PONEDJELJAK 10. siječnja 2000.

Osnivač
"Zore dalmatinske"

Podaci iz životopisa Ante Kuzmanića, osnivača "Zore dalmatinske ", prvoga književnog lista u Dalmaciji na hrvatskom jeziku, otkrivaju kakva je sredina odredila njegova kasnija gledišta: pučki Lučac, plebejska obitelj, poznavanje junaka Kačićeve pjesmarice, hrvatsko crkveno pjevanje... Sve će ga to usmjeriti prema narodnom životu i u nastojanja za njegovu afirmaciju

U ovoj godini značajnih jubileja, kada će se obilježiti 550-godišnjica rođenja Marka Marulića i 350-godišnjica smrti jezikoslovca Bartula Kašića, može se ukazati na još jedno ime važno za naš jezik, na Antu Kuzmanića, osnivača 1844. godine "Zore dalmatinske", prvoga književnog lista u Dalmaciji na hrvatskom jeziku, od čije je smrti nedavno proteklo 120 godina. Osim toga, nedavno smo u knjizi "Gazzetta di Zara u preporodnom ozračju", zadarskog profesora Valtera Tomasa, dobili znanstvenu obradu tog književnog lista (1832.-1850.), koji je, istina, tiskan na talijanskom jeziku, ali je sudjelovao u onodobnim nacionalnim buđenjima u Dalmaciji.

Zaboravljen u Splitu

A. Kuzmanić je rođen 12. lipnja 1807. u Splitu, ali u tome gradu nema ni ulice, niti je igdje postavljena o njemu kakva spomen-ploča ili bista. Da nije bilo nekoliko članaka u novinama prije više godina, bio bi u Splitu posve zaboravljen. Međutim, Zadar mu se odužio. Istina, u tom je gradu uglavnom djelovao i u njemu je umro 10. prosinca 1879. godine. Bio je dvadeset godina nastavnik tamošnje babičke škole i uređivao nekoliko službenih listova. Međutim, Zadrani naročito pamte njegov preporoditeljski rad, u dobroj mjeri obilježen upravo dvokratnim uređivanjem "Zore dalmatinske". Stoga su Zadrani u listopadu 1994., na 150-obljetnicu početka izlaženja te novine, okupili na naučnom skupu tridesetak znanstvenih radnika koji su čitali svoje radove o Kuzmaniću i zadarskom preporoditeljskom krugu. Iduće godine zadarski ogranak MH izdao je zbornik s većinom tih radova.
Kada je umro A. Kuzmanić, zadarski "Narodni list" objavio je njegove nedovršene autobiografske zapise. U njima se čita kako njegov rod potječe iz omiške Rogoznice "od plemenitoga hrvatskog kolina Dikličića... a prezivlje se Kuzmanić po stareniku svome Kuzmanu Dikličiću."
Splitski istraživač kulture Rafo Ferri je u "Slobodnoj Dalmaciji" 1958. objavio članak o A. Kuzmaniću, u kojemu tvrdi da je u splitskim matičnim knjigama našao da su se njegovi roditelji vjenčali 7. listopada 1806. godine. Otac mu je bio Ivan Kuzmanić Petrov iz Lučca, a majka Mande rođena Jurašin Jurina iz Kambelovca. A. Kuzmanić se oženio 9. lipnja 1933. s Elenom Marijom Korner, rođenom u Hvaru 30. listopada 1910. godine.

"Verlo lipo hervatski govoraše..."

Koliko se zna, Ante je imao sestru Franku Anticu, a sam iza sebe nije ostavio poroda. Vjerojatno time treba objasniti što nisu sačuvane njegove fotografije i rukopisi.
U Splitu živi inženjerka kemije Anka Kuzmanić, po ocu u srodstvu s Antom Kuzmanićem. Ni ona, ni oni koji su o njemu pisali, ne znaju za Antinu rodnu kuću (ako je sačuvana), a za današnju Kuzmanićevu ulicu na Lučcu kažu da je nekada nosila Antino ime. Kada su Ankini preci prije stotinjak godina gradili novu kamenu kuću na početku Gospinice (nasuprot pojišanskom samostanu) iz jedne stare i nestale kuće Kuzmanićevih na Lučcu prenijeli su i ugradili u pročeljni zid kameni grb Dikličić-Kuzmanića, gdje se i sada nalazi.
U svojim uspomenama A. Kuzmanić o svojemu ocu Ivanu piše da "bijaše desetinar, ili vam pobirač kraljske desetine...". Dalje o njemu kazuje da "verlo lipo hervatski govoraše, Kačića u kući stajaše, nabožne hervatske pisme (u crkvama) pivaše...".
Iz tih se nekoliko podataka vidi sredina koja je uvelike odredila njegova kasnija gledišta: pučki Lučac, plebejske obitelji, poznavanje junaka Kačićeve pjesmarice, hrvatsko crkveno pjevanje... Sve će ga to usmjeriti prema narodnom životu i u nastojanja za njegovu afirmaciju.
   ( NASTAVLJA SE )

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik: Goran Bašić,
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.01.09.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)