREDSJEDNIK MESIĆ
I PREMIJER RAČAN S NORVEŠKIM PREMIJEROM JENSOM STOLTENBERGOM

Ulaganjima ojačati gospodarstvo

Zahvalivši na humanitarnoj pomoći koja je iz Norveške godinama stizala u Hrvatsku, predsjednik Mesić istaknuo da bi najveća pomoć bila direktno ulaganje u hrvatsku proizvodnju i suradnja s hrvatskim tvrtkama, čime bi se ojačalo domaće gospodarstvo, a time posredno povećao i povratak ljudi

Piše: Bisera LUŠIĆ


Jens Stoltenberg sin je dobro poznatog mirovnog posrednika Thorvalda Stoltenberga   Snimio: M. KEBERZAGREB — Izuzetno cijenimo promjene u Hrvatskoj i napore koji su uloženi u razvoj demokracije. To je vrlo važno za Hrvatsku, ali i za cijelu regiju. Norveška podupire suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, a smatramo da i druge zemlje u regiji trebaju poći istim putem — kazao je norveški premijer Jens Stoltenberg u srijedu nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem. Tom prigodom norveški šef vlade, inače sin dobro poznatog mirovnog posrednika u vrijeme rata na području bivše Jugoslavije Thorvalda Stoltenberga, najavio je da će njegova zemlja udvostručiti svoju financijsku pomoć za Hrvatsku u idućoj godini, i to posebno za podupiranje procesa povratka izbjeglica u njihove domove. Tako će iznos od 12,2 milijuna njemačkih maraka iduće godine biti povećan na 24,4 milijuna maraka. Norveški premijer je kazao kako za sada nema konkretnih poteza o pitanju ukidanja viza za hrvatske državljane, s obzirom na to da Norveška takvu odluku mora donijeti u koordinaciji s drugim nordijskim zemljama. Ipak, Stoltenberg je naglasio kako su vize za hrvatske državljane uvedene zbog specifičnih okolnosti, a da će se o novim konkretnim potezima znati kada nordijske zemlje zajednički uvedu schengenska pravila. Predsjednik Mesić naglasio je da Hrvatska mora postati sigurna zona za ulaganja, što treba jamčiti i svojom zakonskom regulativom.
— U turizmu postoje mogućnosti daleko veće nego do sada. Hrvatski turizam može funkcionirati tijekom cijele godine — kazao je Mesić, te posebno zahvalio Norveškoj na velikom doprinosu i sudjelovanju u humanitarnoj pomoći koja je tijekom godina stizala u našu zemlju.
Ipak, za iduće razdoblje predsjednik Mesić smatra da bi najveća pomoć bila direktno ulaganje u hrvatsku proizvodnju i suradnja s hrvatskim tvrtkama, čime bi se ojačalo domaće gospodarstvo, a time posredno povećao i povratak ljudi.
Norveške novinare zanimalo je kako hrvatski Predsjednik vidi promjene u SR Jugoslaviji, pa je Mesić odgovorio kako su važni procesi u Srbiji već započeli, a jedan od najvažnijih među njima je taj što je Slobodan Milošević otišao s političke scene.
— Nadamo se da će idući izbori u Srbiji potvrditi pomake koje ne očekujemo samo mi nego i Europa i svijet — rekao je Predsjednik te kazao kako očekuje da će svi oni koji su činili zločine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu biti izručeni Haaškom sudu jer tek kada se krivnja individualizira, postoji mogućnost suradnje.
Na upit je li se uloga Hrvatske u BiH smanjila nakon promjene vlasti u našoj zemlji Mesić je odgovorio da je napuštena stara politika o podjeli Bosne, no dodao je da očekuje kako će se BiH zalagati za europeizaciju cijele regije. Time bi se i Hrvati u BiH okrenuli svojoj državi, a ne susjednim zemljama. Zamoljen, pak, da ocijeni koji su to najgori potezi koje je njegov prethodnik dr. Franjo Tuđman učinio na štetu Hrvatske, predsjednik Mesić kazao je da je naša zemlja zbog pogrešnog modela privatizacije dovedena do uništenja vlastite ekonomije, pa se sada ubrzano radi na ispravljanju takvih pogrešaka. Bivši sistem centralizirao je ovlasti i sredstva, vodio pogrešnu politiku prema BiH, te izolacionističku politiku prema ostatku svijeta.

