SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ rijeka ]
[ zagreb ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ prilog sport ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

PODLISTAK

PONEDJELJAK 22. svibnja 2000.



ZLOČINI ARMIJE BiH NAD HRVATIMA

15

Stravičan zločin Zukinih postrojbi

Strahovit zločin u selu Trusini počinili su pripadnici Armije BiH 16. travnja 1993. godine.
Selo je branilo tek 7 vojnika HVO-a, oni su se predali, ali su odmah njihovi životi dokrajčeni rafalom iz vatrenog oružja.
Po ubijanju vojnika HVO-a ubijeno je i 15 civila na razne načine tamo gdje su zatočeni

Piše:
Ivica MLIVONČIĆ


Konjic je važan čvor na cestovnoj i željezničkoj prometnici Sarajevo—Mostar—Jadransko more. Prema popisu stanovništva iz 1948. godine konjička općina brojila je 28.195 stanovnika, a od njih su 49,28 bili Muslimani-Bošnjaci, 33,15 posto Hrvati i 17,28 posto Srbi. Na popisu 1991. godine demografska slika je drukčija, nepovoljnija za Hrvate i Srbe. Ukupan broj stanovništava tada je bio 43,636, što je demografski porast za 64,61 psoto, ali je sada postotak Muslimana—Bošnjaka 54,52, Hrvata 26,01 i Srba 15,22.

Žrtve genocida

Odmah po višestranačkim izborima 1990. godine dolazi do nesuglasica između SDA i HDZ BiH jer je pobjednička stranka SDA podijelila sva resorna mjesta u općinskoj vladi i u administraciji Muslimanima-Bošnjacima. Na sprsku agresiju u svibnju 1992. godine zajednički odgovaraju Hrvati i Muslimani-Bošnjaci, ali se savezništvo raspada po zauzimanju vojnih objekata (JNA) Zlatar i Ljuta zbog raspodjele ratnog plijena — teško, lako naoružanje, municija. Napetost pojačava ubojstvo jednog i ranjavanje drugog pripadnika HVO-a na kontrolnom punktu u Ostrošcu (općina Jablanica). U studenomu, većinskom muslimansko-bošnjačkom selu Parsovićima boravi Alija Izetbegović i poslije toga oko 150 pirpadnika Parsovačke brigade Armije BiH odlazi u općinu Hadžiće na proboj obruča oko Sarajeva i gine ih oko 60.
Devastirana crkva Presvetog Srca Isusova kod KonjicaZa ratnog sukoba između Armije BiH i HVO-a u općini Konjic 160 Hrvata je bilo žrtvom genocida i ratnom žrtvom, a od toga je 80 odraslih civila, 7 djece i 39 zarobljenih i umorenih vojnika HVO-a. Iz konjičke općine izbjeglo je ili pretjerano 9000 hrvatskih žitelja. Najveća hrvatska stratišta u konjičkoj općini su Gostovići 4 žrtve, Orlište 4, Buščak 3, Trusina 22, Vrci 7, Radešine 5, Dubravice 5, Podhum/Žitače 26, Zaslivlje 3, Orahovica 4 žrtve.
Stradanja Hrvata u konjičkoj općini bila su veoma teška, a živote se gubilo na razne i okrutne načine. Vojnik Armije BiH Sejdo Hakalović je rafalom iz automatske puške ubio uhićenog nenaoružanog pripadnika HVO-a 23. ožujka 1993. godine. Istoga dana u Seonici vojnik Armije BiH Nusret Šećibović snajperskim hicem u leđa ubija vozača sanitetskog vozila Dragana Vujčevića (1963.) i to dok je pokušavao osloboditi zatočenog liječnika dr. Mladena Krezića. Mato Stjepanović (1966.) ubijen je rafalom s tridesetak prostrijelnih rana. U selu Gorani ubijen je starac Jozo (Ilije) Jurić (1931.) dok je sjedio u kući.

Pozvan na kavu pa - ubijen

Selo Orlište je napadnuto po naredbi Hasana Hakalovića, zapovjednika brigade Neretvica Armije BiH, koji je tražio da se Hrvati razoružaju, a tko to odbije, da se ubije. Nije bilo otpora i selo je zauzeto, a starac Ivan Kostić (1909.) ubijen je u vlastitoj kući, njegova žena Janja (1913.) ubijena je ispred svoje staje, a staja i stoka su zapaljeni. Paralizirana Janja Kostić (1913.) najprije je teško ranjena u lice i nakon četiri dana je umrla jer nije dobila pomoć. Selo Orlište je opljačkano, od Hrvata očišćeno i onda spaljeno.
U selu Buščaku susjedi Muslimani pozvali su na kavu Miroslava (Josipa) Majića i ubili ga kada je došao. Metkom mu je prosut mozak, a na čelo mu je urezano slovo U, tijelo i glava su mu zgniječeni, imao je više prostrijelnih rana.
Strahovit zločin u selu Trusini počinili su pripadnici Armije BiH 16. travnja 1993. godine. Selo je branilo tek 7 vojnika HVO-a, oni su se predali, ali su odmah njihovi životi dokrajčeni rafalom iz vatrenog oružja. Ante Anđelić (1972.) pružao je otpor, ali je ranjen i umro je krvareći jer Armija BiH nije dopustila da mu se pruži pomoć i dođe po njega sanitetsko vozilo. Po ubijanju vojnika HVO-a ubijeno je i 15 civila na razne načine tamo gdje su zatočeni.
Zločin su izvršile postrojbe Zulfikara Ališpage poznatog kao Zuka, Nezima ef. Halilovića zvanoga Muderis, koji je bio glavni konjički imam i svi njegovi vojnici su morali biti vjernici.
Ranjenog i iscrpljenog vojnika HVO-a Davora (Vinka) Ilića pronašli su pripadnici Armije BiH 11. svibnja 1993. godine i umorili ga. Pri kopanju rova za Armiju BiH ubijen je Slaven (Vinka) Kolar (1968.), a bio je kao ratni zarobljenik evidentiran kod Međunarodnog crvenoga križa. U znak osvete za poraze kod sela Zaslivlje, Zabrđe i Turije pripadnici Armije BiH su mučili tri zarobljena vojnika HVO-a, odrezali su im uši i noseve i potom ih rafalima izrešetali.

Kaznena prijava protiv Izetbegovića

Općinski odbor prognanih i izbjeglih konjičkih Hrvata je 1. ožujka 1996. godine uputio pismenim putem tužitelju Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu kaznenu prijavu protiv počinitelja ratnih zločina. Njih se tereti za kaznena djela protiv čovječanstva i međunarodnog ratnog prava, kao i zbog zapovijedanja i izvršenja genocida i etničkog čišćenja Hrvata-katolika općine Konjic tijekom 1993. godine. Kaznena prijava podnesena je protiv Alije Izetbegovića, dr. Safeta Ćibe, Nezima eh. Halilovića i drugih.
Dr. Safet Ćibo je bio liječnik, ortoped, a za vrijeme rata ratni predsjednik općine Konjic. On je zabranio Hrvatima da se oglašavaju preko Radio Konjica, smijenio je glavnu urednicu Vesnu Bektašević, zato što je Hrvatica. On je preko radija poručio: "U Bosni živi samo jedan narod, a to su Bosanci i to Bosanci islamske, katoličke i pravoslavne vjere." Naredio je da se Hrvatima silom vadi krv za potrebe ratne bolnice Armije BiH. Zločin Armije BiH nad Hrvatima u Trusini opravdavao je riječima: "da se opamete svi ekstremisti HVO-a".
   (Nastavlja se)

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.05.21.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]