PONEDJELJAK 31. srpnja 2000.

DOPISNIK SLOBODNE DALMACIJE U BONNU  GOJKO BORIĆ:
NJEMAČKO LEDENO LJETO
Schröder u odijelu
od 10.000 maraka
Joschka Fischer svukao traperice i izuo tenisice

REFLEKTOR: Kancelarova popularnost je toliko velika da mu više nitko ne zamjerava što nosi odijelo od desetak tisuća maraka, a šef diplomacije je nedavno proglašen trećim najbolje odjevenim Nijemcem
KOREKTOR: Helmutu Kohlu će biti dopušteno, ne samo da se javlja za riječ u Bundestagu, već i da govori na svečanoj proslavi desete obljetnice pada berlinskog zida, iako mediji i dalje podgrijavaju skandal

Ovo ljeto u Njemačkoj je ukinuto". Dok na jugu i sjeveru Europe vladaju afričke temperature, u Njemačkoj padaju kiše i noću ponekad treba grijati stanove. Po običaju, politički život je zamro. U Uredu saveznog kancelara telefonsku slušalicu podižu malo poznati državni tajnik Hans Martin Bury. Premda Njemačka ne poznaje nešto kao talijanski feragosto, u srpnju i kolovozu osjeća se "manjak" pučanstva. Nijemci kao u svijetu najveći turistički putnici nalaze se u Španjolskoj, Italiji, Austriji, Turskoj i, u sve većem broju, u Hrvatskoj...
Ipak, kako se ono kaže, život ide dalje. Mediji nastoje privući pozornost svoje publike kako najbolje znaju i umiju. Na televiziji i radiju ne postoji ljetna shema, dakle nema više zabavljačkih emisija nego inače, ali gledateljima i slušateljima ponekad idu na živce brojna ponavljanja već viđenog i slušanog.
Mediji i dalje "kuhaju juhicu" Kohlovih financijskih nepodopština, ali postoji mogućnost da se bivši savezni kancelar "otkupi" od sudskog gonjenja ako plati globu od 250.000 DEM. Državno odvjetništvo u Bonnu to još nije potvrdilo, no to je prilično vjerojatno. Kohlov CDU već je pribilježio svoga bivšeg šefa kao govornika na svečanoj proslavi desete obljetnice pada berlinskog zida kao što će mu biti dopušteno da se javlja za riječ u Bundestagu kad se bude govorilo o europskoj politici. Sve to neće mnogo smetati vladajuću crveno-zelenu koaliciju jer se nalazi u golemoj prednosti u očima javnog mnijenja.
Schröderova popularnost toliko je velika da mu više nitko ne zamjerava što nosi odijelo od desetak tisuća maraka, a ministar vanjskih poslova Joschka Fischer nedavno je proglašen trećim po redu najbolje odjevenim Nijemcem. Nekoć je kao pokrajinski ministar zaprepaštavao (malo)građane tenisicama i trapericama u dvorani hessenskog parlamenta.
Kad već nema ozbiljnih tema političke stranke stavljaju na dnevni red takve kao što je prijedlog Zelenih i liberala da se homoseksualni "brakovi" u pravima i dužnostima poistovijete s heteroseksualnim. To je izazvalo buru prosvjeda u konzervativnim strankama i Katoličkoj crkvi. Obični građani to ipak ne prihvaćaju premda žele da se "jednospolne zajednice" na neki način oslobode od stigme perverzije, kako ih je ocijenio nedavno preminuli nadbiskup Padeborna Johannes Daba. Zanimljivo je da su tog krajnje konzervativnog crkvenog velikodostojnika otpratili na vječni počinak deseci tisuća ljudi.
Nijemci su više nego inače zabrinuti zbog sve učestalijih incidenata desnih ekstremista, posebice u bivšem DDR. Kritički intelektualci i židovska zajednica zamjeraju vladi da se nedovoljno učinkovito bori protiv Hitlerovih obožavatelja. Ministar unutarnjih poslova Otto Schily opovrgava te tvrdnje riječima da je borba protiv desnog, al i lijevog ekstremizma dugotrajan proces i ne samo u nadležnosti vlade nego i cijelog društva. Dok ovo pišemo još se ne zna tko je podmetnuo eksplozivnu napravu u Düsseldorfu, kojom prilikom je ranjeno desetak ljudi, povratnika iz bivšeg Sovjetskog Saveza, uglavnom židovskog podrijetla. Ovdje se naslućuju prsti pronacističkih elemenata.
Oči njemačke javnosti i dalje su uprte na filipinski otok Jolo na kojemu muslimanski otmičari drže u svojim šapama i nekoliko Nijemaca. Otmičari su upravo pustili na slobodu Spiegelova izvjestitelja Andreasa Lorenza za "cijenu" od dva milijuna maraka. Prije toga su otpustili bolesnu Renatu Wallert za isto toliku svotu. Svi niječu takvo "poslovanje", ali uzalud, jer riječi "bez komentara" (tako je na upit reagirao ministar Fischer) i ovdje znače da su takve tvrdnje istinite. Inače, gospođa Waller prodala je svoje uspomene jednim ilustriranim novinama za kojih stotinjak tisuća marka, a u ovaj ponedjeljak Spiegel donosi bilješke svog dopisnika Lorenza. Uzbudljiva štiva ovog političkim i privatnim događajima mršavog ljeta...