   

Pohvala sladoledu

Izjave nakon sastanka norveškog premijera i hrvatskog Predsjednika počele su podsjećanjem Jensa Stoltenberga na njegovo ljetovanje u Malom Zatonu kraj Dubrovnika. Naime, norveški premijer smatra se vrlo dobrim promotorom hrvatskog turizma zato što mu je to prvo ljetovanje na Jadranu ostalo u izuzetno lijepom sjećanju. Stoga je okupljenim norveškim novinarima javno poručio da Hrvatska ima lijepu obalu, krasnu klimu, dobroćudne ljude i vrlo ukusan i kvalitetan sladoled. Na to je predsjednik Mesić dodao kako se i o pitanju sladoleda radi o međunarodnoj suradnji, jer u Hrvatskoj uglavnom Albanci rade sladoled.

   

NAJAVA PREMIJERA STOLTENBERGA:
Hrvatskoj dogodine pomoć
vrijedna 24 milijuna maraka

Norveški premijer Jens Stoltenberg donio je dobre vijesti i premijeru Ivici Račanu: norveška pomoć za povratak izbjeglica i obnovu stradalih područja s dosadašnjih 12,2 milijuna DEM popet će se na 24,4 milijuna DEM u idućoj godini. Norveški gost pohvalio je Vladine reforme i suradnju s Haaškim sudom, najavljujući ekonomsku suradnju Norveške i Hrvatske na područjima ribarstva, brodogradnje i energije.
Premijer Račan zahvalio je norveškoj na pomoći i podvukao interes Hrvatske za jačanje kooperacije dviju zemalja u koju svrhu se u Hrvatskoj otvara norveško trgovinskog predstavništvo.
Norvežane je zanimao odnos Hrvatske sa SRJ, o kojemu je premijer Ivica Račan, odgovarajući na novinarska pitanja, rekao da je demokratska Hrvatska zainteresirana za proces normalizacije, ali je naglasio kako će to ovisiti o procesu normalizacije i demokratizacije u samoj SRJ. U Srbiji je učinjen važan korak silaskom Miloševića s vlasti, ali trebat će još mnogo učiniti da se ta agresivna politika, koja je nanijela mnogo zla na ovom području, pa i samom srpskom narodu, promijeni.

   

ZAGREB: PREMIJER IVICA RAČAN O SPORAZUMU
S MMF-om O STAND BY ARANŽMANU

DOBILI SMO DOBAR
"BOŽIĆNI POKLON"

Preliminarnim sporazumom o potpisivanju stand by aranžmana s MMF-om, u visini 200 milijuna posebnih prava vučenja, Hrvatska je dobila podršku za gospodarski program izlaska iz krize, razvoja i otvaranja novih radnih mjesta, ocijenio premijer Ivica Račan

