SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ rijeka ]
[ zagreb ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ prilog sport ]
[ vodic ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 
DUBROVNIK

PONEDJELJAK 3. srpnja 2000.



MJEŠTANI TOPOLOG, IMOTICE I ŠTEDRICE, ZAOBIĐENI "POTRESNOM" OBNOVOM PROSVJEDUJU
"PETICIONARI" ČEKAJU ODGOVOR

 DUBROVNIK DANAS
DUBROVNIK DANAS

Županijski vijećnik Dinko Ogresta (HSS) ponovno je upozorio na probleme obitelji triju primorskih mjesta koje je "zaobišla" obnova nakon potresa 1996. — Državno povjerenstvo ignoriralo sanaciju kuća izvan epicentralnog područja Dubrovačkog primorja i Pelješca

Piše: G. BIJELIĆ

36 obitelji iz Naselja Topolo, Imotice i Štedrica u Dubrovačkom primorju još se proljetos oglasilo peticijom u kojoj su izrazili nezadovoljstvo tijekom procesa obnove njihovih kuća postradalih u potresu 1996. kad su "zaobiđeni" iako su im stambeni objekti bili u istoj kategoriji oštećenja kao oni koji su u toj općini ušli u državni obnoviteljski program.
Pismeni su prosvjed prije nekoliko mjeseci "peticionari" iz triju primorskih mjesta uputili saborskom zastupniku dr. Andru Vlahušiću, čelništvu Dubrovačko-neretvanske županije i svim institucijama za koje su ocijenili da mogu pomoći, no još uvijek čekaju odgovor. Na njihov neriješen problem na ovotjednoj je sjednici Županijske skupštine još jednom upozorio vijećnik Dinko Ogresta (HSS), potaknuvši inicijativu za revizijom trošenja namjenskih sredstava za "potresnu" obnovu "kako bi se ispravile nastale nepravilnosti i sanckionirali krivci".
Ogresta je, svojedobno kao glavni razlog zastoju obnove u Topolom, Imotici i Štedrici naveo "politički revanšizam bivše vlasti", koja, kazao je, za mandata resornog ministra Jure Radića nije obnavljala kuće članova tadašnje oporbe. Prema Ogrestinim riječima, u to su vrijeme mimo reda popravljani pojedini objekti gdje nitko ne živi i po 40 godina, a za što je potrošeno više milijuna maraka.
Mještani dijela Dubrovačkog primorja i danas se, nadaju očitovanju državnog povjerenstva za elementarne nepogode koje, iako postoji od 1997., nije ništa učinilo na sanaciji kuća izvan epicentralnog područja Pelješca i većeg dijela općine Primorje. Županijsko je pak povjerenstvo obradilo oko 4 tisuće kućanstava na kojima je šteta od potresa procijenjena na 17 milijuna kuna, no zapelo je, kao i obično, s financiranjem obnove. Stradalnike su iz državnog povjerenstva naime uputili da se za potporu obrate Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja, poznato je, zbog tanka proračuna ne može financirati obnoviteljske zahvate. Iz Županije je povjerenstvu na državnoj razini odaslan prosvjed zbog "prebacivanja loptice", ali zasad još nema naznaka da će 36 kućanstava Topolog, Imotice i Štedrice obnova pomaknuti s "mrtve točke"...

   

ŠKOJARSKE ĆAKULE
Kancelar u šorcu

Prošlu je šetemanu prvi put bi na Mlitu, Elafitima, a obiša je i Lastovo. U Korčuli ni svraća službeno. Samo u šorcu s bilin kapelinom na glavi, u veliken gliseru. A naši ga škojari čekaju kako Isukrsta da Korkiri vrati staru slavu, ono u vrime dok je još bi pijonir!?