KOMENTATOR SLOBODNE DALMACIJE EMIL VIDUŠIĆ:
PAD SUPERDIVA
Enigma concorde
Prva katastrofa najbržeg, najslavnijeg i "najsigurnijeg"
putničkog aviona na svijetu i dalje u fokusu znatiželje

EKSPLOZIJA: Otrgnuti kotač, ili dva, zbog akceleracije vjerojatno je poput projektila udario u motor, deformirao ga i izazvao požar, najčešća je pretpostavka stručnjaka
EKSPERTIZA: Amerikanci su iz arhiva izvukli tri slučaja i tvrde kako imaju dokaze da su concordei pri uzlijetanju s njihovih aerodroma imali teškoća zbog kritičnog stanja guma

Ako se na odgovor zašto je prije dvadesetak godina pokraj Pariza pao sličan zrakoplov dugo čekalo, na istinu o uzroku nesreće "stare dame" — kako zbog dugotrajne uporabe i zakošena cockpita francusko-britanski concorde u svojem žargonu nazivaju piloti, izgleda neće se dugo čekati. Upozorenjem na nekoliko kritičnih događaja također prije dvadeset godina i selektivnim sužavanjem mogućih tehničkih uzroka posljednje katastrofe odgovor bi se mogao naći i prije nego što se pretpostavljalo.

"Konkordskij"

Ruski, njemu sličan, ali nešto veći "konkordskij", famozni tupoljev 144 s četiri turboventilatorska motora koji se 21. prosinca 1968. prvi put vinuo u zrak, dakle, samo mjesec dana prije francuskog suparnika, već nakon četiri godine zbog "spleta različitih no podudarnih okolnosti" srušio se pred mnogobrojnom publikom na izložbi zrakoplovstva u Parizu. Poginulo je 14 ljudi. Određeno vrijeme nakon toga za 14 zrakoplova Tu-14 ponestalo je novca, ali se za njih, što je prilično neobično, u međuvremenu zaintersirala američka NASA. Ona je svojim snažnim financijskim injekcijama omogućila da nešto brži, gotovo dvaput teži od francusko-britanskoga concordea, sto metara dugačak, razmaha krila oko 40 metara, kapaciteta 310 putnika i doletom dužim od devet tisuća kilometara "konkordskij" opet leti. Dakako, ovaj put za potrebe NASA-e.
Francuzi i Britanci odlučili su 1962. zajedno izgraditi svoj concorde. Zbog skupoće i sumnje u njegovu nestandardnu aerodinamiku ni jedna im se zemlja nije pridružila. Sedam godina poslije, točnije 2. veljače 1969. nadzvučni concorde pod francuskim nacionalnim oznakama prvi se podigao s tla na pokusni let, a onda 27. siječnja 1976. iz zračne luke Charles de Gaulle pilot Pierre Chanoine, opteretivši maksimalno sva četiri turbomlazna motora, zarulao pistom pa je vitka 185 tona teška letjelica dugačka 62 metra za 40 sekunda postigla brzinu od 370 kilometara na sat, a onda stalno ju povećavajući — začas je sletjela u londonsku zračnu luku Heathrow.

