SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ zagreb ]
[ herceg-bosna ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
       

 

PODLISTAK

SRIJEDA 10. svibnja 2000.



ZLOČINI ARMIJE BiH NAD HRVATIMA

3

Uskoplje:
Prvi sukobi još 92.

U ratnom sukobu između HVO-a i Armije BiH muslimansko-bošnjačke oružane snage upiru sve snage da osvoje prometnicu Bugojno-Uskoplje i spoje se kod Jablanice s pravcima prema Sarajevu i Mostaru. Prvi jači sukob dviju vojski izbio je 23. listopada 1992. godine



Piše:
Ivica MLIVONČIĆ

U ratnom sukobu između Armije BiH i HVO-a Uskoplje /Gornji Vakuf bio je geostrateški i geopolitički važna točka za obje strane. Iz Uskoplja putevi vode prema Jadranskom moru, preko Kupresa i Livna do Splita i preko Rame/Prozora, Jablanice i Mostara do hrvatske luke Ploče. Hrvatima je bilo važno spriječiti prodor Armije BiH prema jugu, a muslimansko-bošnjačkim snagama da dobiju izlaz na more.
Popisom stanovništva 1991. godine općina Uskoplje/Gornji Vakuf imala je 15.181 stanovnika, a od toga su 55,84 posto Muslimani-Bošnjaci, 42,51 posto Hrvati i 0,43 posto Srbi. Radi usporedbe navodimo da je u nahiji Uskoplje 1516. godine bilo 725 kućanstava, a od toga 72,55 posto kršćanskih i 27,45 posto muslimanskih.

Izvješće Unprofora

Srpska agresija na BiH sjedinila je Hrvate i Muslimane-Bošnjake Uskoplja u zajedničkoj obrani svojih domova. Hrvati su u obrani bili organizirani preko svojega HVO-a. Pod udarima srpske agresije hrvatsko stanovništvo bježi u zapadnu Hercegovinu i Dalmaciju, a u uskopski kraj se doseljavaju izbjeglice Muslimani-Bošnjaci i to počinje izazivati napetosti između dva naroda. U sukobu između dvije vojske bilo je mnogo ranjenih i ubijenih, sela su spaljena, domovi opljačkani, narod je bježao. Uskoplje je bilo podijeljeni grad. Dio pod kontrolom HVO-a zove se Uskoplje, po starom nazivu, a pod nadzorom Armije BiH Gornji Vakuf, a to je naziv grada poslije osmanlijske okupacije Bosne.
Selo Pidriš sredinom 1993. - brojni pokopi i novi groboviU ratnom sukobu između HVO-a i Armije BiH muslimansko-bošnjačke oružane snage upiru sve snage da osvoje prometnicu Bugojno-Uskoplje i spoje se kod Jablanice s pravcima prema Sarajevu i Mostaru. Prvi jači sukob dviju vojski izbio je 23. listopada 1992. godine. Sve veće napetosti dovode do pravog ratnog okršaja u noći 10./11. siječnja 1993. godine. U tome naletu vojnici Armije BiH 15. siječnja počinili su teški zločin masakrirajući Vinka Šapinu, kojemu su izvadili oči. U tom sukobu vojnici Armije BiH počinili su ratni zločin nad 13 hrvatskih civila i 8 zarobljenih vojnika HVO-a, prognano je 7000 civila.
U selu Bistrica 17. siječnja 1993. godine ubijena je Ruža Kvasina, u koju je ispaljeno 17 metaka. Prema iskazu svjedoka Ružu Kvasinu je ubio Smajil Prokić, Musliman-Bošnjak, jedan od tadašnjih zapovjednika Armije BiH. Istoga dana iz Bistrice su odvedeni Stipe i Ivica Škraba, a poslije toga su zapaljene njihove kuće. Vojnici Armije BiH tom prigodom bili su u uniformama HVO-a. Stipe i Ivica Škraba su masakrirani, po tijelu su imali modrice i krvne podljeve, nije bilo prostrijelnih rana. Njihova tijela je nakon 15 dana pronašao civil Ante Ivanković, a isti dan je ubijen iz snajpera. Predstavnici Unprofora su preuzeli leševe, napravili obdukciju i izvijestili da su masakrirani.

Prstima su sebi kopali grobove

U selo Bojska u siječnju 1993. stiže Hanefija Prijić zvani Paraga, sin Fazlije, koji je stekao naziv hrvatomrzac. S njegovim dolaskom u Bojsku počeli su nestajati Hrvati u kanjonu Bistričke rike, točnije u mjestu Guser. Na tom putu nestali su Rafael Žilić iz Travnika, Ante Djepina iz Travnika i Mijo Milić Jerkin iz Krupe, općina Uskoplje.
U tom selu je 7. veljače 1993. godine izvršeno višestruko ubojstvo hrvatskih civila. U jednoj šumici izmasakrirani su Ilija (Franje) Okadar i njegova sestra Pavka. Otac Franjo Okadar i sestra mu Finka uspjeli su pobjeći i privremeno se skloniti kod Dragana Frnajića. U toj kući su 21. veljače ubijeni, a njihova tijela su izmasakrirana. Prema jednom dokumentu, Pavka i Finka Odakar su 7. veljače silovane.
U prolazu kroz Uskoplje /Gornji Vakuf konvoji humanitarne pomoći doživljavali su teške momente od muslimansko-bošnjačkih ekstremista. U svibnju 1993. u tom gradu je nasilno zaustavljen konvoj humanitarne pomoći od 13 kamiona za Fojnicu, a predvodio ga je fojnički gvardijan fra Nikica Miličević, kojega će u studenomu u fojničkom samostanu ubiti vojnici Armije BiH. Fra Nikica je prethodno dobio sve potrebne papire za slobodan prolaz konvoja od muslimansko-bošnjačkih vlasti, ali je usprkos uhićen, a s njim 14 vozača, gornjo-vakufski župnik fra Vinko Tomas i dvije časne sestre. Vozači su bili u samicama, ponižavani, premlaćivani, nazivani ustašama, konvoj opljačkan, svima je oduzet novac. Vojnici su govorili kako će svi Hrvati za godinu dana prijeći na islam i da će im djecu »poturčiti«. Uhićenike su prisiljavali da se klanjaju i prstima kopaju sebi grobove.

Napad na konvoj Bijeli put

Tužnu sudbinu je doživio i konvoj Bijeli put za Bosnu Srebrenu, pod pokroviteljstvom dr. Franje Tuđmana i u pratnji predstavnika Katoličke crkve i Islamske zajednice. Konvoj su pratili državnici, veleposlanici, crkveni velikodostojnici, medicinari, novinari, kulturni radnici, bilo ih je s vozačima kamiona 143. Postroje Armije BiH dva dana su konvoj zadržale u Uskoplju, iako su bile prijavljene sve dozvole iz Sarajeva. Na povratku iz Nove Bile konvoj je napadnut paljbom iz automatskog oružja, napadači su oružjem napali goloruke humanitarce, sručilo se zlo na dobrovoljce, i na licu mjesta je poginuo vozač iz Splita Ante Vlajić (1924.).
Župna crkva Gospina Uznesenja je teško oštećena, toranj je bio srušen, svod je probila granata. Crkva u Bistrici je teško stradala i oskvrnuta. Slike u crkvi su pogažene i nakvašene, vidio se palež, brončani Gospin kip je bio razbijen, tabernakul je razbijen, kip sv. Ivana je bez glave, okolo ljudski izmet, stari zavoji, prazne limenke.
   (Nastavlja se)

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.05.09.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]