PETAK 14. siječnja 2000.

NJEMAČKA: VRHOVNI SUD I BERLINSKI GRADONAČELNIK
NISU POMILOVALI BIVŠEGA ŠEFA DRŽAVE DDR-a
EGON KRENZ IPAK OTIŠAO
U ZATVOR

Bivši istočnonjemački predsjednik, osuđen prošle godine na šest i pol godina kao sukrivac za ubojstva bjegunaca na zapadnoj granici zemlje, moći će provoditi dan izvan zatvorskih zidova, ali će noću biti u ćeliji: u njoj će "sjediti" skupa s još trojicom zatvorenika

BONN: Gojko BORIĆ

BONN — Bivši šef istočnonjemačke države DDR-a i partije Egon Krenz u srijedu je spakirao kovčeg i nastupio kaznu zatvora od šest i pol godina. Krenz je prošle godine bio osuđen kao sukrivac za ubojstva bjegunaca na istočnonjemačkoj granici.
Premda je relativno kratko vrijeme, od nepune godine i pol dana, bio na čelu DDR-a, Krenz je morao snositi dio krivnje za koju su optuženi i osuđeni i neki drugi funkcionari njemačke komunističke države. Ponajprije njegov prethodnik, u međuvremenu preminuli šef države i partije Erich Honecker, gotovo svi članovi Politbiroa vladajuće partije, članovi Nacionalnoga obrambenog vijeća i glavnog stožera armije i mnogi drugi. Jedan od njih, predsjednik partijske organizacije u istočnom Berlinu Günter Schabowski, nastupio je kaznu od tri godine u prosincu prošle godine.
Za razliku od Schabowskog, koji je javno priznao da je pravedno osuđen, Krenz je sve pokušao da ne ode u zatvor: žalio se Vrhovnom saveznom sudu bez uspjeha, podnio je molbu za pomilovanje gradonačelniku Berlina Eberhardu Diepgenu, također neuspješno. I pred Europskim sudom za ljudska prava nalazi se njegova žalba, no sud će o njoj donijeti odluku u ne baš dogledno vrijeme: ako bi je donio u korist Krenza, on ne bi bio pomilovan nego bi bio ponovljen proces protiv njega.
Krenz tvrdi da je "žrtva osvetničkog pravosuđa" zapadne Njemačke. Premda neki lijevi krugovi u Njemačkoj ne dijele to njegovo mišljenje, oni tvrde da Krenza nije trebalo osuditi, jer ono što je radio nije moguće ocijeniti kao samostalno djelovanje budući da je DDR bio dio istočnog bloka, a režim na granici nije bio diktiran u istočnom Berlinu nego u Moskvi. No neovisno njemačko pravosuđe moralo je suditi Krenzu i ostalim funkcionarima istočnonjemačke države i partije naprosto zbog toga što su prekršili svuda važeća ljudska prava, kao pravo na slobodno kretanje bez opasnosti za život.
Pretpostavlja se da će Krenzu ipak biti dopušten tzv. otvoreni zatvor, to jest danju će moći raditi izvan zatvorskih zidova, noću će se morati vraćati u ćeliju. Zanimljivo je da on i Schabowski neće dobiti posebne ćelije već će "sjediti" skupa s još po trojicom zatvorenika. Bivši prominentni političari komunističkog DDR-a tretiraju se kao i ostali prijestupnici. No postoji mogućnost da im se "zbog dobrog vladanja" oprosti polovica kazne.
Stupanje na snagu kazne Egonu Krenzu i drugovima dozvalo je u sjećanje njemačke javnosti činjenicu da je ujedinjena Njemačka provela najstrožu lustraciju u bivšem DDR-u, u usporedbi sa svim ostalim tranzicijskim zemljama. Pred sudove su bili izvedeni ne samo vrhovi države i partije nego i brojni "mali" izvršitelji njihovih nečovječnih naređenja.
Sva politička "krema" ipak nekoć suverenog DDR-a, ako se nije priključila nasljednici Komunističke partije "Stranci demokratskog socijalizma", od državno-partijskih funkcionara pa do promidžbenih i prosvjetnih djelatnika, naprosto je zbrisana s pozornice javnog života. Sve je to obavljeno bez posebnog zakona o lustraciji, na temelju postojećih zakona zapadne, ali i bivše istočne njemačke države.

