SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ rijeka ]
[ zagreb ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ prilog sport ]
[ vodic ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 
NOVOSTI

29. i 30. svibnja 2000.



NAKON ZAHTJEVA KONZULA SRJ DA SRBI IMAJU ISTA PRAVA KAO ISTARSKI TALIJANI
ĆIRILICA
UZBURKALA ISTRU

Srpska manjina u Istri nikako se ne može pozivati na ista prava koje uživa talijanska manjina s obzirom na to da su Talijani autohtono stanovništvo u Istri, rečeno je na Skupštini Istarske županije - Zahtjev koji je potencirao konzul SRJ u Rijeci Velimir Slana izazvao je opće negodovanje gotovo svih političkih struktura u Istri, a mnogi predstavnici srpske manjine i sami su iznenađeni takvim traženjima

Piše:  Branka ŽUŽIĆ

Hoće li prošlotjedni zahtjev konzula SRJ u Rijeci Velimira Slane, onako usput izrečen istarskom županu Stevi Žufiću tijekom službenog prvog posjeta Istarskoj županiji, kako Srbi u Istri očekuju ista manjinska prava kao i istarski Talijani, a nakon prihvaćanja paketa zakona vezanih za zaštitu prava manjina, opet od Istre, na žalost, napraviti politički "slučaj"?
Premda na stol istarskog župana Steve Žufića do petka nije stigao službeni zahtjev Zajednice Srba u Istri za školama na srpskom jeziku i za pravo korištenja ćirilice, ovaj zahtjev uzburkao je cijelu istarsku javnost.
Čak se takvo vijećničko pitanje našlo na dnevnom redu Skupštine Istarske županije u petak navečer s koje je poručeno kako se radi o iznimno osjetljivom političkom pitanju, te kako se srpska manjina u Istri nikako ne može pozivati na ista prava koje uživa talijanska manjina s obzirom da su Talijani autohtono stanovništvo u Istri zajedno s većinskim hrvatskim narodom, te da Istra u tom slučaju nikako ne može biti trojezična.

                      Nikakva trojezičnost

Jugoslavenski konzulat u Rijeci

Zanimljivo je kako su se na istoj "crti bojišnice" obrane prava talijanske manjine u Istri, koja je, nota bene, i brojčano "jača" od srpske manjine u Istri, čiji dosadašnji tretman spada u stečena prava od 1945. godine, ojačana u samostalnoj i nezavisnoj Republici Hrvatskoj potpisanim međudržavnim ugovorom o zaštiti prava manjina između Republike Hrvatske i Republike Italije, našli gotovo svi predstavnici političkog života u Istri, od župana, saborskih zastupnika, predstavnika talijanske manjine, predstavnika IDS-a, SDP-a, HSLS-a, HDZ-a, LS-a i drugi. Naime, svi oni gotovo su jedinstvenog stava da se tako osjetljivo pitanje koja podrazumijeva dugoročan proces, ne može regulirati na razini samo jedne županije, već je potrebno to pitanje regulirati na državnoj razini, a nakon potpisivanja međudržavnog sporazuma o manjinama između RH i SRJ, dakako na bazi reciprociteta.
Predsjednik Skupštine Istarske županije Damir Kajin zalažući se za decentralizaciju reguliranja pitanja manjina drži kako je to stvar lokalne samouprave i uprave, dakle općinskih i gradskih vijeća koji svojim statutima trebaju regulirati to pitanje, no on ne vjeruje kako će zahtjev Zajednice Srba u Istri i službeno ići u pravcu inzistiranja na istim pravima koje uživaju Talijani.

Autohtoni Talijani

— Talijanska zajednica u Istri ima svoj poseban povijesni, kulturni i politički specifikum jer se radi o autohtonoj nacionalnoj kategoriji, kao što u drugim krajevima Hrvatske Srbi, Česi, Mađari, Poljaci i drugi, imaju svoj specifikum. To pitanje treba rješavati na lokalnoj razini i bez opasnih politizacija — napomenuo je Kajin, smatrajući kako ostvarenje takvih zahtjeva Srpski konzul Velimir Slana u središtu medijske pozornostiZajednice Srba u Istri nije moguće jer bi to onda isto tražile ostale nacionalne zajednice.
Istarski župan Stevo Žufić naglašava kako to pitanje treba riješiti na razini države, a nikako ne samo na jednom području i to tamo gdje im prava nikada nisu bila ugrožena, dapače, gdje su uživali podjednaki tretman sa svim ostalim građanima i u najtežim vremenima.
— Kako to da Zajednica Srba u Istri nije takav zahtjev postavila prije 90. godine za vrijeme Jugoslavije, temeljena na bratstvu i jedinstvu. Znači li to da onda nisu osjećali potrebu zaštite svojih manjinskih prava, već su takve potrebe postali svjesni upravo sada? Zašto baš sada i tu u Istri, gdje vlada suživot, gdje oni nisu autohtono stanovništvo i gdje su vrlo skromno zastupljeni što se brojki tiče u odnosu na ostalo stanovništvo? Logičnije bi bilo da su takve zahtjeve postavili u onim krajevima Hrvatske gdje su autohtoni i prisutni u daleko većem broju, ali strogo vodeći računa o zakonskoj proceduri — ustvrdio je istarski župan Stevo Žufić.

