ČETVRTAK 2. studenog 2000.

GOSPODARSKI I SOCIJALNI KAOS:
STATISTIKA DEMANTIRA PRIČE O POZITIVNIM UČINCIMA NOVE VLASTI
ŽUPANIJA:
POD BLOKADOM
72 POSTO TVRTKI

Krajem rujna na području županije blokirane račune je imalo čak 4279 od ukupno 5950 aktivnih tvrtki, a među njima je 2965 poduzeća koja su pod blokadom više od 360 dana - Nepodmireni dospjeli dug blokiranih tvrtki iznosi 1,8 milijardi kuna, a u njima radi 16.477 radnika koji opravdano strahuju od odlaska na Zavod za zapošljavanje - U Splitu najmanje 20 tisuća ljudi radi na crno

Piše: Igor CAKTAŠ

Premda predstavnici vladajuće koalicije u gorljivoj obrani svojega rada pred javnost i oporbene osporavatelje iznose brdo podataka o pozitivnim gospodarskim trendovima od 3. siječnja, stvarno je stanje, i to prema službenim podacima, alarmantno i katastrofično, što ponajbolje oslikavaju i poražavajući podaci za Split i Splitsko-dalmatinsku županiju.

SPLIT DANAS

Split i županija su, prema svim meritornim  raspoloživim podacima do kojih je došla Slobodna Dalmacija, u stanju potpunoga gospodarskog i socijalnog kaosa i očaja bez ikakve realne nade u poboljšanje, jer svi važniji pokazatelji o gospodarskim kretanjima imaju silaznu putanju uz koju neizbježno tonu i tisuće radnika u insolventnim poduzećima, koje čeka odlazak prema Zavodu za zapošljavanje.
Krajem ovogodišnjega rujna na području županije blokirane je račune imalo čak 4279 poduzeća od ukupno 5950 aktivnih tvrtki, što u postotku znači da je čak 72 posto tvrtki u blokadi. Među njima je 2965 tvrtki čiji su računi u blokadi više od 360 dana. Iznos nepodmirenoga dospjelog duga u blokiranim tvrtkama iznosi 1,8 milijardi kuna, a u njima radi 16.477 radnika. Svi ti radnici nalaze se u iznimno teškoj situaciji, jer osim što bi s odlaskom njihovih tvrtki mogli završiti na Zavodu, oni to neizvjesno vrijeme u očekivanju sudske presude o stečaju provode praktično radeći na crno, jer prema većini od njih poslodavci ne ispunjavaju obveze isplaćivanja plaća i obračunavanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Iznesena slika, mora se naglasiti, nije još potpuna. Pravo je stanje još gore jer u obrađene podatke nisu uvrštene tvrtke u stečaju i likvidaciji, pa je sve jasnije kada se spomene tužni serijal Salonacoop, Mesopromet, Jadranribolov, Obnova, Jadrantekstil, Diokom...
U samome Splitu, u kome je zaposleno oko 45 tisuća radnika, te uknjiženo čak oko 23 tisuće nezaposlenih, neizbježno dolazi do porasta rada na crno, računajući one radnike koji nisu u državnim evidencijama. Dok prema nekim procjenama u Hrvatskoj na crno radi oko 400 tisuća ljudi, od toga ih broja u Splitu na crno radi oko 15 tisuća. Kada se toj brojci doda i dio onih radnika u insolventnim poduzećima, koji također praktički rade na crno, onda se može iznijeti procjena kako u Splitu najmanje 20 tisuća radnika radi na crno.
Dok su državne službe, poput Inspekcije rada, nemoćne u suzbijanju rada na crno, a predstavnici vlasti iznose podatke u koje ni sami ne vjeruju, glas opet dižu sindikalisti koji u žestokim osudama državnih i lokalnih vlasti prijete novim štrajkovima, uličnim prosvjedima i sizifovski upozoravaju na socijalni kaos.
— Odnos poslodavaca prema radnicima koji rade na crno, gori je nego u robovlasništvu, jer te ljude njihovi gazde iskorištavaju i odbacuju kao prljavo rublje. Najviše radnika na crno u Splitu je angažirano na građevinskim poslovima. Tvrdim kako više od 50 posto angažiranih građevinskih radnika radi na crno, pa bi Inspekcija rada mogla samo prošetati do prve susjedne novogradnje i imati dobar "ulov" – poručuje dopredsjednik HUS-a Ozren Matijašević.
Sindikalist naglašava kako dr. Branimir Lukšić, splitsko-dalmatinski župan, mora što prije inicirati osnivanje povjerenstva za Gospodarsko-socijalno vijeće na razini županije u kome bi zajedno radili predstavnici lokalnih vlasti, poslodavaca i sviju sindikata.
— Odluke o poduzećima županije uz preporuke o stečaju ne smije više donositi fantomska Vladina Koordinacija, a ako župan što prije ne osnuje GSV, koji bi jedini mogao raspravljati o ključnim gospodarskim i socijalnim pitanjima županije, onda mu treba uskratiti pravo da uopće govori o gospodarstvu – tvrdi Matijašević.
U moru otužnih gospodarskih pokazatelja, Matijašević je, u svojstvu dopredsjednika HUS-ova Nezavisnog sindikata Brodosplita, izrazio zadovoljstvo što škver više nije sinonim za rad na crno koji je zajedničkim nastojanjima poslovodstva i sindikata sveden na razumnu mjeru i pred skorim je iskorjenjenjem.

