SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ zagreb ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ tribina ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

SUBOTA 13. svibnja 2000.



U POSJETU HIDROELEKTRANAMA RAMA, JAJCE I, JAJCE II,
KOJE SU ZNAČAJNI ČIMBENICI STABILNOSTI ELEKTROSUSTAVA
U FEDERACIJI BiH

UTROŠENO 19,5 MILIJUNA DEM U "POMLAĐIVANJE" HIDROELEKTRANA

U proizvodnim pogonima hidroelektrana Rama, Jajce I i Jajce II, novinari su upoznati s radom, ali i brojnim problemima koji najčešće proistječu iz zastarjelosti tehnologije i opreme. - Bilo je riječi i o novim ulaganjima i rekonstrukciji - U Ramu se investiralo 10,5 milijuna DEM, a u hidroelektrane Jajce I i Jajce II 9 milijuna DEM

Piše: Ivanka DŽAJIĆ

Snimio: Nebojša DIMITRIJEVIĆ


Suradnja s HEP-om je stalna, uspješna i sadržajna i odvija se u nekoliko skupinaO električnoj energije najčešće se govori kao o nečemu što se u svakodnevici podrazumijeva, ali uz neizostavnu opasku da je preskupa. Pravu lavinu negodovanja izaziva makar i kraća obustava, a da se o poskupljenjima i ne govori.
"Voda je bogom dana, a hidroelektrane se ne prave često", komentari su koji bi, valjda, trebali biti dovoljni za one koji nikako ne prihvaćaju nove "udare" cijena na ionako skromne kućne proračune.

Hidroelektrana "Rama"

Da bi javnosti približila svoj rad, pojasnila tehnologiju, pa i probleme bez kojih nije ni ovaj segment djelatnosti, Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg-Bosne organizirala je dvodnevnu stručnu ekskurziju za novinare elektroničkih i tiskovnih medija s područja svog djelovanja. Tom prigodom, u proizvodnim pogonima hidroelektrana Rama, Jajce I i Jajce II, novinari su upoznati s radom, ali i brojnim problemima koji najčešće proistječu iz zastarjelosti tehnologije i opreme. Ali, bilo je riječi i o novim ulaganjima i rekonstrukciji.
Domaćin u Hidroelektrani "Rama" novinarima je bio Jure Tadić, rukovoditelj elektrane.
Govoreći o ovom značajnom hidroenergetskom objektu istaknuo je da je Rama iznimno ekonomična elektrana kad je riječ o iskorištenosti kubika vode u sekundi. Objekt je, doduše, dosta složen i sastoji se od brane, vodostana i strojarnice. Hidroelektrana je počela proizvodnju električne energije 1968. g. Godišnje se ovdje proizvede polovica ukupne količine energije Elektroprivrede Herceg-Bosne, u prošloj je godini proizvedeno 620 milijuna kilovatsati. Energija teče dvama dalekovodima, jedan premaTurbine Hidroelektrane »Jajce II« moraju se održavati kako bi proizvele električnu energiju Kaknju, odakle se dalje raspoređuje, a drugi prema Mostaru i Čulama. Evo još nekoliko zanimljivosti.
Voda u akumulaciji nastaje iz 3 stalna izvora: potopljeni izvor rijeke Rama, te Krupić i Buk. Od brane do strojarnice voda prolazi 9,5 km dugim tunelom u blagom padu, a zatim u vertikali 240 m obrušava na generator.
Potencijalna energija vode se na taj način pretvara u električnu energiju.

