PONEDJELJAK 10. siječnja 2000.

KAKO SE ODRŽAVA STAMBENI FOND
KOJI JE POSLIJE OTKUPA POSTAO
VLASNIŠTVO DOJUČERAŠNJIH STANARA?
LOKALNI TAJKUNI - NAJVEĆI DUŽNICI

Ima vlasnika stanova, poslovnih prostora i kuća koji u ove dvije godine nisu platili ni kunu pričuve za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja, valjda slijedeći filozofiju da je najvažnije ne plaćati račune...

Piše: Jordanka GRUBAČ

Biro-stan", poduzeće koje nakon procesa otkupa stanova održava najveći dio stambenog fonda grada iz sredstava koje kao pričuvu naplaćuje od vlasnika i korisnika stanova i poslovnih prostora, u prošloj je godini uspjelo naplatiti oko 75 posto potraživanja, dočim je 25 posto ostalo kao dugovanje korisnika i vlasnika. Od naplate pričuve ovisi koliko će i kako biti održavani zajednički dijelovi zgrada, dočim je svaki stan od prvog trenutka osiguran od požara i elementarnih nepogoda, i to — kao novi.
Najslavije se, prema riječima Matka Drinkovića, naplaćuje pričuva za poslovne prostore. Jedan od razloga je to što dio korisnika u najmu ima prostor u vlasništvu Grada, pa smatra ako plaća najam Gradu (tamo gdje uopće plaća...), da je time pokrivena i pričuva. No, ne samo što tomu nije tako, nego je iz gradske uprave još u travnju na adrese korisnika poslovnih prostora iz fonda Grada odaslano upozorenje da su, i mimo iznosa za najam, dužni plaćati sve troškove korištenja zajedničkih prostora i uređaja zgrada u kojima se nalaze. Tako, uostalom, govori i slovo Zakona o zakupu poslovnog prostora.

Stanovi nekako — poslovnjaci nikako

U ovom trenutku, dugovanja koja imaju korisnici poslovnih prostora Grada kreću se po pojedinačnim proračunima od desetak tisuća kuna pa dalje, za prošle dvije godine od kada ovaj sustav funkcionira. Očito, kako se poslovni prostori najčešće nalaze u prizemljima, korisnici misle kako ih se zajednički dijelovi i uređaji jednostavno — ne tiču.
No i "poslovnjaci" a i vlasnici stanova koji ne plaćaju pričuvu, na što ih je obvezao i ugovor, a i pozitivni zakonski propisi, već malo-pomalo na svoje adrese počinju dobivati sudske "čestitke". Naplata preko suda sobom nosi i plaćanje sudskih troškova i kamata, i nema nikakva izgleda da se to, kad već dođe do suda, drukčije riješi. Tako griješe vlasnici stanova i vlasnici i korisnici poslovnih prostora koji misle da će ih naplate dugovanja mimoići. Ovrha predviđa naplatu iz jedne trećine plaće ili mirovine, odnosno iz prodaje nekretnina.
Evo i jedne zanimljivosti! Najlošiji platiše su najimućniji vlasnici stanova i poslovnih prostora. Odgojeni na filozofiji neplaćanja računa, u vlasništvu, recimo, imaju i po nekoliko stanova, kuća i poslovnih prostora i ni za jedan od njih, ni u jednoj od dvije prošle godine, nisu platili ni kune pričuve!

Bogataši najlošiji platiše

Kad bi zbog neodržavanja zajedničkih dijelova i uređaja propadali samo dijelovi i uređaji koji su vezani uz stanove i poslovne prostore neplatiša, ni po jada! No zbog njihova neizvršavanja obveza propadaju krovovi, ulazi, stubišta... cijelih zgrada, a osobito se to odnosi na staru gradsku jezgru. Koliko koja zgrada na raspolaganju, sad, poslije dvije godine, ima novca na svom računu, ovisi i o onima koji (ne)plaćaju pričuvu, ali i o angažmanu predstavnika zgrade. Ima i apsurda u kojima predstavnici zgrade uredno dobivaju naknadu za svoj "posao", ali ne podmiruju vlastite obveze, a ima i primjera gdje predstavnici zgrade doslovno "vise" u "Biro-stanu". Tako opravdavaju svoju "plaću" za posao predstavnika zgrade, ali i pomalu uređuju i održavaju zajedničke prostore. U svakom slučaju, nešto je povoljnije stanje u novim zgradama, što je i prirodno, dočim se sudbina ionako trošnih zgrada u staroj gradskoj jezgri dodatno komplicira: krovovi, stubišta, ulazi, zatvori propadaju, a s njima i stara gradska jezgra, inače zaštićena kao spomenik kulture.
Na upit što u takvim slučajevima uopće mogu napraviti stanari, odnosno vlasnici stanova u zgradama koje naočigled propadaju, a za zahvate im nije dovoljan fond pričuve, čak kad bi ga i plaćali svi stanari, Marko Drinković odgovara:
— U tom slučaju vlasnici stanova se mogu organizirati među sobom baš kao da se radi o jednoj obitelji koja u više stanova živi pod istim krovom! To je njihovo vlasništvo i onda je jedini način da kuću održavaju tako da to — uz pričuvu ili bez nje, sami financiraju! Uostalom, i "Biro-stan" ima niz modaliteta i varijacija uz koje može, u dogovoru, odnosno uz ugovor s vlasnicima, ići u određene zahvate.

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.01.09.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)