Opće negodovanje

U svakom slučaju, ovakav zahtjev koji je potencirao konzul SRJ u Rijeci Velimir Slana izazvao je opće negodovanje gotovo svih političkih struktura u Istri, a mnogi predstavnici srpske manjine sami su iznenađeni takvim traženjima, s obzirom na to da su svjesni kako su jedino i baš u Istri prije, u jeku obrambenog Domovinskog rata i nakon njega, bili i ostali građani ravnopravni u svemu sa svim ostalim narodima i građanima Istre, dijeleći s njima i dobro i zlo.
Stoga, kome je u interesu i zbog čega sada nakon promjene vlasti i dokazivanja Hrvatske Europi i svijetu kako je riječ o modernoj i demokratskoj europskoj državi, u kojoj se poštuju građanska prava i slobode kao i prava manjina, od Istre stvarati nesiguran i opasan politički "poligon" koji, na žalost, podsjeća na tako zloguk i poznat "vapaj o ugroženosti" koji je Hrvatskoj i ovom dijelu Europe donio samo zlo od kojeg ćemo se svi još dugo oporavljati.

   

U SABORSKOM ODBORU ZA UNUTARNJU POLITIKU
NAJAVLJENA MOGUĆNOST
Žunec savjetnik Đurđe Adlešić?

Nikakvi službeni razgovori nisu vođeni, ali sa Žunecom bih odlično surađivala, izjavila je Đurđa Adlešić - Članovima saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u ponedjeljak će se prvi put obratiti novi ravnatelj HIS-a Damir Lončarić

Piše: B. LUŠIĆ

Đurđa AdlešićZAGREB — Predsjednica saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić u nedjelju nam je kazala kako nikakvi službeni razgovori o tome da njezin savjetnik postane dosadašnji ravnatelj HIS-a Ozren Žunec nisu vođeni. Podsjetimo, prije se nagađalo da bi Žunec mogao postati savjetnik predsjednika Mesića, no kako je u međuvremenu šef države odlučio na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost imenovati Željka Bagića, nesuđeni ravnatelj HIS-a mogao bi vrlo lako dobiti savjetničko mjesto u Hrvatskom državnom saboru. Uz naglasak da službeni kontakti o tome nisu ostvareni, Đurđa Adlešić ipak napominje:
Ozren Žunec— Međutim, meni se ta ideja sviđa i mislim da bismo gospodin Žunec i ja odlično surađivali. No, nije na meni da donosim takve odluke - ustvrdila je glavna saborska šefica za tajne službe te dodala kako bi Žunecova pomoć u radu svakako bila potrebna jer bi bila šteta da se on, s tolikim znanjem koje posjeduje, povuče iz rješavanje problema reogranizacije tajnih službi. Inače, prema saborskom pravilniku predsjednica saborskog odbora može imenovati jednog savjetnika, a uskoro bi moglo biti poznato hoće li to mjesto popuniti ime Ozrena Žuneca.
Damir LončarićZa ponedjeljak je Adlešićka najavila održavanje izvanredne sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na kojem će se članovima Odbora prvi put obratiti novi ravnatelj HIS-a Damir Lončarić. On će podnijeti izvješće o stanju u toj službi, a povod sazivanja izvanredne sjednice otkrila nam je i sama Đurđa Adlešić, koja je kazala da javnost treba znati je li "pregledavanje djelatnika HIS-a i skidanje do gola samo trač ili je bilo nekih incidenata tijekom upada specijalaca u HIS-ovu centralu na Kuniščaku". Izvješće koje će u ponedjeljak podnijeti Lončarić trebalo bi rasvijetliti te dvojbe.
   

U SUBOTU U 64. GODINI
Umro dr. Mladen Rakelić

Iznenada u subotu na otoku Šolti preminuo je dr. Mladen Rakelić, predsjednik Uprave Zagrebačke banke-Pomorske banke Split.
Mladen Rakelić rođen je 1936. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Jadranovu pokraj Rijeke, a gimnaziju u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat iz područja ekonomskih znanosti stekao je na Sveučilištu u Splitu 1979. godine.
Više od 36 godina radio je u splitskom bankarstvu na različitim radnim mjestima. Osnivač je i višegodišnji voditelj Pomorske banke Split. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Uprave Zagrebačke banke-Pomorske banke Split.
Rakelić se uspješno bavio i znanstveno-publicističkim radom. Objavio je više od 600 članaka iz ekonomsko-financijske problematike u časopisima i novinama, te knjigu "Hrvatska - danas i sutra". Od 1979. do 1985. bio je docent na Ekonomskom fakultetu u Splitu, objavivši i skripte iz poslovnih financija. Kraće vrijeme surađivao je i u riječkom "Novom listu".
Od 1985. godine stalni je vanjski suradnik "Nedjeljne" i Slobodne Dalmacije u kojima je objavljivao kolumne o aktualnim pitanjima naše gospodarske zbilje.

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.05.28.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

 [ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]