Održavanje

Projektirana proizvodnja hidroelektrane je 720 milijuna kilovatsati, ali se rijetko dostiže maksimum. Proizvodnja se, naime, usklađuje s potrebama potrošača, naravno, i u zavisnosti od hidrologije. Kao kuriozitet izdvaja se proizvodnja 1978. g., kad je zbog potrebe pražnjenja jezera radi remonta postrojenja proizvedeno 930 milijuna kilovatsati električne energije.
Proizvodnja električne energije je skup proces, ističe Tadić. No, naravno isplativ je to posao i od velike opće koristi. Zapravo skupo je održavanje, pogotovo kad nije redovito, kako je bilo u vrijeme ratnih događanja. Iako izravnih šteta od granatiranja nije bilo, štete su, ipak, znatne. I pored pune akumulacije, zbog srušenih dalekovoda, proizvodnja je bila jako ograničena. Bio je veliki preljev vode koja je beskorisno otjecala, ali su time oštećivani vodosprema, tuneli i prateći objekti. No, općina Rama je, sve vrijeme, imala električnu energiju.
Ovih dana u Rami je u tijeku remont postrojenja strojare, u koji će biti utrošeno oko 10,5 milijuna maraka. Značit će to novi iskorak, u kome će biti zastarjelaJure Tadić, rukovoditelj Hidroelektrane »Rama« postrojenja zamijenjena novim. Time će, bar izvjesno vrijeme, održavanje biti jeftinije. A da nije riječ o malom novcu, Tadić je slikovito rekao da je najmanji mjesečni trošak za žarulje, oko 1000 maraka.
Dakle, ulaganja su preduvjet za proizvodnju električne energije, i nije to jeftino kako se obično misli ili kako bi se željelo, naglašava Tadić.
O hidroelektrani Rama još podatak. Upošljava 90-ak ljudi, od kojih je čak 25 na osiguranju objekta, a ostali čine ekipe za održavanje pogonske spremnosti postrojenja. Rad postrojenja kontrolira se kompjutorskom tehnologijom. Valja istaknuti da je gotovo stalno otvoren natječaj za elektroinženjere, kojih ima, ali bi još poneki dobro došao.

Hidroelektrane Jajce I i Jajce II

Mnogo je dodirnih točaka kad se govori o radu elektrane u Rami i elektrana u Jajcu, ali i osobitosti svake od njih. Kao najzanimljivije iz izlaganja inženjera strojarstva Željka Pejića, koji je govorio o nastojanjima poboljšavanja stanja opreme i objekata u dvije jedinice Jajce I i Jajce II, izdvajamo da je u prošloj godini počela ozbiljnija rekonstrukcija glavnih agregata.
To je "pomladilo" strojeve koji rade još od 1957. godine. Utrošeno je već oko 9 milijuna maraka u obnovu proizvodnih postrojenja koja su, uz neredovito i loše održavanje, u vrijeme dok je elektrana bila u srpskim rukama, od 1992. do 1995., pretrpjela i poplave i požar. Sada se radom agregata upravlja računalima iz upravljačke sobe, tzv. uklopnice.
Željko Pejić objašnjava rad Hidroelektrane »Jajce I«No, i u ovoj godini slijedi još jedna važna investicija dalekovodnih postrojenja. Posao će početi sredinom lipnja, a okončanje se predviđa za 3 do 4 mjeseca, dakle u listopadu. Bit će to značajan iskorak za stotinjak zaposlenih, ali i za sve korisnike električne energije, koji su na području i FBiH, i na području Republike Srpske.
O novim investicijama bilo je govora i za vrijeme boravka novinara u Zagrebu, gdje su bili gosti Hrvatske elektroprivrede. U ime Uprave i osobno ime dobrodošlicu je uputio predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.
Ovom se prigodom osobito osvrnuo na suradnju HEP-a i Elektroprivrede Herceg-Bosne, za koju je rekao da je vrlo uspješna i sadržajna. Zapravo je razgovor o aktualnim pitanjima i sada u tijeku, a teme su zajednička ulaganja. Razgovori su vrlo otvoreni, i sada se odvijaju na razini stručnih skupina, rekao je Čović.
Novinari su, dakle, u dva dana dobili mnoge informacije i obogatili znanje vezano za proizvodnju električne energije. Domaćini su rado odgovarali na pitanja, a kako i ne bi, što su mnogi primijetili, kad su ekipu činile, uglavnom mlade novinarke.

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.05.12.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]