Rekorder

Ukupno 14 zajedno proizvedenih francusko-britanskih concordea, svaki vrijedan 150 milijuna maraka, otada uglavnom bez većih havarija redovito prometuje na interkontinentalnim letovima, a 1983. jedan od njih postigao je rekord: leteći brzinom od 2,02 maha na sat, iz New Yorka do Londona stigao je za manje od tri sata! Unatoč zavidnoj pouzdanosti njegovih rolls-royce motora, fantastičnom konstrukcijskom rješenju spuštanja "nosa" zrakoplova kako bi se pilotima osigurao idealan pogled na pistu pri uzlijetanju i slijetanju, nepodnošljiva buka motora od 110 decibela zbog kojih im se određuju posebni koridori i prioriteti pri polijetanju i slijetanju i još poneki, vjerojatno glavni su razlozi što nitko nije pokazao zanimanje za kupnju putničkog zrakoplova nadzvučne brzine.
No više od inih performansa javnost ovih dana s velikom pozornošću iščekuje nalaze stručnjaka o uzroku pada "najsigurnijeg" aviona na svijetu. Pogotovo otkako su Amerikanci ovih dana objavili da su tijekom 1979. dva puta i jednom 1981. upozorili Air France na izbjegnute "tri potencijalne katastrofe" kad su concordei imali problema s gumama na kotačima pri polijetanju iz Dallasa i New Yorka. U Dallasu se slomio kotač pod krilom, odbio se od tla, udario je u jedan od motora i krilo, oštetio hidraulične vodove, probio spremište goriva u krilu zrakoplova koje je počelo opasno istjecati, ali piloti su bez ljudskih žrtava uspjeli aterirati. Robert Hager, jedan od svjetskih zrakoplovnih stručnjaka, pretpostavlja kako je "moguće da se isto to dogodilo i u utorak".
Izgleda da su ovom prilikom "gume, jedna, a možda i dvije, na njegovim kotačima eksplodirale" dok je concorde uzlijetao, navodi se u posljednjim izvješćima za javnost. U trenutku odvajanja letjelice od tla na gumama, koje su do tada pod iznimno velikim pritiskom, nastaje trenutačno rasterećenje — kritičan protupritisak — koji može izazvati njezino pucanje, ali i pucanje kotača. Takav efekt u kritičnom trenutku ravan je eksploziji. Ako se to i sada dogodilo, otkinuta guma ili čak i otrgnuti kotač povećane mase zbog akceleracije mogao je poput projektila udariti u motor, deformirati ga te, oštetivši njegove unutarnje sklopove i instalaciju, izazvati požar.

Goodyear

Dakako, ova procjena je za sada tek hipoteza, ali se ipak podudara sa spomenutim američkim upozorenjima. Indikativno je da, iako pretpostavku nije odbacilo, francusko ministarstvo prometa drži kako je prerano za donošenje sličnog zaključka. U međuvremenu komisija koja istražuje slučaj zatražila je proizvode tvrtke Goodyear Tire & Rubber Co., stručnu analizu kao i podatke o tome tko je bio posljednji dobavljač concordeovih kotača na pariškom aerodromu.
Očigledno je da je prije polijetanja s motorima bilo problema. Piloti su još na pisti tražili od tehničara "pomniji pregled i zahvat po potrebi na lijevom motoru broj dva", kako se saznaje, a Air France je dopustio dvojbu da je "tehnička teškoća bila moguća". Povjerenstvo za istraživanje incidenta raspolaže podacima kako je "čim se turaža povisila, došlo do pada parametara rada na lijevom motoru broj 1". Postoje nepotvrđene pretpostavke o otkazu čak oba lijeva motora (jedan od pilota očevidaca tragedije: "Čuo sam njihovu nenormalno jaku buku"), zatim vatri iz jednog od njih nepunu minutu nakon polijetanja, što je prouzročilo naglo naginjanje, raspadanje u zraku (!) i pad zrakoplova. Stručnjaci za avionske motore odbacuju ovakve pretpostavke, "posve isključuju da istodobno mogu otkazati oba motora". Dapače, prema njihovim nalazima motori nisu sami izazvali požar.
Do pravog odgovora zacijelo neće trebati dugo čekati.

