|
|
 |
PONEDJELJAK 3. siječnja 2000.
|
 |
IZBORI ZA ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA |
HRVATSKA DANAS NA BIRALIŠTIMA |
U birački popis
upisano je nešto više od 3,8 milijuna birača dok posebni popis dijaspore broji oko 380
tisuća birača s pravom glasa. Za 150 mjesta u Saboru natjecat će se 4006 kandidata, te
55 stranaka. Prvi rezultati bit će poznati već 30 minuta iza ponoći
Piše: Silva PAVIĆ-STAZIĆ
ZAGREB — Točno u 7 sati ujutro otvara se šest i pol tisuća biračkih
mjesta širom Hrvatske koja danas bira novi sastav Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora.
Na nešto više od 150 biračkih mjesta u inozemstvu izbori su počeli već u nedjelju.
U Zastupnički se dom bira 140 zastupnika razmjernim sustavom, tako da je država
podijeljena u deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. Hrvatska
dijaspora izabrat će svoje zastupnike u posebnoj, 11. izbornoj jedinici, čiji će se
broj utvrditi metodom tzv. nefiksne kvote nakon što budu poznati rezultati izbora u
Hrvatskoj, dok će pripadnici nacionalnih manjina na području cijele države izabrati pet
svojih predstavnika.
U birački popis upisano je nešto više od 3,8 milijuna birača dok posebni popis
dijaspore broji oko 380 tisuća birača s pravom glasa. Za 150 mjesta u Saboru natjecat
će se 4006 kandidata. U izborima će naime, sudjelovati 55 stranaka od čega 18
koalicija, a prijavljeno je i 20 neovisnih lista.
Ovi će, dakle, izbori ostati zapamćeni po iznimno
velikom interesu za zastupnički stolac, kakav nije zabilježen ni na jednim izborima do
sada pa ni na prvim višestranačkim.
Biračka mjesta zatvaraju se u 19 sati, a prvi neslužbeni rezultati bit će poznati 30
minuta poslije ponoći, kada je i zakazana izravna konferencija za novinare Državnog
izbornog povjerenstva. Tijekom cijelog današnjeg dana, točnije do 24 sata, na snazi je
izborna šutnja, što znači da stranke ne smiju ničim, nikakvim svojim istupima,
remetiti istu kako ne bi utjecali na izborne rezultate. Izbore će nadgledati oko 6000
domaćih promatrača, najviše GONG-ovih, i oko tisuću stranih.
Zastupnički dom mora se konstituirati 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno od objave
rezultata, što bi moglo značiti, s obzirom na činjenicu da je prošli saziv
konstituiran mjesec dana nakon izbora, da bi se prva sjednica Zastupničkog doma mogla
održati najkasnije do 5. veljače. Prvu sjednicu Sabora saziva privremeni predsjednik RH,
a predsjedava joj, do izbora novog predsjednika Sabora, najstariji zastupnik u
Zastupničkom domu.
Za medijsko praćenje hrvatskih parlamentarnih izbora akreditirano je oko 300 domaćih i
stranih novinara. |
Izbore
prati 300 novinara
ZAGREB — U nedjelju je u zgradi Hrvatskoga državnog sabora otvoren međunarodni
press centar kako bi se omogućio rad brojnim zainteresiranim novinarima iz Hrvatske i
inozemstva koji će idućih dana pratiti tijek izbora za Zastupnički dom. Konačan broj
akreditiranih novinara još nije poznat, jer se prijave očekuju i tijekom ponedjeljka, no
u Državnom izbornom povjerenstvu su nam kazali kako je interes medija za izbore iznimno
velik, te da se do sada prijavilo oko 300 novinara, od čega je gotovo trećina stranih.
Uz najzvučnija imena svjetskih medija, kako doznajemo, izbore će pratiti i novinari
Kineskog radija, a među već prijavljenima su i mediji iz SRJ.
Marija BRNIĆ |
|
PRITUŽBE
GRAĐANA NA OGRANIČENE MOGUĆNOSTI GLASOVANJA
U SLUČAJU PUTOVANJA
Glasovanje izvan mjesta boravka
samo u središtima izbornih jedinica
Piše: Marija BRNIĆ
ZAGREB — Dubrovčanin sam koji živi u Zagrebu. Još prije Božića,
kako smo supruga, moja teta i ja odlučili za blagdane putovati u Dubrovnik, odjavio sam
nas u našemu matičnom uredu u Novom Zagrebu i dobio uredne ispisnice iz biračkog popisa
u mjestu gdje nam je prebivalište. Odmah po dolasku u Dubrovnik javili smo se u matični
ured i uredno prijavili u birački popis. Slučajno sam u nedjelju zvao provjeriti je li
sve u redu i kazali su mi da ne možemo glasovati u Dubrovniku, nego moramo ići u Split.