GRADSKA VLAST U ZAGREB POSLALA "LISTU ŽELJA"
ZA UVRŠTAVANJE U DRŽAVNI PRORAČUN:
Split od Vlade traži
novac za Stadion

Grad od Vlade traži da u državni proračun u sljedeće tri godine uvrsti troškove izgradnje spojnih cesta na treću dionicu obilaznice, izgradnje i uređenja Studentskog doma, dovršetka Doma mladeži, uređenja zgrada u jugoistočnom dijelu povijesne jezgre, sanacije poljudskih bazena i Gradskog stadiona, uređenja Parka mladeži...
Svjesni smo činjenice da svi prijedlozi za sufinanciranje neće biti uvaženi, ali ćemo u saborskoj raspravi odrediti listu prioriteta, kaže gradonačelnik Ivan Škarić

Piše: Marina PROTIĆ

Grad Split poslao je Vladi RH svoju "listu želja" koje bi se trebale uvrstiti u državni proračun za predstojeće razdoblje od tri godine. Za sufinanciranje iz državnog proračuna predloženi su: izgradnja spojnih cesta na treću dionicu splitske obilaznice, izgradnja i uređenje Studentskog doma, dovršetak Doma mladeži, uređenje srednjovjekovnog kompleksa zgrada u jugoistočnom dijelu povijesne jezgre, sanacija bazena u Poljudu i kupnja novog parnog kotla, sanacija metalne konstrukcije, pokrova, instalacija i postavljanje novih sjedalica na Stadionu u Poljudu, te sanacija objekta i uređenje okoliša Parka mladeži, izgradnja tribina i postavljanje nove tartan staze.
Za spojne ceste na obilaznicu ukupna predračunska vrijednost iznosi 155,2 milijuna kuna, od čega bi Grad iz svog proračuna osigurao deset posto ili 15,52 milijuna kuna, dok bi se ostalih 90 posto financiralo iz državnog proračuna. Za izgradnju Studentskog doma potrebno je 17,75 milijuna kuna, od čega bi dvije trećine trebalo osigurati iz državnog proračuna, a iz gradskog ostatak, dok za uređenje Studentskog doma treba 6,2 milijuna kuna. Za Dom mladeži ukupna proračunska vrijednost iznosi 69,86 milijuna kuna, od čega bi se za projektnu dokumentaciju, dvije dvorane, Glazbenu školu i Glazbenu akademiju trebalo 39,86 milijuna kuna, a za opremu 30 milijuna kuna.
U uređenje kompleksa zgrada u povijesnoj jezgri, u koji bi se trebao useliti Etnografski muzej, trebalo bi utrošiti 10,15 milijuna kuna, za bazene u Poljudu pet milijuna kuna, za Gradski stadion 21,5 milijun kuna, a za Park mladeži 3,5 milijuna kuna.
– Svjesni smo činjenice da svi prijedlozi Grada neće biti uvaženi, ali ćemo u saborskoj raspravi odrediti listu prioriteta — kazao je splitski gradonačelnik prof. Ivan Škarić.
Dr. Ivica Boljat, član splitskog Poglavarstva, dodao je kako su, neovisno o gradskoj listi želja, ministarstvima prosvjete i športa, te znanosti i tehnologije upućeni prijedlozi u čijoj realizaciji Grad ne bi participirao novčano. Tako je na adresu Ministarstva prosvjete upućen prijedlog izgradnje nove Zdravstvene škole, školske sportske dvorane, Obrtno-tehničke škole i Glazbene škole, te sanacija niza školskih zgrada. Ministarstvu znanosti i tehnologije upućen je zahtjev za financiranje Studentskog doma, Ekonomskog fakulteta te dovršetak Građevinskog fakulteta, projekta Sveučilišne knjižnice, uređenja Medicinskog fakulteta, Glazbene akademije i Rektorata Sveučilišta.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.11.02.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)