SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ izbori ]
[ svijet ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ rijeka ]
[ zagreb ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiva ]
       

 
SPLIT

PONEDJELJAK 10. siječnja 2000.

FINANCIJSKE RUPE U "PODUZEĆU ZA CESTE"

GDJE SU "ISPARILI" MILIJUNI KUNA?

Dok je većinski vlasnik, austrijski "Ilbau", prikazao minus u poslovanju za 1998. od preko 10 milijuna kuna, Financijska policija ustvrdila je kako nije riječ o gubitku, nego dobitku od pet milijuna kuna
Mali dioničari tvrde kako su članovi uprave Marko Gallob i Erwin Wurzer uvrstili u godišnju bilancu i troškove na parkiralištu splitskoga aerodroma od nevjerojatnih 100 tisuća kuna

Piše: Zoran ŠAGOLJ

Za parkiranje na aerodromu samo za godinu dana plaćeno 100 tisuća kuna!? Snimio: Joško BREŠANU Poduzeću za ceste mali su dioničari i sindikalisti okupljeni oko Stožera za obranu PZC-a danas najavili burna zbivanja. Od većinskoga vlasnika, austrijske tvrtke Ilbau zatražit će, doznajemo od Ivana Ožića, odvjetnika malih dioničara, hitno sazivanje Skupštine, izbor novih članova Uprave, objašnjenje imovinsko-upravno-financijskih odnosa s posrnulom Trgovačko-turističkom bankom, razgovor o preustroju poduzeća i to isključivo u sjedištu poduzeća u Hercegovačkoj 104, a ne Zagrebu kako im je ponuđeno, hitnu isplatu dividende za 1997. godinu, te dogovor o prijenosu 22,5 posto dionica Petra Ćurlina

SPLIT DANAS
SPLIT DANAS

   

Ignorirani direktor

Poput većine graditelja i "cestarovci" su do danas bili na kolektivnom godišnjem odmoru. Tako nismo uspjeli doći do predstavnika većinskog vlasnika PZC-a -Ilbaua, kao ni direktora Bruna Terze. Zanimljivo je da su mali dioničari u pismu Vladi upozorili da većinski vlasnik ignorira direktora Terzu i da kadrovske i nadzorne poslove obavlja prokurist Michael Kautschitsch.
čime je Ilbau stekao 75 posto vlasničkoga udjela. Inače, do prvoga kratkog spoja na relaciji većinski vlasnik — mali dioničari došlo je već nakon ulaska Austrijanaca u PZC u ožujku 1998. godine. Iako je ugovorom o prijenosu dionica sa strane Ilbaua i njegova predstavnika Güntera Reitera preuzeta obveza o podjeli dividende za 1997. od 10 milijuna kuna,isplaćena je samo polovica od 2,4 milijuna kuna, dakle 1,2 milijuna malim dioničarima, a Hrvatskoj upravi za ceste odbijena je isplata iznosa od 4,8 milijuna kuna.
Slična se stvar ponovila u ožujku prošle godine kada većinski vlasnik izlazi s podatkom o minusu za 1998. od preko 10 milijuna kuna i time pravda neisplaćivanje dividende za godinu prije. Mali dioničari, međutim, tvrde u jednom pismu upućenom Vladi i premijeru Mateši da su članovi uprave Marko Gallob i Erwin Wurzer, a kojima je zbog neposjedovanja radnih dozvola u međuvremenu zabranjen rad u PZC-u, te podatke "napuhali" uvrštavajući u bilancu čak i troškove na parkingu splitskoga aerodroma od nevjerojatnih 100 tisuća kuna, račune za avionske karte od 240 tisuća kuna i troškove osoblja od 2,4 milijuna kuna. Spomenuti austrijski "dvojac" optužen je i za neovlašteno sklapanje ugovora o radovima na brzoj cesti Solin-Klis vrijednima 6 milijuna kuna, kao i za isplatu naknada od 2 milijuna kuna jednom austrijskom odvjetniku za zastupanje u RH.
Mehanizacija miruje, a mali dioničari se boje da će u »mirovinu« i cijela tvrtka Snimio: Nikola VILIĆPZC-om se pozabavila i Financijska policija, ustvrdivši u srpnju prošle godine da je poduzeće u 1997. ostvarilo dobit, a da u 1998. ne može biti riječi o gubitku, već plusu na računu od 5 milijuna kuna. Bio je to i dodatni poticaj malim dioničarima da ustraju u svojim zahtjevima. U spomenutom pismu Vladi, koje datira iz prosinca lani, tvrde pak da Günter Reiter u ime većinskog vlasnika čini sve da uništi PZC, a namjerava se pod parolom tehnološkog viška riješiti polovice od 200 zaposlenih i dovesti tvrtku u stečaj.
— Njih ne zanima ništa drugo osim asfaltnih baza PZC-a od Dubrovnika do Rijeke i da prodajom asfalta zarade novac. Zato i mali dioničari traže odgovore na postavljena pitanja, kao i da se napokon urede vlasnički odnosi — ističe odvjetnik Ožić.