Piše: O. RAMLJAK, Hina


ZAGREB — Vlada je postigla preliminarni sporazum o potpisivanju stand by aranžmana s MMF-om u visini 200 milijuna posebnih prava vučenja. Istaknuo je to vođa Misije MMF-a Hans Flickenschild nakon razgovora s Vladom i HNB-om. Konačno potpisivanje sporazuma očekuje se iduće godine.
Predsjednik Vlade Ivica Račan izrazio je zadovoljstvo finalnim razgovorima s Misijom MMF-a i predstojećim stand by aranžmanom, važnim za Hrvatsku i njezin razvoj — kako je rekao. Ocijenio je da je Hrvatska dobila podršku za gospodarski program izlaska iz krize, razvoja i otvaranja novih radnih mjesta.
Vođa misije MMF-a Hans Flickenschild i premijer Ivica Račan sa suradnicima   Snimila: S. TIĆAC— Dobili smo dobar "božićni poklon", ali na njemu ćemo morati još dosta raditi — ocijenio je premijer, dodavši da je Vlada svjesna svojih obveza, ali i želje da Hrvatska za koju godinu bude stabilna, razvijena, prosperitetna zemlja.
Zahvaljujući članovima Misije MMF-a na podršci, premijer Račan je podvukao da Vlada razumije obveze koje je preuzela pred vlastitim građanima.
Hrvatska Vlada izašla je s programom za 2001. koji zaslužuje podršku Međunarodnoga monetarnog fonda, rekao je voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild govoreći novinarima o postizanju preliminarnog sporazuma MMF-a s hrvatskom Vladom o aranžmanu za 2001., vrijednom 200 milijuna posebnih prava vučenja.
Prema Flickenshildovim riječima, dogovor je nastao "nakon nekoliko rundi pregovora" i kao rezultat promjena u stavovima s obje strane. Prvotni predviđeni deficit konsolidirane države bio je 8 posto bruto domaćeg proizvoda, a prihvaćeni proračun polazi od deficita od 5,3 posto BDP-a. To je još uvijek puno, ali je Vlada izrazila spremnost i dalje smanjivati taj fiskalni deficit.
Prema dobivenim projekcijama, kaže, smanjivanja bi bila na 4,25 pa na 2,5 te u konačnici na 1,5 posto BDP-a. Proračun je doživio znatne izmjene, s uključenim planom smanjenja mase plaća od 10 posto. Program Vlade je prihvatljiv jer osigurava gospodarski rast i zaposlenost.
Gospodarski rast odnosno rast BDP-a s ovogodišnjih 3,5 posto trebao bi porasti na 4 posto, a inflacija bi s ovogodišnjih osam posto bila 4,5 posto, uz stabilan tečaj i neznatan rast deviznih rezervi kod središnje banke, dovoljan da pokrije četveromjesečnu vrijednost uvoza.
Govoreći o neprivatiziranoj imovini, na dodatni novinarski upit voditelj Misije MMF-a je pojasnio da su upoznati s planovima nastavka privatizacije Hrvatskog telekoma, Dubrovačke i Croatia banke, Croatia osiguranja, a plan je i ubrzanje restrukturiranja i početak privatizacije INA-e i HEP-a, kao i privatizacija JANAF-a. Svi materijali se upućuju Odboru direktora MMF-a, a konačno prihvaćanje uslijedit će u veljači ili početkom ožujka.

   

BURNA POLEMIKA NA SJEDNICI
GRADSKE SKUPŠTINE GLAVNOGA GRADA

Zagrebu vraćen Trg žrtava fašizma, hrvatski velikani morali na Trg Burze

Ostat će zapamćeno da su za vrijeme Ivice Račana hrvatski branitelji završili u Haagu, a za vrijeme Milana Bandića hrvatski velikani na Burzi, kazao je Tomislav Jelić - Nakon više stanki i teških riječi izglasan naziv Trg žrtava fašizma, a "velikani" su bez nazočnosti oporbe premješteni na Trg Burze

