|
|
 |
PETAK 21. siječnja 2000.
|
 |
NEKADAŠNJI GOSPODARSKI DIV SINJA
NA KOLJENIMA
DALMATINKA ČEKA NOVU VLADU
Nova hrvatska vlast, čim se
ustoliči, neodgodivo se mora uhvatiti u koštac s "Dalmatinkom". U
"Dalmatinki" se ne mora proizvoditi konac, ako nema izgleda da to bude
rentabilno, ali u njoj moraju raditi ljudi, a trajno je rješenje privatizacija ove
sinjske tvornice
Piše: Toni PAŠTAR
SINJ — Što će biti sa sinjskom Dalmatinkom i njenih preostalih 900
zaposlenika? Taj nekadašnji div u proizvodnji konca za šivanje, pretvoren tako da je u
95-postotnom vlasništvu države, po tržišnim kriterijima davno je trebao biti zatvoren.
Sada već bivša Vlada RH Dalmatinku je sanirala i restrukturirala, u te zahvate uloženo
je više od 200 milijuna kuna, od čega, istina, najmanje u živom novcu, a sve što se
dobilo bio je kakav-takav socijalni mir i, ipak, održavanje makar minimalne proizvodne
niti. Vlada u ulozi državnog vlasnika Dalmatinke nije uspjela tu tvrtku privatizirati,
pronaći joj istinskog vlasnika, koji bi dosadašnjim ili nekim novim proizvodnim
programom osigurao zapošljavanje radnika. Nije, također, ništa učinjeno da se postojeća
proizvodnja konca dovede na prag rentabiliteta. Izostala su, naime, ulaganja u
tehnologiju, obnovu strojnih jedinica i fizičko smanjenje cijeloga tehnološkog postupka,
bez čega je u Dalmatinki praktično nemoguće proizvesti proizvod koji bi bio superioran
u odnosu na konkurenciju na probirljivom inozemnom tržištu.
Gotovo svi predstavnici socijaldemokrata i socijalnih liberala u nedavnoj predizbornoj
kampanji rezolutno su govorili kako od 3. siječnja u Hrvatskoj neće biti novih otkaza.
Slične poruke biračima slali su i predstavnici četvorke. Ta danas velika pobjednička
koalicija uskoro će se i u Dalmatinki naći na ispitu, već za koji dan.
Dalmatinka mjesečno "proizvodi" gubitak od oko 2 milijuna kuna. Socijalni mir u
poduzeću sačuvan je zahvaljujući novcu iz državnog proračuna. Uprava i sindikalisti
tvrtke svakoga mjeseca odlazili su u Zagreb po "trebovanje". Dane su provodili
pred kabinetima ministarstava, najviše onih za gospodarstvo i financije, i uspijevali
svaki put donijeti bar i minimalne novčane iznose za isplatu plaća. |

GRADONAČELNIK SINJA MATE JUKIĆ:
Dolaze Amerikanci
U tijeku predizborne kampanje u Sinju Dalmatinka je svim pretendentima za zastupničku
dužnost bila među najvažnijim temama. Mate Jukić s liste HDZ-a, koji je ujedno gradonačelnik
Sinja i član NO-a Dalmatinke, u svojim je nastupima najavio da 17. siječnja u Sinj radi
Dalmatinke dolazi izaslanstvo jedne američke korporacije.
— Prema informacijama koje sam dobio, gospoda iz Amerike imala su valjan razlog za
odgodu, a svoj dolazak u Sinj i Dalmatinku najavili su za srijedu 26. siječnja — kaže
Mate Jukić. |
|
Radnici Dalmatinke idućih dana očekuju
isplatu plaća za listopad prošle godine. Odakle namaknuti potrebni novac? Ministri na
odlasku otvoreno su rekli da više ne žele i neće stvarati obveze svojim nasljednicima,
a novim ministrima koji bi trebali zauzeti svoje položaje još se ne znaju ni imena. Od
koga, dakle, u ovom međuprostoru izmoliti novac za plaće? A radnici, koji opravdano očekuju
isplatu i koji nisu krivi što im vlasnik nije osigurao da zarade za sebe, pa i njega, već
se meškolje i kažu ne bude li isplate plaće, neće biti ni rada, odnosno bit će štrajka.