Piše: TODOR

Fureštih na kile! I Tudeški, Ingleži, Čipuloti, Čehi natiskali se među zidine, kako lubenice i dinje, oli pamidori i kukumari na Rotondu što se prodaju tri puta skupje vengo u Betlemu i drugim butigama. Naša je Rotonda postala antipod bosanskoj Arizoni. Tu se dižu soldi fureštima kako u najboje opremljenim njemačkim supermarketima. A, pijaca nema ni sanitarnih uvjeta za rad. Ne pere se i ne čisti! Po noći se tu koji put otrese pišurin, a možda učini i vela potriba. Ali naši potestati ne mogu iza’ na kraj ni na kaišima i patelinima... Po noći se tu, brate, otpucavaju fute i patenti, na svu se aštru, toči pina kako iz aparata za bire, a ujutro smrdi špuntin pomišan s mirisom voća i povrća...
- Ali naša pijaca ni jedini turistički kazin. Ima hi i drugih. Bižidu furešti iz oteli jerbo su postali hosteli, a i naše plaže se ne hvale. Puna su katrana i smeća da sramota bude veća. Runja se i na Jadroliniju da nam je dala lošu liniju. I Pelićani se bunidu na Sumartina da ni sikur za putnike, da stvara buru i turistima u Trsteniku čini muku. Svi još čekamo špicu sezone, navalu furešti da hi, za dobrodošlicu, dočekamo lopatama friškeg vrućeg peliškog asfalta...
- Blaćani su počeli puha na hladno. To je indikativno. Zarunjali su da jin hoćedu vaze turistiku zajednicu i za cili škoj učini’ jednu. Ka’ se u ti koš stavi izjava ministra Ivaniševića koji je, za vižite našoj županiji, niki dan reka da triba ojača autonomiju lokalnih zajednica, i ka se zna da slidi reforma regionalizacije Hrvaske, ondar tu može bi svašta. Da se možda ne rađa stara, dobra, jaka općina s prirodnim centrom Korčulom, na razvalinama sadašnjih polisa...?!
- Asti koja novitad u škveru. Sve je fjabe kolo Inkobroda razriši’ vlaj. Zavuka’ je ruku u žep i isprsi Montmontažin dug za isplatu zaostalih radničkih plaća. Škvarani su deblokirali brodske poklopce za Lady Korčulu što se gradi u Brodosplitu. Ondar se škver jope zakrakuna. Pritvori se u pržun, okružen bodljikavom žicom i stražarima. Ako ne znaju što će s njim, neka ga napune lupežima i nauče hi vari’ i tuć ruzinu...
- Prošlu je šetemanu naše škoje obiša kancelar Račan. Prvi je put bi na Mlitu, Elafitima, a doplovi je i na Lastovo. U Korčuli ni svraća službeno. Samo za palapostu, u šorcu s bilin kapelinom na glavi, u veliken gliseru. Kako da na oven škoju nima problemi? Insoma, druga je fjabula. Naši ga škojari čekaju kano Isukrsta, da vrati Korkiri staru slavu, onu u vrime dok je još bi pijonir!?

KOMEMORACIJA UZ SPOMEN-KRIŽ U TRSTENOM
Sjećanje na poginule Imoćane

Uz treću obljetnicu podizanja spomen-obilježja hrvatskim braniteljima iz Imotske krajine poginulima u oslobađanju hrvatskog juga, u mjestu Trsteno članovi Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku i imotske podružnice Udruge roditelja hrvatskih branitelja poginulih u Domovinskom ratu upriličili su u nedjelju komemorativni skup u spomen na pale Imoćane.
Nakon okupljanja rodbine, suboraca i prijatelja trideset trojice palih imotskih branitelja kod spomen-obilježja u Trstenom položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a uslijedila je molitva s odrješenjem koju je izrekao gvardijan imotskih župa fra Ante Babić. Misu zadušnicu u mjesnoj crkvi sv. Vida uz nastup Katedralnog zbora zatim je predvodio katedralni župnik don Stanko Lasić, počasni član dubrovačkog Zavičajnog kluba Imoćana.
Program obilježavanja godišnjice u Trstenomu ujedno je bio prigoda za prisjećanje na osmu obljetnicu oslobađanja Golubova kamena, simbola stradanja i slobode Dubrovnika 1992. godine. U ratnim operacijama tijekom 1991. do 1995. na dubrovačkom su području život izgubili imotski vitezovi: Mladen Aračić, Borislav Bašić, Frane Bubalo, Milan Dragan, Mate Čagalj, Ante Jerković, Marijan Jonjić Tolja, Dražen Jukić, Mate Juroš, Đondino Krnić, Ivica Kujundžić, Anđelko Kutleša, Zoran Lendić, Branko Kutleša, Jure Ljubičić, Zdravko Malenica, Milan Mustapić, Joško Novović Tuta, Miodrag Perkušić, Marko Rako, Vlade Šurlin, Marijan Šuto Mrma, Milan Trutin Šilje, Ante Ujević, Mate Vučak, Joško Vuković, Vladimir Vuković, Franko Zagorčić, Josip Zdilar, Mate Peškirić Zec, Ivan Znaor, Petar Žaja i Vinko Žužul Pašić.
   G. BIJELIĆ

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.07.02.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

 [ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]