SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ zagreb ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

PODLISTAK

PETAK 19. svibnja 2000.



ZLOČINI ARMIJE BiH NAD HRVATIMA

12

Ubojstvo oca
Tihomira Blaškića

Prema svim kriterijima ratna žrtva je i Ivo Blaškić, otac generala Tihomira Blaškića. On je bio kurir u HVO-u, a 12. studenoga 1993. je ubijen iz snajpera dok je nosio lijekove i zavoje za ranjenike, držeći na ruci vidljiv znak saniteta


Piše:
Ivica MLIVONČIĆ

Prema arheološkim nalazima područje Kiseljaka je bilo naseljeno u rimsko doba, a u srednjem vijeku u njemu je bio kraljevski posjed, što se zaključuje po mjestu i rimokatoličkoj župi Banbrdo. Kada je 1991. godne popisano stanovništvo kiseljačka općina brojila je 24.164 stanovnika, a od njih su 51,93 posto bili Hrvati, 40,46 posto Muslimani-Bošnjaci i 3,06 posto Srbi. Popisi stanovništva iz 1971. i 1981. pokazuju rast muslimansko-bošnjačkog i pad hrvatskog i srpskog stanovništva. Tako je 1971. Hrvata bilo 56,7, a 1981. 53,3 posto.

Okrutni mudžahedini

Ratni sukob između Armije BiH i HVO-a počeo je napadom muslimansko-bošnjačkih postrojbi 23. i 24. siječnja 1993. godine na hrvatska sela u kiseljačkoj općini. U tom sukobu nad 56 Hrvata počinjen je ratni zločin, a od toga je 50 odraslih civila, jedan zarobljeni vojnik HVO-a i petero djece. Najveća stratišta su bila 18. travnja 1993. u samom gradu - 7 žrtava, 23. travnja u Bilanovcu 4, 1. svibnja u selu Kazagići 14 i 17. lipnja u selu Gojkovac 9 žrtava. Prema svim kriterijima ratna žrtva je i Ivo Blaškić (1933.), otac generala Tihomira Blaškića. On je bio kurir u HVO-u, a 12. studenoga 1993. je ubijen iz snajpera dok je nosio lijekove i zavoje za ranjenike držeći na ruci vidljiv znak saniteta. S njim je bio satnik Mile Bašić, koji je izgubio obje noge.
Za siječanjskog napada na selo Bilalovac vojnici Armije BiH gnusno su silovali dvije Hrvatice. U tom selu su posebno okrutni bili mudžahedini, koji su palili i pljačkali hrvatske kuće, ubili su dvije starije osobe, zarobili vojnike HVO-a Miju Baletića i Marijana Tuku i kasnije ih ubili. U selu Orahovo 23. travnja pronađena su tijela zaklanih Kate i Ive Bošnjaka. U selu Gojkovac ubijeni su starci od 60 do 70 godina i među njima jedno trinaestogodišnje dijete.
Postrojbe Armije BiH nisu štedjele ni katoličke sakralne objekte. Tako su 1. lipnja 1993. godine zapalile samostan sestara klarisa i župnu crkvu u Brestovskom. Dva dana kasnije Radio Sarajevo javio je kao ekskluzivnu vijest da su vojnici HVO-a to učinili, a da bi se na taj način prikrilo zlodjelo Armije BiH. Časne sestre i fratri su poslali demanti Radio Sarajevu, ali on nikada nije objavljen.

Klasično klanje

Plaćenici iz arapskih zemalja (mudžahedini) nakon predaje HVO-u u svibnju 1993.Za silovanje su osumnjičeni stanoviti Imamović, Musliman-Bošnjak, i Ejub Jahić zvani Bube, iz Rotilja. Za zločine u Bilalovcu sumnjiče se pripadnici civilnoga MUP-a na čelu s Numirom Junuzovićem i vojne policije na čelu sa Salihom Čilašem. Nusret Bejtić, sin Tahirov, i stanoviti Kokan sumnjiče se za ratne zločine u Bilalovcu, etničko čišćenje Hrvata, ubojstvo Stipe Pravdića, silovanje njegove majke, te za silovanje i teške povrede Luce Vulete u selu Čep, od kojih je umrla. U Kiseljaku susjednoj općini Visoko nije bilo sukoba Armije BiH i HVO-a. Visoko je kraljevski grad, u njegovoj blizini bio je franjevački samostan u selu Mile iz prve polovice 14. stoljeća, a samostanska crkva bila je krunidbena bazilika bosanskih kraljeva i u njoj se krunio prvi bosanski kralj Tvrtko I. Visočka općina je na popisu stanovništva 1991. godine brojila 46.160 stanovnika, a od toga su 74,46 bili Muslimani-Bošnjaci, 16,18 posto Srbi i tek 4,05 posto Hrvati. Za rata između Armije BiH i HVO-a u toj općini ubijeno je 6 Hrvata, od toga jedno dijete, a izbjeglo 1200 hrvatskih civila, a među njima profesori i djeca Franjevačke klasične gimnazije.
U kasnim satima, noću između 13. i 14. studenoga 1993. godine počinjen je gnjusni zločin nad hrvatskim civilima u selu Donja Zimča u visočkoj općini. Četiri pripadnika Armije BiH provalila su krov kuće Hrvata Jure Blaževića, rođenoga 1937. godine i nakon mučenja usmrtili su njega, ženu mu Fridu i punicu Anicu Brkić rođenu 1919. godine. Liječnik Vlado Miloš je izjavio da su umoreni klasičnim klanjem. Pri tome su potpuno opljačkali kuću obitelji Blažević.
Zločinci su identificirani i protiv njih je podnesena krivična prijava. Osnovano se sumnja da su u zločinima sudjelovali Abdulah Matoruga, zvani Avdica, rođen 1970. u Mlinima-Misoča, pripadnik Armije BiH, Rašid Džafić, zvani Raško, sin Našida, rođen 1973. u Mlini, pripadnik Armije BiH, Namir Mešetović, rođen 1970. u Misoči, pripadnik Armije BiH, i Ramo Bešlija, rođen 1970., pripadnik Armije BiH. Oni su osumnjičeni i da su u Brezi ubili tročlanu srpsku obitelj sredinom 1992. godine.

Travanjska tragedija

Hrvatsko selo Stojkovići u visočkoj općini doživjelo je svoju tragediju 20. travnja 1993. godine. Toga dana u selo su upali vojnici Armije BiH i iz vatrenoga oružja ubijen je 17-godišnji Slavko Pravdić, sin Ivice. On je ubijen dok je objedovao s ocem Ivicom i majkom Božicom, braćom Nenadom i Željkom. Selo je cijelo opljačkano, a samo od obitelji Nikole Radata, zvanoga Nikica, i Mije Radata odveli su 100 ovaca, 8 bikova, 3 krave, jedno tele i dvije svinje.
Posebno su bili teško mučeni najimućniji i najugledniji pojedinci u selu, Nikola Radat, zvani Nikica, i njegov sin Mijo, zvani Mića. Na njima su se vojnici Armije BiH iživljavali, a 2. lipnja 1993. su Nikolu Radata (1926.) živog bacili u zapaljenu staju. Kasnije su vojnici HVO-a, koji su oslobodili Stojkoviće, pronašli poluizgoren i polukarboniziran leš Nikole Radata neposredno uz staju.
    (Nastavlja se)

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.05.18.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]