PONEDJELJAK 31. srpnja 2000.

OD ULASKA HRVATSKE U WTO
PROIZVOĐAČI STRAHUJU, A POTROŠAČI
SE NADAJU NIŽIM CIJENAMA
Pojeftinit će kruh,
ulje, meso,
mlijeko, slatkiši...

Slobodna trgovina će još više ugroziti domaću proizvodnju koja za sada najvećeg neprijatelja ima u nekontroliranom uvozu i industrijskih i poljoprivrednih proizvoda - Sada je još teško načiniti izračun neke cijene jer bi trebalo znati točnu kalkulaciju svakog proizvoda kako bi se vidjelo koliko u tome sudjeluje carina, ali je sigurno da će prodavaonice imati bolji asortiman, a uvoznici pune ruke posla

Piše: Olgica IVIĆ-GRIZELJ

Kad Sabor ove jeseni i službeno ratificira potpisani protokol između Goranka Fižulića, ministra gospodarstva i Mikea Moorea, generalnog direktora WTO-a, Hrvatska će i formalno postati 137. članica najveće gospodarske organizacije u svijetu. Biti članom takve obitelji za zemlju koja grca u lošem gospodarstvu i kojoj su zbog toga zatvorena mnoga vrata svjetske trgovine, nije mala stvar. Članice WTO-a drže 80 posto svjetske trgovine, što znači da će Hrvatska postati dio porodice unutar koje nema ograničenja, a ako je njima dobro, trebalo bi biti i nama.
Unatoč takvim mogućnostima koje stoje ispred Hrvatske i koje se, na koncu, jednostavno moraju prihvatiti, ne možemo se osloboditi bojazni da će slobodna trgovina još više ugroziti domaću proizvodnju koja za sada najvećeg neprijatelja ima u nekontroliranom uvozu i industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Međutim, armija siromašnih domaćih potrošača koja svakodnevno važe hoće li potrošiti koju kunu više za dnevne potrepštine ne može razumjeti proizvođačke probleme i gleda samo u jednom smjeru — što će i kada pojeftiniti.
Potrošači nagađaju, a proizvođači ne žele trčati pred rudo, to više što ih na snižavanje cijena može prisiliti jedino konkurencija. Ostaje dakle pitanje marži, odnosno prostor unutar kojeg će sudionici lanca od proizvodnje do maloprodaje moći plivati i stiskati se kad nahrupi konkurencija. Nitko od domaćih proizvođača ne želi procjenjivati jesenske cijene, a svi se uglavnom drže teze kako je u ovom trenutku najvažnije poboljšati kvalitetu vlastitih proizvoda, pa ako ne bude bilo prostora za obaranje cijene, odnosno zarade, nadaju se da će barem kakvoćom moći držati korak s artiklima stranih proizvođača.

Obaranje carina

S druge strane pak, javnosti je već poznato za koliko će se oboriti carine na nizu industrijskih i prehrambenih roba, pa na temelju toga proizlaze procjene da će pšenica pojeftiniti za oko 30 posto, kruh za oko 15 posto, mlijeko i mliječne prerađevine, svježe meso i mesne prerađevine za oko 20 posto, a ulje za oko 25 posto itd. I ove iznose treba uzeti s rezervom, jer obaranje carina koje je već stupilo na snagu od 1. srpnja odnosit će se naravno na uvoznu robu, koja će u ovom prvom paketu WTO-ovskih otvaranja, puno jeftinije ući u Hrvatsku. Znači da će prodavaonice imati bolji asortiman, a uvoznici pune ruke posla.

"Slatke" cijene

Sniženje cijena za dvije-tri kune očekuju se primjerice kod piletine koja je zaštićena visokom carinom od preko 90 posto, a kad

carina padne na nekih šezdesetak posto, tada će uvozno pileće meso imati nižu cijenu, ali hoće li biti jeftinije od domaćeg, ostaje otvoreno pitanje. Ima i drugih proizvoda kod kojih su carinske zaštite izuzetno visoke i čije bi snižavanje u prvom naletu trebalo ostaviti traga na policama u dućanima. Smatra se kako bi uvozni maslac mogao dosta pojeftiniti budući da carina pada s nekih 90 na 40 posto, ali u domaćim prodavaonicama uvozni, najčešće slovenski ili njemački maslac skuplji je od Dukatova možda za jednu kunu. Ako se zbog smanjene carine cijene dvaju maslaca čak i izjednače, potrošači neće osjetiti ništa revolucionarno. Više zadovoljstva osjetit će možda konzumenti slatkih uvoznih delicija za koje se procjenjuje snižavanje cijena do desetak postotaka. Pa ako neka uvozna čokolada sada košta 8 kuna, nova cijena bit će joj niža najviše za 80 lipa.
Ovako neprimjetne razlike u cijenama bile su zapravo i ciljane, jer je predviđeno prilagođavanje Hrvatske u idućih pet godina, s tim što će za svaku poslovnu godinu Vlada morati postupno skidati carine na još niže razine. Dakle, prava razlika u cijenama te konačno olakšanje hrvatskim potrošačima može se dogoditi tek 2005. godine. Do tada će se valjda i domaći proizvođači znati snaći.

