PONEDJELJAK 31. srpnja 2000.

U TUZLI ORGANIZIRAN PROSVJEDNI SKUP
NA KOJEM JE SUDJELOVALO NEKOLIKO TISUĆA PROGNANIKA
PREMJESTIT ĆEMO ŠATORE PRED URED MEĐUNARODNIH PREDSTAVNIKA

S ovog skupa upućene su poruke da međunarodne i domaće institucije svu svoju snagu i fondove žurno usmjere prema onima koji su se vratili i onima koji se za povratak pripremaju - Mi jesen nećemo dočekati u šatorskim naseljima, poručili su sudionici ovog skupa, nego ćemo šatore premjestiti pred ured međunarodnih predstavnika i pred zgradu Predsjedništva BiH

TUZLA (Habena) — Nekoliko tisuća prognanika okupilo se u subotu na javnom prosvjednom skupu u Tuzli, s kojeg su domaćoj i međunarodnoj javnosti upućene poruke da međunarodne i domaće institucije svu svoju snagu i fondove žurno usmjere prema onima koji su se vratili i onima koji se za povratak pripremaju.
"Sad ili nikad. Svako daljnje oklijevanje značilo bi definitivan krah Aneksa 7. i cjelokupnoga daytonskog mirovnog sporazuma", poručio je Organizacijski odbor javnog prosvjeda "Povratak".
Sa skupa prognanici su poručili visokom predstavniku u BiH Wolfgangu Petritschu da su u petoj godini primjene mirovnog sporazuma, za vrijeme njegova mandata u BiH, zabilježene najgrublje opstrukcije povratka od "osnaženih šovinističkih klika" i neshvatljivi izostanak pomoći međunarodne zajednice. Krajnje je vrijeme, poručuju prognanici, da se s njima prestane eksperimentirati, te da se ozbiljnije prati pojava organiziranoga kolektivnog iseljavanja iz BiH.
Na subotnjem prosvjedu upućene su i optužbe na račun međunarodnih predstavnika za posljednja događanja u Janji i Srebrenici, ali i upozorenje da se moraju poduzeti najenergičnije mjere k izlazu prognanika i povratnika iz sadašnje agonije. "Mi nećemo jesen dočekati u šatorskim naseljima. Ta naselja ćemo premjestiti pred vaš ured i pred zgradu Predsjedništva BiH, da svjetska javnost konačno sazna kakva je perspektiva Aneksa 7. i cjelokupnoga daytonskog sporazuma", poručili su provratnici Petritschu.
Okupljenim prognanicima obratili su se predstavnici prognaničko-povratničkih udruga bošnjačke, hrvatske i srpske nacionalnosti i iz Podrinja, i iz Posavine, Sarajeva i drugih krajeva u BiH.
Političarima koji su se pojavili na mitingu povratnici nisu dopustili da govore, pojašnjavajući to riječima da su ih političari izdali.

SARAJEVO: ZAJEDNIČKA IZJAVA UREDA VISOKOG PREDSTAVNIKA
I SVJETSKE BANKE O NACRTU RADNOG ZAKONODAVSTVA
Podrška izmjenama
i dopunama Zakona o radu

OHR i Svjetska banka pozdravili su priliku što sudjeluju u poslu koji smatraju važnim za poboljšanje okruženja u cilju promoviranja produktivnih prilika za investiranje i upošljavanje - Novi zakon sadrži mnoge revidirane članove koji će stimulirati zapošljavanje - Najveću pozornost privukla odredba koja se odnosi na radnike s liste čekanja

SARAJEVO (Habena) — U povodu priprema za izradu dopuna i izmjena Zakona o radu Ured visokog predstvanika (OHR) i Svjetska banka (WB) oglasili su se priopćenjem u kojem podržavaju Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Ovoga će tjedna Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dostaviti Parlamentu Nacrt zakona o dopunama i izmjenama Zakona o radu. Pripremni radovi na Nacrtu odvijali su se više od devet mjeseci u okviru Povjerenstva za reformu radnog zakonodavstva koje je osnovano na temelju odluke ministra za rad, socijalnu skrb i izbjeglice Sulejmana Gariba. Viši djelatnici Ministarstva predsjedali su Povjerenstvom, uz aktivno sudjelovanje tehničkog osoblja. U Povjerenstvu su također bili i predstavnici Ureda visokog predstavnika, Svjetske banke (WB) i Međunarodne organizacije rada (ILO). Sličan se rad odvija u Republici Srpskoj i očekuje se da će Nacrt zakona biti dostavljen Vladi Republike Srpske u idućim tjednima.