A ni štrajkom se, znaju i sami, u postojećim okolnostima ne može puno postići.
Zbog svega toga, nova hrvatska vlast, čim se ustoliči, neodgodivo se mora uhvatiti u koštac
s Dalmatinkom. U Dalmatinki se ne mora proizvoditi konac, ako nema izgleda da to bude
rentabilno, ali u njoj moraju raditi ljudi. Trajno je rješenje privatizacija ove sinjske
tvornice. Do tada se, sukladno obećanjima izbornih pobjednika, mora nastaviti kupovanje
socijalnog mira, odnosno osiguravati novac za plaće. Paralelno s tim, ako prevladaju
argumenti da se konac ipak proizvodi, mora se, napokon, osigurati tehnološka
modernizacija proizvodnog procesa Dalmatinke. |
|
BRAČANI PROSVJEDUJU ZBOG ZATVARANJA AMBULANTNIH
LABORATORIJA U BOLU, SELCIMA I PUČIŠĆIMA
Laboratoriji zaključani
zbog krive krvne slike!
Liječnici i laboranti tvrde
kako zastarjeli aparati ne mogu pokazati pravo stanje analize krvi i mokraće, dok Boljani
tvrde kako sada moraju otići u Supetar po nalaz krvi što im stvara dodatne troškove
Piše: Neda KRALJEVIĆ
BOL — Županijski ured za zdravstvo
intenzivirao je svoje traženje da se nadje mjesto za helidrom kako bi se oboljeli
pacijenti mogli lakše prebaciti do liječnika. A istodobno je, prema već najavljenom,
zatvoren laboratorij pri ambulantama u Pučišćima, Selcima i Bolu. I Bračani se u čudu
i s razlogom pitaju kako ima novca za helikopter, njegovu sletnu stazu, a nema za rad običnog
biokemijskog laboratorija u kojem bi se odmah mogli dobiti rezultati pretraga krvi i mokraće.
Nije pomogao prosvjed koji su Boljani uputili Ministrastvu zdravstva sa zahtjevom da im ne
zatvori laboratorij, a ravnatelj dr. Milan Šlender kaže da se mještani ne moraju
uznemiravati. Oni kao i do sada mogu dati krv i mokraću u mjesnoj ambulanti, a oni će se
pobrinuti da sve bude dostavljeno laboratoriju u Supetru i istog dana, nalazi, vraćeni
ordinirajućem liječniku. A ako pacijenti to ne žele, mogu otići i sami u Supetar,
taksijem ili javnim prijevozom. Liječnici i biokemičari imaju svoje razloge, tvrdeći da
je aparatura zastarjela, pa nalazi ne pokazuju pravo stanje, a stanovnici otoka se čude
kako bi to moglo biti jeftinije održavanje jednog helikoptera, od običnog mikroskopa i
još nešto "sitne" opreme za svakodnevne analize u laboratorijima. Naravno,
nitko nije protiv helikoptera za brzi prijenos pacijenata, ali misle da se moglo sve to
nekako uskladiti.
— Razlog je štednja u zdravstvu — kaže dr. Markica Tomić, voditelj liječničke
ekipe — a mi ćemo se truditi da pacijenti sve skupa prodju na što bezbolniji način.
RAVNATELJ
SINJSKOG DOMA ZDRAVLJA dr. IVAN NINIĆ
U Trilju bez promjene
Ravnatelj Doma zdravlja Sinj dr. Ivan Ninić demantirao je glasine kako
bi uskro moglo doći do zatvaranja laboratorija u triljskoj zdravstvenoj stanici.
On nam je rekao kako zasad ne postoji takva mogućnost, što konkretno znači da će
laboratorij u Trilju i nadalje djelovati. Uz to nam je pojasnio kako je za zakup
laboratorija u Domu zdravlja Sinj potpisan ugovor o zakupu, a za ostale izmještene
laboratorije, kakav je, primjerice, triljski, to još uvijek nije slučaj.
I. ŽURO |
|
|