DO KRAJA GODINE PRODULJEN ROK ZA REALIZACIJU
STAMBENIH KREDITA UZ POTPORU DRŽAVE
Još jedna prilika
za Njavrine kredite

Novo produljenje roka za realizaciju kredita odnosi se na podnositelje zahtjeva kojima je kredit odobren, a nisu još dostavili svu traženu dokumentaciju - Tražitelji kredita koji su bili iznad crte na rang-ljestvici, a nisu u proteklih godinu i pol ništa poduzeli na realizaciji kredita, nakon 31. srpnja gube pravo na kredit

Piše: Marija BRNIĆ

Iako 31. srpnja istječe posljednji rok za realizaciju stambenih kredita uz potporu države, takozvanih Njavrinih kredita, zajmotražiteljima koji još nisu iskoristili svoje pravo na kredit dat će se još jedna šansa — do 31. prosinca ove godne.
Novo produljenje roka za realizaciju kredita, kako saznajemo u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, odnosi se prije svega na podnositelje zahtjeva kojima je kredit odobren, a nisu još dostavili svu traženu dokumentaciju i realizirali ga.
Međutim, tražitelji kredita koji su bili iznad crte na rang-ljestvici, a nisu u proteklih godinu i pol ništa poduzeli na realizaciji kredita, nakon 31. srpnja izgubit će pravo na kredit i biti izbrisani s rang-liste, a mogućnost korištenja kredita dobit će zajmotražitelji ispod crte.
Unatoč silnoj pompi s kojom je počeo taj program kreditiranja mladih obitelji 1998. godine, kada se za te kredite službeno natjecalo čak više od 12 tisuća obitelji, značajan dio predviđenih sredstava za Njavrine kredite još uvijek nije iskorišten.
Do 25. srpnja ove godine, prema podacima HBOR-a koja u suradnji s Privrednom bankom Zagreb provodi program stambenog kreditiranja, odobren je 951 kredit u ukupnom iznosu od 220 milijuna kuna, od čega je subvencija HBOR-a iznosila 94,4 milijuna kuna. Za realizaciju, dakle, ostaje još 130 milijuna kuna, od ukupno osiguranih 350 milijuna kuna.
Prema podacima koje su u HBOR-u dobili iz Privredne banke Zagreb koja operativno provodi program kreditiranja, od odobrenog 951 kredita teškog 220 milijuna kuna do sada su zaključena 873 ugovora. To su, do formalnog isteka roka, još uvijek privremeni podaci, a konačni će biti poznati u kolovozu. Preostala sredstva do konca godine koristit će se, dakle, po prvenstvu na listama.
— S obzirom na veliko zanimanje i pritisak podnositelja prilikom obnavljanja natječaja, realizacijom samog programa nismo zadovoljni zbog sporosti prikupljanja dokumentacije samih podnositelja zahtjeva. Naime, svjesni smo činjenice da je za odabir adekvatnog stambenog prostora te pribavljanje dokumentacije za korištenje kredita, od građevinske dozvole, projektne dokumentacije, troškovnika do kupoprodajnog ugovora i računa, potrebno određeno razdoblje, ali budući da se radi o rješavanju osnovnog životnog pitanja mlade obitelji, očekivali smo veću angažiranost — naglašava Anton Kovačev.
Kao najažurnije podnositelje zahtjeva Kovačev navodi zajmotražitelje s područja Sisačko-moslavačke županije u kojoj je do 25. srpnja realiziran 81 kredit.
Država je od Njavrinih kredita ove godine definitivno odustala, no još i u prošloj godini planiranih 200 milijuna proračunskih kuna za Njavrine kredite nikada nije proslijeđeno HBOR-u. Predsjednik Uprave HBOR-a drži pak da taj program kreditiranja stambenog zbrinjavanja mladih obitelji po povoljnim uvjetima treba i dalje podržavati i nastaviti bez obzira na to hoće li ga provoditi u HBOR-u na način kao i do sada ili će se realizirati preko Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo.

Šef informatike: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.07.30.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)