SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ zagreb ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

PODLISTAK

PETAK 12. svibnja 2000.



ZLOČINI ARMIJE BiH NAD HRVATIMA

5

Kobni lipanj
za Travničane

Mjesec lipanj 1993. godine bio je koban za travničke Hrvate. Bili su to dani stravičnog ubijanja, silovanja, odrubljivanja glava, stradanja djece, žene i staraca. Već 3. lipnja vojnici Armije BiH masovno uhićuju Hrvate u gradu Travniku. Svjedoci su prepoznali da su to činili pripadnici postrojbe zvane Kojoti, odjeveni u crne uniforme s crnim šeširima na glavama

Piše: Ivica MLIVONČIĆ


Oduvijek je bilo poznato da onaj koji posjeduje Travnik i prijevoj Komar vlada srednjom Bosnom i prometnicom prema Jadranskom moru i Jajcu pa dalje Banjoj Luci i Zagrebu. Od 70.747 stanovnika općine Travnik s popisa 1991. godine bilo je 44,96 posto Muslimana-Bošnjaka, 36,91 posto Hrvata i 10,99 posto Srba.

Opći progon

Srpski agresor je napao travničko područje 1992. godine, a u ljeto se zaoštravaju napetosti između Muslimana-Bošnjaka i Hrvata. Prvi incident se dogodio 20. listopada 1992. godine kada je na kontrolnom punktu kod Medrese u gradu ubijen Ivica Stojak, zapovjednik travničke brigade HVO-a, a puščanu vatru otvorio je major Armije BiH Semir Terzić, zvani Tara, zapovjednik 7. muslimanske brigade. Mnoštvo muslimansko-bošnjačkih izbjeglica i prognanika s područja pod srpskom kontrolom slijeva se u Travnik i to pojačava napetosti između dva naroda. No, to ne narušava savezništvo Armije BiH i HVO-a, ali je ono konačno uzdrmano 17. ožujka 1993. godine kada su pripadnici Armije BiH, među kojima je bilo i Arapa, ubili vojnike HVO-a Ivu Jurića (1972.) i Zorana Matoševića (1967.) rafalima iz automatskih pušaka. Dok su na asfaltu ležali mrtvi u njih je iz blizine ispaljeno još nekoliko rafala.
Dolac kod Travnika: pod udarom muslimanskih postrojbi oštećena su ili porušena 294 objekta katoličke crkve, a među njima je i crkva Kristova UznesenjaU travnju napetosti su na vrhuncu. Vojnici Armije BiH po gradu pale zastave bosansko-hercegovačkih Hrvata i nakon toga incidenta postrojbe travničkoga HVO-a napuštaju grad. U nastalom ratnom sukobu paravojne i vojne postrojbe Armije BiH počinile su ratne zločine nad 143 Hrvata, od toga su 5 djece, 88 civila i 50 zarobljenih vojnika HVO-a. Početkom travnja 1993. muslimansko-bošnjačke postrojbe vrše opći progon Hrvata, a u tome se ističe Mečetova policija, kojoj je na čelu bio Ismet Kurtešević, zvani Meče, rođen 1957. godine, vlasnik kafea »Grozd«. Tada je zatočeno 70 Hrvata u tvrđavu na starome gradu. Sredinom travnja trojica vojnika Armije BiH iz »Krajiške brigade« u rudniku »Bila« upali su u kuću jedne Hrvatice (1940.), prijetili joj noževima, psovali njezine svetinje, pretresali kuću, oduzeli joj sav novac pod izlikom da je to za »Hasinu vojsku«, a potom su je dvojica silovala.

Davljenje konopom

U travničkom selu Miletići 24. travnja vojnici Armije BiH masakrirali su pet Hrvata, sposobnih za vojsku, a neki su od njih zadavljeni konopcem. Taj zločin u Miletićima počinili su Tahir Jašarević, sin Dade, i Hamid Malenković, a akciju je odobrio Bahrudin Kumro, zapovjednik 2. bataljuna 305. brdske brigade Armije BiH.
Mjesec lipanj 1993. godine bio je koban za travničke Hrvate. Bili su to dani stravičnog ubijanja, silovanja, odrubljivanja glava, stradanja djece, žene i staraca. Već 3. lipnja vojnici Armije BiH masovno uhićuju Hrvate u gradu Travniku. Svjedoci su prepoznali da su to činili pripadnici postrojbe zvane Kojoti, odjeveni u crne uniforme s crnim šeširima na glavama. Toga dana u selu Polje ubijena su 4 muškarca, a u Slimenima je usmrćeno 6 Hrvata.
Najviše stradalih u selima travničke općine bilo je 8. lipnja i to u Podstrinju 4, Maljinama 7, Buščaku 30, Poljanicama 7, Grahovčićima 4, Dolu Biloj 2, Čuklima 19, Brajkovićima 7, Krpeljićima 7 žrtava. Dan kasnije u Čuklama su bile još 2, a u Han Biloj 13 žrtava. Tih dana u izbjeglištvo i progonstvo otišlo je iz travničke općine oko 19 tisuća Hrvata.
Pri ekshumaciji u zaseoku Bikoši, selo Maljine, gdje je ubijeno 30 civila i zarobljenih vojnika HVO-a zapaženo je da je devet tijela bilo bez glave. Ta masovna grobnica je bila pokrivena gradskim smećem, koje je trebalo prikriti tragove zločina. Najveći broj zlodjela počinili su mudžahedini, a za taj zločin Hrvati okrivljuju generala Mehmega Alagića, koji je osobno vodio te akcije, zatim brigadnog generala Envera Hadžihasanovića, Džemala Merdana, Esada Stipića i druge.
Tih dana sramotno su se prema hrvatskom stanovništvu ponijeli pripadnici Unprofora. Svjedoci su potvrdili da su transporteri Unprofora prevozili vojnike Armije BiH s jednog položaja na drugi, a ranjene vojnike HVO-a nisu prihvaćali makar su bili u kritičnom stanju.

Pucnji po izbjeglicama

Pripadnici Britanskog bataljuna mirno su promatrali kako muslimansko-bošnjački snajperisti pucaju na hrvatske izbjeglice, pa Ivan Žepina, starac, ranjen u trbuh, njegova sestra u prsa, a unuka mu je ubijena. Snajper je pogodio i zapovjednika policijske postaje Velimira Matića.
Katolički sakralni objekti su uništavani i teško su stradali, kao crkva u Travniku, samostan i crkva u Gučoj Gori, crkva u Docu. Umirovljeni travnički župnik don Vinko Vidaković i časna sestra Ljubica Šekerija teško su maltretirani. Oni su uhićeni, časnoj je strgnuta krunica i don Vinku je bilo naređeno da je zgazi, što je odbio, pa su mu svezane ruke i dobio je deset jakih pljuski. Prijetili su mu da će mu odrezati mali prst, tukli su ga, slomili su mu dva rebra. Navečer je tučen po čelu, pa je dva puta padao u nesvijest, a krv mu je išla iz nosa i na usta. Tražili su da zaniječe Krista, a kada je to odbio počeli su mu sjekiricom rezati uho i vrat, prijetili su mu da će ga zaklati ako ne prijeđe na islam. Prijetili su mu i da će ga sunetiti. Naređivali su mu da opsuje Gospu i Crkvu, a svijećom su mu pržili nos.
(nastavlja se)

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.05.11.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]