DO 17. SIJEČNJA JAVNI UVID U URBANISTIČKI PLAN
PRIOBALNOG PODRUČJA TRSTENIK-RADOŠEVAC
Žnjan: hoteli, restorani i bazeni

Riječ je o području ukupne površine 345 tisuća četvornih metara
Gornji i srednji pojas predviđen je za veće turističke objekte, a obala, odnosno sjeverni dio žnjanskog platoa, za sportsko-rekreativnu zonu s otvorenim bazenima

Piše: Maja STANIŠLJEVIĆ

Detaljni urbanistički plan priobalnog područja Trstenik—Radoševac, koji uključuje i plato na kojemu je organiziran doček Papi, na javnome je uvidu u Banovini sve do 17. siječnja kada je planirana javna rasprava. Jedan od autora urbanističkog rješenja toga atraktivnog područja koji najčešće nazivamo Žnjan, je Srđan Šegvić (drugi je Srđan Truta).Između tvrtki tih arhitekata - urbanista i Grada Splita kao naručitelja plana, ugovor je potpisan u kolovozu prošle godine.
— Prema generalnom urbanističkom planu ova je zona namijenjena komercijalnom turizmu i u tome je duhu rađen detaljni plan. Urbanistička rješenja izgrađivana su u suradnji s vlasnicima zemljišta i u granicama njihovih parela, pa se ne očekuju veći imovinskopravni problemi u realizaciji, smatra Šegvić.
Prostor Žnjana u budućnosti je namijenjen komercijalnom turizmu Snimio: Vojko BAŠIĆNa ovom području ukupne površine 345 tisuća metara četvornih, urbanistička su rješenja razrađena za tri pojasa — gornji, srednji i obalni plato. U gornjem i srednjem pojasu gradska su i privatna zemljišta, za plato Grad valja dobiti državnu koncesiju, a inače se cijelo područje proteže od kampa hotela Split na zapadu, do nešto zapadnije od crkvice Gospe od Žnjana na istoku, te Bračke ulice na sjeveru.
Prema planu, na gradskome bi se zemljištu u gornjem i srednjem pojasu nalazili jači građevinski objekti turističke namjene. Upravo u južnom dijelu srednjeg područja planom su predviđeni hoteli za čiju bi izgradnju Grad mogao dati koncesiju zainteresiranim investitorima. Ti bi hoteli, kaže Šegvić, imali tri ili najviše četiri kata sa nadgrađem.
Niski objekti s prizemljem i nadgrađem predviđeni su na području platoa čija je ukupna površina 160 tisuća metara četvornih i za koji Grad tek treba ishoditi koncesiju.
Izradnja je na platou ograničena samo na sjeverni njegov dio, uz parkiralište, a riječ je o sportsko-rekreativnoj zoni i objektima u funkciji plaže s nizom igrališta, otvorenih bazena i ugostiteljskih sadržaja. Cijelo područje platoa kao najatraktivniji dio bit će, prema Šegvićevoj izjavi, predmetom posebne studije koja bi bila napravljena nakon usvajanja plana.
Nakon sada aktualnoga javnog uvida i očekivane rasprave, primjedbe će biti raspravljane na Poglavarstvu, a cjelokupni plan trebalo bi usvojiti Gradsko vijeće. Tada plan postaje prostornim dokumentom na osnovi kojega Županija može izdavati građevinske dozvole. Inače ovim detaljnim planom nije obuhvaćeno područje na kojemu se očekuje gradnja popularnoga aquaparka koji je, prema Urbanističkom planu usvojenom od strane Savjeta za urbanizam Grada, planiran nešto istočnije uz obalu.

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.01.09.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

 [ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]