Piše: Božica BABIĆ


ZAGREB — U glavni grad svih Hrvata ponovno se vratio Trg žrtava fašizma. Dogodilo se to u srijedu na sjednici Gradske skupštine nakon rasprave koja je trajala gotovo punih šest sati tijekom kojih su sijevale gromovite verbalne krijesnice, sučeljavali argumenti, pozivalo na povijesna iskustva i pogreške, padale i teške riječi, a posebice je znakovito bilo odstupanje od stranačke stege.
U vrlo emotivnom nastupu HDZ-ova zastupnica Vera Pivčević-Stanić izrazila je žaljenje zbog toga što i ovaj postupak dokazuje kako "Hrvati pate od kroničnog zaborava". Podsjetila je kako na spornom trgu nije bilo samo sjedište fašističke policije nego i komunističke Ozne, te ocijenila da je ovdje riječ o "novoj smišljenoj podjeli hrvatskog naroda".
Stanićeva je naglasila kako će, dogodi li se preimenovanje, to biti "urbani kulturocid u ime jedne ideologije" i stoga je predložila da se taj problem riješi referendumom Zagrepčana.
Njezin stranački kolega Tomislav Jelić pokušao je podsjetiti zastupnike kako je Trg hrvatskih velikana spomen i zahvala svim žrtvama među kojima su i Marulić, Stepinac, Andrija Hebrang ili Blago Zadro.
- Ako ne vidite da nam je nacionalno jedinstvo i dalje potrebno, kao Izraelu, onda ste politički slijepci - poručio je Jelić kolegama zastupnicima te dodao: - Ostat će zapamćeno da su za vrijeme Ivice Račana hrvatski branitelji završili u Haagu, a za vrijeme Milana Bandića hrvatski velikani na Burzi.
Joško Morić iz Demokratskog centra ponovio je zahtjev svoje stranke da se imenovanje odgodi dok se ne iznađu lokacije i za trgove ili ulice koje bi nosile imena Republike Hrvatske, Franje Tuđmana i Žrtava komunizma.
Nakon "ispucavanja" tih argumenata i Jelićeve natuknice da upravo usvojeni Zakon o popisu stanovništva izričito zabranjuje sva preimenovanja do kraja mjeseca lipnja iduće godine Filip Borac (HSLS) zatražio je stanku za mini unutarstranačke konzultacije "budući da su pale uvjerljive riječi, posebice iz usta Joška Morića".
Kako ta stanka nije dala suglasje, zatražena je nova da bi vladajuća koalicija međusobno pokušala riješiti "enigmu". No, problem se samo dodatno zakomplicirao. HSLS i HSS su bili za moratorij, ali ni oni nisu bili suglasni. HSS je tražio odgodu dok se ne utvrdi drukčiji stil koji će jamčiti lakši konsenzus dok je HSLS dao potporu prijedlogu DC-a. Međutim, kada se pristupilo glasovanju, omjer snaga bio je 20 prema 20.
Vera Stanić je predložila poimenično izjašnjavanje, no zatražena je nova stanka, čak peta po redu. Nakon tog odmora odbijen je prijedlog Stanićeve, DC je revoltirano napustio Gradsku vijećnicu, a novo je glasovanje pokazalo kako su u međuvremenu neke stranke pozvale pojačanje, zastupnike koji do tada nisu bili na sjednici.
Naime, pri završnom glasovanju, 27 zastupnika je podržalo povratak "žrtava fašizma" dok je njih sedam bilo protiv i to četiri iz HDZ-a, jedan iz HSS-a i dva iz HSLS-a. Četiri su zastupnika ostala uzdržana.
U trenutku kada je Goran Hill (HSLS), predsjednik Gradske skupštine, objavio rezultat glasovanja, Ružica Ćavar, jedna od predstavnica 14 nevladinih udruga koje su prikupile 30.013 potpisa protiv preimenovanja i čije su predstavnice pratile rad zastupnika, bacila je s galerije snop letaka na kojima je, među ostalim, pisalo: "Izdajnici hrvatskih velikana." Tomislav Jelić je glasno podviknuo: "Živio komunizam!" i sa svojim stranačkim kolegama napustio Vijećnicu.
U odsutnosti zastupnika DC-a i HDZ-a za samo 15 minuta automatizmom je odrađeno preostalih 14 točaka i tako je završena posljednja ovogodišnja "skupštinska trakavica" koja je iako prelomljena na dva dana trajala ukupno gotovo 20 sati. U nastavku sjednice, glatko je bez rasprave podržano i preimenovanje Trga Burze u Trg hrvatskih velikana.

   

GRANIČNI SPOR ŠIBENIKA I ZADRA RAZGRANIČENJE
U PARKU PRIRODE POSVADILO DVA GRADA

Vransko jezero postaje
hrvatski Piranski zaljev!