VIJEĆE SIGURNOSTI:
SJEDNICA NA KOJOJ SE NIJE GOVORILO O POLITICI
Afrika: AIDS ubija više
od svih ratova

Svaki četvrti stanovnik Namibije, Zambije i Zimbabvea zaražen je "kugom našeg doba", od koje umiru i učitelji, suci, odvjetnici, državni i vojni dužnosnici, i to brže nego što škole mogu stvoriti nove kadrove — UN će ove godine izdvojiti 150 milijuna dolara za sprječavanje širenja side u svijetu, a Al Gore najavljuje i veliku pomoć Clintonove administracije

NEW YORK: Jadranka JUREŠKO-KERO

NEW YORK — Da je Amerika ušla u godinu predsjedničkih izbora, potvrđuju i ubrzane aktivnosti potencijalnih kandidata za Bijelu kuću, od kojih oni koji su još uvijek na vlasti, poput Clintonova zamjenika Ala Gorea, koriste sve službene resurse da bi se približili glasačima. I manje pažljivi promatrači svakodnevnih političkih događanja u američkoj unutarnjoj politici mogli su početkom ovog tjedna zaključiti da je Al Gore odlučio osobno gostovati na sjednici Vijeća sigurnosti u zgradi na East Riveru.
Tema je potpuno neuobičajena za političko tijelo Svjetske organizacije, jer rasprava o AIDS-u primjerenija je odborima za socijalnu i zdravstvenu skrb UN-a. No, znajući da u siječnju Vijećem sigurnosti predsjedava američki veleposlanik Richard Holbrooke, lako se može zaključiti tko je pomogao Goreu da govorom o ozbiljnim epidemijskim razmjerima kuge 20. stoljeća, gostuje u Ujedinjenim narodima kao jedan od rijetkih američkih potpredsjednika koji je vodio sjednicu toga prestižnog tijela. No, usprkos političkim i predizbornim igrama, Alu Goreu se mora priznati da je, kao ni jedan američki političar do sada, ozbiljno obradio problematiku AIDS-a i skrenuo pozornost javnosti na taj rastući zdravstveni, ali i, kako ga je upravo Gore nazvao, gospodarski i socijalni problem stoljeća u koje smo netom ušli.
Epidemija AIDS-a najviše pogađa afrički kotinent pa je na sjednici Vijeća sigurnosti zaključeno da širenje te bolesti može uzrokovati međunarodni sigurnosni problem, jer prema riječima predsjednika Svjetske banke Jamesa D. Walfensohna AIDS dugoročno može destabilizirati zemlju više nego ratovi. A to se upravo počinje događati u Africi gdje je 70 posto oboljelih od side od ukupne zastrašujuće brojke zaraženih u svijetu koja iznosi 33 milijuna ljudi.
U Namibiji, Zambiji i Zimbabveu 25 posto od ukupne populacije u dobi od 15 do 19 godina je HIV pozitivno. U tim zemljama zbog side gube se učitelji, suci, odvjetnici, državni i vojni službenici, i to u bržem omjeru nego što mogu odrasti i obrazovati se novi kadrovi.
Tijekom sjednice Vijeća sigurnosti, u kojoj je sudjelovalo 25 diplomata, ali ne i kineskih i ruskih predstavnika, moglo se čuti kako afrički lideri još uvijek ne žele otvoreno govoriti o tom problemu. Glavni tajnik UN-a Kofi Anann drži da je prva stepenica u pobjedi AIDS-a prekoračenje zida srama, šutnje i nelagode koja još uvijek caruje u afričkim zemljama kad je u pitanju ta bolest. Zaključeno je da će UN ove godine izdvojiti 150 milijuna dolara za sprječavanje širenja AIDS-a i drugih infektivnih i prenosivih bolesti u svijetu, a američki potpredsjednik Al Gore najavio je i dobranu pomoć Clintonove administracije.
Petar Piot, izvršni direktor UNAIDS-a, konzorcija UN-ovih agencija, koji već godinama potiče i pomaže mnoge zdravstvene programe u Africi, izjavio je pred Vijećem sigurnosti da svi započeti programi na kojima on radi sa svojim ekipama trebaju jednu do tri milijarde američkih dolara donacija godišnje da bi se pravovaljano borili s AIDS-om u Africi, poglavito u zemljama saharskog područja. "AIDS u Africi ubije više ljudi nego što ih strada u ratovima, a to je kontinent na kojem se stalno i najviše u svijetu ratuje", rekao je Piot.

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.01.13.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)