PONEDJELJAK 3. srpnja 2000.

NAJAVLJENI VAL STEČAJEVA DONOSI VELIKE PROBLEME I ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE
Tisuće otpuštenih
u redu za naknadu,
a blagajna - prazna

Nitko zapravo ne zna koliko će novca Zavod za zapošljavanje trebati izdvojiti za naknade ljudima koji će u najavljenoj "stečajnoj kugi" ostati bez posla, no u jednome se slažu svi: kad bi se ta sredstva usmjerila na razvoj poduzetništva, otvorilo bi se na tisuće radnih mjesta

Piše: Marija BRNIĆ

Stečajna "kuga", kako su to ovih dana dijagnosticirali sindikati, odnijet će vrlo skoro oko 11 i pol tisuća radnih mjesta u 208 poduzeća u djelomičnom ili većinskom državnom vlasništvu za koje Hrvatski fond za privatizaciju pokreće stečajni postupak. U sljedećim mjesecima ta bi se "kuga" vrlo vjerojatno mogla proširiti i zahvatiti ukupno 30 tisuća radnih mjesta.
Kako naglašava predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković, riječ je o 208 "najgorih od najgorih" gubitaša u državnom vlasništvu, u kojima trenutno nema gospodarske aktivnosti i za čije daljnje poslovanje nema ekonomske osnovice. Stoga je za njih najizglednija varijanta stečaj s likvidacijom, jer bi daljnje održavanje takvih gospodarskih subjekata na životu samo gomilalo nove gubitke.
— Zapravo je to 11 i pol tisuća nominalnih radnih mjesta, jer ti radnici više mjeseci ne primaju plaće, čak niti preko paralelnih sindikalnih računa, i ne ostvaruju niti elementarna prava iz radnog odnosa - kaže Vojković. Stečaj, međutim, neće moći izbjeći ni neke druge tvrtke iz državnog portfelja, ali će imati više šansi za preustroj i zadržavanje dijela zaposlenih.
Trenutačno je na ZAP-u, inače, blokirano duže od jedne godine čak 21 tisuća tvrtki, dakle po zakonu već su odavno zrele za stečaj. U tim tvrtkama zaposleno je gotovo 90 tisuća radnika. Drugim riječima, u idućim bi mjesecima na Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao biti povećan pritisak novih nezaposlenih, koji će, međutim, imati i zakonsko pravo na primanje novčane naknade. Osim te privremene pomoći (naknadu se prima od 78 do najviše 312 dana) država za sada nema alternativne programe za radnike kojima će se vratiti radne knjižice. Potvrdila nam je to i pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi za područje tržišta rada, radnih odnosa i zaštite na radu Mirjana Bogdanović-Kamber.

Pravo na naknadu

— Pravo na novčanu naknadu ostvaruju osobe koje imaju devet mjeseci neprekidnog rada, odnosno 12 mjeseci s prekidom u zadnjih 18 mjeseci, bez obzira je li ugovor o radu bio na određeno ili neodređeno vrijeme. Novčanu naknadu maksimalno se može primati do 312 dana, s tim da to dobiva osoba koja ima više od 10 godina staža. Posebna su kategorija žene s navršenih 25 i muškarci s 30 godina staža, koji naknadu primaju stalno, do zasnivanja novog radnog odnosa, što je manje vjerojatno, odnosno do umirovljenja, što je veća vjerojatnost. Za to razdoblje ne ide im radni staž, već sami moraju plaćati doprinose, ako žele u određenom razdoblju ići u mirovinu, a u suprotnom čekaju dobnu granicu od 60, odnosno 65 godina, ističe Mirjana Bogdanović-Kamber, napominjući da joj nije poznato ima li HZZ dovoljno sredstava za naknade svima koji će na to imati prava. Ona podsjeća i da su neke dobre mjere Zavoda koje su provođene u okviru nacionalne politike zapošljavanja obustavljene upravo zbog nedostatka financijskih sredstava. Ta će sredstva vjerojatno biti preusmjerena za novčane naknade, koje su ocijenjene primarnijom zadaćom HZZ-a.
U Ministarstvu rada i socijalne skrbi ipak vjeruju da će država osigurati potrebna sredstva ako HZZ ne bude imao dovoljno novca, jer "radi se o propisu koji je važeći i trebao bi se primjenjivati prema svima onima koji steknu uvjete."
— Nije mi, međutim, poznato da su za sada načinjeni neki posebni socijalni programi zbrinjavanja te kategorije zaposlenika, a niti mi je poznato hoće li se povećati iznos novčane naknade iznad 900 kuna, ističe Mirjana Bogdanović-Kamber, dodajući da je taj limit na snazi od 1996. godine, iako bi po zakonu o zapošljavanju otpuštenim radnicima naknada trebala biti isplaćivana u iznosu od 50 posto njihove tri zadnje plaće, dakle i više od 900 kuna.