Šibenčani su ovih dana uzbunili javnost informacijom kako su granice Zadarske i Šibensko-kninske županije na jezeru promijenjene — na štetu Šibenika. Prije je granica išla sredinom Vranskog jezera, a sada je pomaknuta na istočne obale jezera

Piše: Mišel KALAJŽIĆ


ZADAR — Povezuje li ili dijeli područje Vranskog jezera dvije dalmatinske županije: Zadarsku i Šibensko-kninsku? Prema "uzbuni" koja je ovih dana izbila u Šibeniku, čini se da najveće hrvatsko jezero i zaštićeno područje Parka prirode Vransko jezero oštro dijeli interese dviju županija, a razlog spora jesu tzv. administrativne granice. Šibenčani su naime ovih dana uzbunili javnost informacijom kako su granice Zadarske i Šibensko-kninske županije na jezeru promijenjene — na štetu Šibenika. Prije je granica išla sredinom Vranskog jezera, a sada je pomaknuta na istočne obale jezera, i kao takva ucrtana u Prostorni plan Šibensko-kninske županije, kažu u Šibeniku i pretpostavljaju kako je promjene potaknula Zadarska županija.
Komu će ribari s Vranskoga jezera plaćati »carinu« - Zadru ili Šibeniku?   Snimio: Branislav GRGUROVIĆPokušali smo provjeriti takve tvrdnje, najprije u Upravi javne ustanove Park prirode Vransko jezero, od ravnateljice Parka Merice Pletikosić.
— Granica Parka prirode Vransko jezero polazi od kapelice Sv. Nedjelje u Marini pored ceste Pakoštane — Vrana, ide na jugoistok rubom postojećega ornitološkog rezervata preko kote 108 (Kosovac), zatim na kote 197 (Zverinac), 303 (Štandarac), 288 (Bakrač), 121 (Ljubovnik), tu skreće na jugozapad do kote 109 (Tuštica), a zatim na sjeverozapad Jadranskom magistralom u dužini od 3,5 kilometra, pa sporednim putem između Jadranske magistrale i Vranskog jezera do izlaska na cestu Pakoštane — Vrana, te dalje tom cestom do polazne točke kapelice Sv. Nedjelje u Marini. To su precizne i točne granice koje je odlukom o proglašenju toga zaštićenog područja Parkom prirode donio Hrvatski sabor i one se ne mogu mijenjati niti korigirati nikakvim međužupanijskim, administrativnim

EMIL BLJAJIĆ, KATASTAR GRADA ZADRA:
Granice
od cara
Franje Josipa

Emil Bljajić iz zadarskog Katastra ipak nam otkriva da su granice na Vranskom jezeru, one katastarske, mijenjane i to od 1990. godine!
- Vransko jezero kao katastarska jedinica egzistira kao cjelina još od vremena cara Franje Josipa, odnosno austrougarske vladavine. Kao takvo pripada katastarskoj općini Vrana koja opet pripada Općini Pakoštane, a ona Zadarskoj županiji. Prije je ta katastarska granica išla preko Vranskoga jezera, a u posljednje vrijeme izvršile su se promjene kako bi se to stanje izjednačilo s katastarskom cjelinom iz vremena Austrije. To su katastarske granice, a prema njima na tome području idu i županijske granice - ističe Bljajić.

granicama. Bez obzira kuda ide županijska granica, pravila Parka prirode jednaka su za sve. Nitko ne mora biti zabrinut zbog svoga privatnoga vlasništva u Parku koje je neupitno, ali isto tako gradnja je zabranjena za sve bez obzira o kojoj se županiji radilo — pojašnjava Merica Pletikosić, dodajući kako i ne zna točno kuda idu administrativne granice na Vranskom jezeru, jer to za Park prirode i nije toliko važno.
Voditelj Upravnog odjela Zadarske županije za prostorno uređenje i komunalnu djelatnost Olivio Meštrović ističe kako ne zna ni za kakve promjene županijskih granica na Vranskom jezeru. Oranice su, kako tvrdi, određene u Geodetskoj upravi u Zagrebu:
— Prostorni plan Zadarske županije izrađen je i nalazi se u fazi usvajanja. Županijske granice određene su prema službenoj evidenciji svih granica prostornih jedinica u Geodetskoj upravi. U izradi Prostornog plana mi nismo dobili nikakav dokument prema kojemu bismo se trebali odrediti u pogledu granica na Vranskom jezeru, što znači da su one kao takve određene i preuzete u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji — ističe Meštrović.
Izbija li između Zadra i Šibenika novi granični spor kakav je bio prije nekoliko godina zbog područja Kornata?

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2005.06.09.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]