Stimuliranje zapošljavanja

OHR i Svjetska banka pozdravili su priliku u Federaciji Bosne i Hercegovine da sudjeluju u ovom poslu koji oni smatraju važnim za poboljšanje okruženja u cilju promoviranja produktivnih prilika za upošljavanje i investiranje. Nacrt zakona o dopunama i izmjenama odražava modernu europsku praksu koja je pogodna za mješovitu tržišnu ekonomiju. Podjednako je važno i to što Nacrt osigurava da se poštuju osnovni standardi rada koji su konzistentni s konvencijama ILO-a, u nekoliko slučajeva čak i bolje nego u postojećem Zakonu o radu (npr. predloženo jačanje antidiskriminirajućih odredaba). Mnoga domaća poduzeća i gotovo svi potencijalni ulagači u BH ekonomiji smatraju da ova ograničenja o radnim odnosima u sadašnjem Zakonu sprječavaju ubrzano stvaranje radnih mjesta, što je potrebno za smanjenje trenutačno visokih stopa nezaposlenosti. Novi zakon o izmjenama i dopunama sadrži mnoge revidirane članove koji će stimulirati zapošljavanje, uključujući veću slobodu za sklapanje ugovora na određeno vrijeme, veću slobodu za poslodavce u određivanju ključnih uvjeta zapošljavanja (bilo putem kolektivnih ugovora ili ugovora o radu) i druge mjere.
Odredba predloženog zakona o izmjenama i dopunama koja je privukla najveću pozornost odnosi se na radnike koji se nalaze na listama, za što je Povjerenstvo smatralo da je predloženi amandman nužan. Postojeći član sadrži prava za radnike koja većina poduzeća s radnicima na listi čekanja jednostavno ne može priuštiti. Procjene obveza iz člana 143. kreću se u iznosu od 600 milijuna KM do više od 1 milijarde KM, ovisno o kriterijima podobnosti i duljini radnog staža. Učinak provođenja jedne ovakve odredbe bio bi taj da bi mnoga poduzeća, koja su inače održiva, bila dovedena u stečaj ili bi se minimalno suočila s problemima likvidnosti. Ovaj ishod ne bi bio pozitivan za pružanje pomoći radnicima u takvim poduzećima koji bi, kao rezultat toga, mogli izgubiti svoja radna mjesta, a u mnogim slučajevima bez zadovoljenih uvjeta s liste čekanja. To je ishod koji nitko ne bi volio vidjeti i koji se Nacrtom izmjena i dopuna, što ga nudi Vlada, želi spriječiti.

Liste čekanja

I OHR i Svjetska banka procjenjuju da predloženi amandman reducira formalnu zakonsku nadoknadu, ali smatraju da je dovođenje nadoknada za liste čekanja do razine koja se može priuštiti u Nacrtu zakona usvojenog od Vlade jedina razumna opcija. To bi imalo dvostruku korist povećanja šansi za radnike na listi čekanja da zaista prime nekakvu nadoknadu i da značajno smanji broj stečajeva — dakle i gubitka više radnih mjesta — što je isključivo prouzročeno zbog obveza iz članka 143. koje se financijski ne mogu priuštiti. Podjednako važno je i to što će konačno rješenje pitanja listi čekanja u Federaciji eliminirati mnoge neizvjesnosti koje su sprječavale i domaće i inozemne ulagače u njihovim planovima ulaganja. Tako će ukloniti veliku prepreku u procesu privatizacije.
Obje organizacije naglašavaju da su predloženi amandmani koji se odnose na liste čekanja samo jedan dio sveobuhvatnog zahvata na federalnom Zakonu o radu koji će poduzeti glavni korak u pravcu pomicanja radnih odnosa i tržišta rada k načelima tržišne ekonomije, koji će pridonijeti porastu upošljavanja i dinamičnoj ekonomiji bolje pripremljenoj za integraciju s Europom. Vlada Federacije je pokazala razboritost u odobravanju Nacrta zakona o izmjenama i dopunama. Nadamo se da će Vlada uvjeriti Parlament da usvoji ove ključne mjere", stoji na kraju zajedničkog priopćenja OHR-a i Svjetske banke.

MOSTAR: ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA SREDIŠNJEG
ODBORA HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE BiH
Prihvaćena izborna
i predizborna strategija

Otvarajući sjednicu, predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić istaknuo da je glavni cilj ove stranke potaknuti što veći broj birača da iziđu na izbore - Za nove članove Središnjeg odbora izabrani Ivan Bender, Slavica Josipović, Iko Stanić, Mladen Bevanda i Mate Franjičević - Potpredsjednici će biti Mijo Brajković i Slavica Josipović

MOSTAR (Habena) - Središnji odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH održao je u subotu u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" konstituirajuću sjednicu. Otvarajući sjednicu, predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić je istaknuo kako je ustavna i pravna pozicija hrvatskog naroda u BiH osjetljiva i krhka te da je glavni cilj HDZ-a potaknuti što veći broj birača da iziđu na izbore.
Za nove članove Središnjeg odbora, a na prijedlog predsjednika HDZ-a Ante Jelavića, izabrani Ivan Bender, Slavica Josipović, Iko Stanić, Mladen Bevanda i Mate Franjičević. Za potpredsjednike Središnjeg odbora, također na prijedlog predsjednika Jelavića, izabrani su Mijo Brajković i Slavica Josipović.
Na sjednici nisu izabrani glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Stranke, a do njihova izbora dužnost tajnika će obnašati Marko Tokić, a dužnost zamjenik glavnog tajnika Nevenko Herceg.
Prihvaćene su i izmjene i dopune Statuta HDZ-a BiH, a najviše polemika izazvao je članak 36. koji se odnosi na ministre u Vijeću ministara BiH iz reda hrvatskog naroda.
Dopredsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović podnio je uvodnu riječ o Izbornoj i predizbornoj strategiji HDZ-a BiH za opće izbore u studenom 2000. godine. Po njegovim riječima izborna kampanja započet će sredinom rujna, kada će biti obilježena i deseta obljetnica osnutka HDZ-a. U svom izlaganju Čović je poseban akcent stavio na edukaciju članova Stranke, te na teškoće s kojima se HDZ susreće pred ove izbore kada su u pitanju mediji, istaknuvši da su Hrvati hendikepirani zbog nepostojanja vlastitih jakih medija koji bi pokrivali cijelu BiH.
Na sjednici je prihvaćena Izborna i predizborna strategija HDZ-a BiH za opće izbore u BiH u studenom, a predstavljeni su i neki nositelji kandidacijskih lista. Za sada je sigurno da će nositelji lista biti Marko Tokić, Dragan Čović i Ivo Andrić Lužanski, a najavljeno je da će i odabir ostalih nositelja biti ozbiljan.
"Nemam tu što kriti, ljudi su naš program", kazao je na konstituirajućoj sjednici predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić.

Šef informatike: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.07.30.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)