Škrti proračun

Hoće li imati dovoljno sredstava za naknade nezaposlenim radnicima, u HZZ-u nismo uspjeli doznati. Međutim, iz HZZ-a već mjesecima skreću pozornost da zbog sve većeg priljeva nezaposlenih raste broj korisnika novčanih naknada. Samo u prošloj godini za tu je namjenu bilo planirano 333.866.000 kuna, ali je potrošeno čak 63 posto više, odnosno 544.368.061 kuna.
HZZ se najvećim dijelom (95 posto) financira iz doprinosa iz plaća i na plaće od po 0,85 posto, dok je tek 2 posto prihoda iz Državnog proračuna. Lani je za naknade nezaposlenim braniteljima (koji su iznimka i naknadu primaju od 104 do 468 dana) isplaćeno 38 milijuna kuna, a HZZ-u je iz proračuna stiglo tek 18 milijuna kuna, dok je preostalih 20 nenaplaćeno.
Koliko će se, pak, HZZ-u uvećati izdaci za naknade s novim korisnicima, teško je procijeniti. No, ako se uzme da će najveći broj novih nezaposlenih imati pravo na novčanu naknadu, te primati najmanji mogući iznos, što je opet manja vjerojatnost, to bi

samo za radnike iz tristo poduzeća koja sada idu u stečaj značilo izdvajanje dodatnih sto milijuna kuna u idućih deset mjeseci. Kada bi se dio tih sredstava uložio u obliku poticaja za otvaranje novih radnih mjesta u poduzetništvo, moglo bi se, tvrdi ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, zaposliti značajan broj ljudi koji će ostati bez posla.
— Teško je govoriti o ukupnim brojkama, no recimo poduzetnik koji dobije 100 tisuća kuna mogao bi otvoriti pet do 10 novih radnih mjesta, ističe Pecek.

Vlada zakasnila

O mogućim posljedicama i protumjerama stečajnog vala nije se raspravljalo do sada ni na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavca Željko Ivančević ističe da je Vlada zakasnila s jačanjem Ministarstva za obrtništvo i poduzetništvo, te provedbom revizije privatizacije kojom bi se namaklo sredstva iz revidiranih procesa i koja bi se preusmjerila u nova zapošljavanja. Ta su dva procesa morala biti odrađena, drži Ivančević, prije otvaranja stečajeva.
— Država će se zbog takvih neusklađenih koraka naći u procijepu. No, iako možda sredstva koja će se izdvojiti za naknade radnicima koji završe na Zavodu za zapošljavanje zvuče veliko, ne treba zaboraviti da je država do sada potrošila milijarde kuna na sanacije tih poduzeća, koje nisu uspjele. Ta sredstva je dugoročno bolje usmjeriti prema gospodarstvu, ističe Ivančević.
Jedan od prvih koji je upozorio na nepripremljenost države na masovne stečajeve i gašenje radnih mjesta bio je predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst.
— Do dana današnjeg Vlada još nema program za rješavanje gospodarskih i socijalnih problema, pa tako ni za radnike koji će ostati bez posla zbog stečaja tvrtki, a koji su najugroženija skupina jer teško da će ponovno naći posao.
Vlada je socijalno neosjetljiva, a zbog birokratskih stečajeva i "rezanja mačem", bez brige za radnike koji ostaju bez posla, na jesen bi mogli očekivati socijalne sukobe, upozorava Kunst, dodajući da je predlagao ministru gospodarstva Goranku Fižuliću da se poboljša zaštita radnika u poduzećima koja idu u stečaj, na način da se onima koji kupe tvrtku zakonski propiše obveza ponovnog zapošljavanja dijela otpuštenih radnika.