DOPISNIK SLOBODNE DALMACIJE U LJUBLJANI GORAN IVANOVIĆ: PRAZNA METROPOLA PUCA ŽIVOTOM
Okusi i ukusi kreditnih kartica
Kultni obred nedjeljom:
Slovenci odlaze u hipermarkete

BUĐENJE: Odlasci u hipermarkete u predgrađima ili nepregledni trgovinski centar potvrđuju probuđeni potrošački mentalitet kupovno dobro osposobljenih vlasnika kreditnih kartica
NUĐENJE: "Ropotarnica" je uz Ljubljanicu ponudila sadržaj u središtu grada, kojem, uz impozantnu količinu uličnih svirača Iraca, Ukrajinaca, Peruanaca, i domaćini daju posebnu živost

Ljubljančanke i Ljubljančani su se masovno pridružili ljetnoj turističkoj seobi naroda, premda je desetkovano središnje slovensko mjesto zadržalo uobičajeni smireni nedjeljni ritam. I ako je preostale mušičavo srpanjsko vrijeme ipak uvjerilo da cjelodnevni boravak u nekom od bezbrojnih kontinentalnih izletišta, ako ne i na obali, zamijene ostankom u gradu, Ljubljana ima što ponuditi. Mjesto, koje se diči svojim parkovima i zelenim površinama, te mirnim živopisnim ulicama jednostavno vabi na popularne šetnje s kućnim ljubimcima ili bez, rolkanje, vožnju biciklom...
Ako se već ne odluče za kupnju u nekom od novih hramova potrošačkog društva, koji su posljednjih godina nikli u predgrađima, te izmijenili navike prosječnih građana. Odlasci u hipermarkete ili nepregledni trgovinski centar, zbog čijeg radnog vremena prosvjeduje sindikat trgovaca, samo potvrđuju probuđeni potrošački mentalitet kupovno dobro osposobljenih vlasnika kreditnih kartica, kojima je nedjelja u supermarketu postala kulturni obred.
Umjereno su posjećene nedjeljne mise u lijepim sakralnim objektima središta grada, a umireno ozračje je moguće osjetiti i u nekoj od galerija i muzeja, koji nedjeljama imaju širom otvorena vrata i besplatne vodiče. Hit ljeta je svakako "Manifesta 3", europski bijenale suvremene umjetnosti, kao i arheološka izložba "Od Rimljana do Slavena". Prodajna izložba na otvorenom, odnosno nedjeljni "buvljak" starina se proteže uz južnu stranu Ljubljanice u strogom središtu grada, uz bok znanom Tromostovju. Poput Ljubljanice, lijeno i tromo mile šetači i profinjeni poznavatelji starina uz ukusno uređene, ali i improvizirane štandove, na kojima je moguće naći vrijedne i zanimljive starine te svakojaku kramu, među kojom je još najviše bezvrijednih simbola novije povijesti. Upravo je "ropotarnica" uz plovnu Ljubljanicu ponudila sadržaj u središtu grada, koje, uz impozantnu količinu kvalitetnih uličnih svirača Iraca, Ukrajinaca, Peruanaca i domaćina po kvadratnom metru najprometnije pješačke zone, daju posebnu živost, koja je zbog rada "trbuha grada", Plečnikove tržnice, ipak nešto izraženija subotama. Naravno, svi ukusi i okusi mogu biti zadovoljeni u nekoj od nebrojenih kavana i ostalih ugostiteljskih terasa u staroj Ljubljani ili na njenim pristupnim putovima, tako da je prava umjetnost dobiti mjesto.
Umjetničke duše posebice dolaze na svoje uvečer tijekom priredbi tradicionalnog, gotovo polustoljetnoga Međunarodnog ljetnog festivala Ljubljana, koja na Tvrđi ili drugim prizorištima gosti vrhunske glazbenike. Isto kao i nešto mlađe Ljeto u staroj Ljubljani, koje se događa na dohvat ruke na ulicama, mostovima, u atrijima... S nestrpljenjem se očekuje i široj mlađoj publici prihvatljiviji Trnfest, koji je lani u pet tjedana imao 60 događanja i privukao 35 tisuća posjetitelja, što sve govori o živahnosti naizgled ispražnjene Ljubljane ljeti, u kojoj ipak nije rijetkost noćno remećenje javnog reda i mira.

Šef informatike: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.07.30.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)