Bolni potezi

Izmjene zakona o stečaju koje bi uskoro trebale biti usvojene radnicima donekle idu na ruku, jer im daju prednost u naplati zadnje tri zaostale plaće čak i prije nego se namiri država. No, što dalje? Svima je jasno da se radikalni i bolni potezi moraju povući kako bi se odvojilo nezdravo od zdravog tkiva u gospodarstvu, ali bi i država koja to inicira morala u svakom slučaju okrenuti zdravima, a to su do sada najvećim dijelom bili poduzetnici, i stvarati uvjete za što brži razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.
Stoga ne bi bilo loše razmisliti da se dio sredstava, umjesto za naknade na Zavodu, preusmjeri u ove godine više nego skromni proračun Ministarstva za obrt i poduzetništvo, jer bi se time postigli znatno bolji i relativno brzi efekti novog zapošljavanja, što znači korist za sve.

OMIŠ: NOVE MUKE PROGNANIKA IZ VUKOVARA
U HOTELU "RUSKAMEN"
NEĆEMO U OSJEČKI GETO!

Odlazak iz Ruskamena za nas znači put u prognanički geto u predgrađu Osijeka, život u limenim kontejnerima kojima je istekao rok uporabe prije pet godina...Nećemo iz zla u gore, hoćemo svojim kućama - poručuju vukovarski prognanici - Ako treba prijeći ću i na srpsku nacionalnost, samo neka mi obnove kuću kao njima u šest mjeseci - kaže ironično Zvonko Šego

Piše: Sofija PRELJVUKIĆ
Snimio: Mario STRMOTIĆ 

RUSKAMEN - Za nas odlazak iz Ruskamena znači odlazak u prognanički geto u predgrađu Osijeka i okolnih gradova, život u limenim kontejnerima kojima je rok upotrebe istekao prije pet godina. Nećemo da nas guraju iz zla u gore, ne idemo odavde nikud nego svojim kućama čim nam ih država obnovi kao što je obećala.. Riječi su to kojima su nas dočekali prognani Vukovarci smješteni u hotelu "Ruskamen" iza Omiša. Nakon odluke Ureda za izbjeglice u Splitu koji im je po naputku Vlade ukinuo prognanički status Uprava "Ruskamena" obustavila im je prehranu što je izazvalo dodatno ogorčenje.
Djeca po hodnicima izlizanih linoleuma i oguljene boje, gledaju uplašeno očajna lica majki koje nam pokušavaju predočiti svu svoju desetogodišnju dramu, čitav život stisnut u hotelskoj sobi. Pogled na borove, more i uvale, ono o čemu su prije rata ljeti sanjali, odavno im je mučan.
- Kruh za nas je u subotu dovezen, vidjeli smo, ali u kuhinji su nam jednostavno rekli da to nije za nas i ne znamo gdje je završio. Znamo da se odluka Vlade o ukidanju prognaničkog statusa odnosi na čitavu Hrvatsku, ali po drugim hotelima, naprimjer u Zagrebu, nitko nije ljudima ukinuo prehranu. Radi se dakle o odluci Uprave "Ruskamena", ogorčeno će Ivanka Hrgović. Ako nas još neće iseliti, zašto do tada nemamo pravo na ono malo jadne hrane što su nam do sada davali? Iz prognaničkog ureda nam mašu imenima tih prognaničkih naselja za koje znamo da su očajna, ovi devastirani hoteli pravi su luksuz za ta mjesta.
Ljubica Pocrnja naglašava kako ih se odavno ne tretira kao ljude nego kao teret kojega se svi hoće riješiti - Ne znamo što Vam je direktor hotela Čečuk o svemu rekao, ali nama se nije obraćao sada ni nikada ranije, njemu je poniženje uopće komunicirati s nama. I prognanički ured u Splitu i Vlada komuniciraju s nama samo preko papira, kao da nismo vrijedni da nas se upita kako nam je.
- Zaplakala sam kada su nam rekli da nema više hrane, i kada su nam se u hotelskoj kuhinji naslađivali zbog toga. U našoj je obitelji četvero male djece, kud ćemo mi sada odavde, govori u suzama Anica Mihaljević.
Božidar Moskalj pozdrave je poslao ministru Čačiću i zaželio mu godišnji odmor s obitelji u naselju u kakve njih šalje. - Kuće su

nam većinom u procesu obnove. Neka se požuri s tim i mi idemo, ako treba prijeći ću i na srpsku nacionalnost samo neka mi obnove kuću kao njima u šest mjeseci, dodao je ironično Zvonko Šego. O voznom parku pred hotelom koji nipošto nije siromašan kažu da su im automobili sve što imaju.
- Nije nama do mora i kamenjara, kaže Kudrić Milka, imam pun vrt voća i povrća u Vukovaru, povela bih tamo djecu da nastavimo životm ali gdje kada je kuća tek u temeljima?

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.07.03.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)