Ogorčen sam jer mi je uskraćeno pravo glasovanja — ne mogu se vratiti u Zagreb i
glasovati, a za put u Split ne mogu se izložiti dodatnome trošku — kazao nam je to
uzbuđenim glasom Petar Luznik, dodavši i kako mu je pojašnjeno da je Državno izborno
povjerenstvo, pozivajući se na propise iz 1992. godine, odlučilo da svi koji se u
vrijeme izbora zateknu na području 10. izborne jedinice mogu glasovati samo u njezinu
središtu u Splitu, u Biokovskoj 3, na biračkome mjestu broj 13.
— Osobno sam razočaran takvim postupkom, jer se čekalo do zadnjeg trenutka da se
biračima koji neće biti u mjestu prebivališta kaže gdje točno mogu glasovati — veli
Luznik.
U Državnom su izbornom povjerenstvu s konkretnim slučajem upoznati, a to im nije jedini
takav primjer. Kazali su nam kako je takvu odluku Ustavni sud RH donio tek 24. prosinca
1999. godine, pa je ostalo vrlo malo vremena da se organizacijski poduzmu potrebne radnje
kako bi se omogućilo glasovanje za svoje izborne jedinice biračima koji će na izbore
izići u drugim izbornim jedinicama.
— Gospodin Luznik je u pravu, no Izborno je povjerenstvo tu nemoćno. Jednostavno, zbog
prekratkog roka nije bilo druge mogućnosti nego ići na organiziranje izbora za tu
kategoriju birača samo u središtima izbornih jedinica u kojima će biti — kazali su
nam u Državnom izbornom povjerenstvu. |
PREDSTAVNICI STRANIH PROMATRAČA KOD
PREDSJEDNIKA HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Pošteno i demokratski!
Piše: Marija BRNIĆ
ZAGREB — Nakon što su posjetili Republičko izborno povjerenstvo,
predstavnike stranih promatrača iz SAD-a i europskih zemalja koji će nadzirati
parlamentarne izbore u Hrvatskoj, u nedjelju je u nazočnosti brojnih državnih
dužnosnika primio predsjednik Hrvatskoga državnog sabora.
Predsjednik Sabora je zahvalio stranim promatračima koji
će u velikom broju nadzirati izbore te im je zaželio sreću u radu. Napomenuo je i da
njihova nazočnost jamči da će ovi izbori, koji će biti najbolje nadzirani do sada,
proteći u najboljem redu te kako se nada da će biti pošteni i transparentni i na koncu
priznati s rezultatima kakvi će proisteći iz volje birača. Zamjenik voditeljice
izaslanstva Parlamentarne skupštine OESS-a Svein Ludvigsen izrazio je uvjerenje da su
izbori dobro pripremljeni te da su ljudi u Hrvatskoj svjesni značenja tih izbora kojima
će se izabrati novi parlament koji će Hrvatsku povesti u novo tisućljeće.
— Budite sigurni da ćemo biti zajedno s vama na putu ostvarenja demokracije i da će
vam Vijeće Europe u potpunosti pomoći u svemu nakon izbora — naglasio je predstavnik
parlamentarnog izaslanstva Vijeća Europe Daniel Goulet.
U velikom broju izbore će nadzirati i promatrači iz susjedne nam Slovenije, čiji je
predstavnik Tone Anderlič. Izrazio je uvjerenje da će izbori biti pošteni i
demokratski.
KONFERENCIJA
ZA NOVINARE GONG-ove KAMPANJE
Iziđimo na izbore
Piše: Gordana IGREC
ZAGREB — Nakon svakih izbora ljudi su se osjećali prevarenima. Nikada,
međutim, nismo mogli utvrditi koliko je posrijedi subjektivan osjećaj, a koliko su u
pitanju objektivne okolnosti. Smisao GONG-a je upravo u tome da izbore učini
transparentnima - kazao je to na konferenciji za novinare GONG-ove kampanje "Mi
građani promatramo" održane u nedjelju novinar i književnik Miljenko Jergović,
dodajući kako je GONG puno bitniji nego što mu mediji daju pozornost.
— Zapravo, GONG je u Hrvatskoj mogućnost da se društveni segment politike održava
izvan stranaka. A to je važno onoliko koliko je važno da Hrvatska konačno postane
normalna zemlja. To su i razlozi zbog kojih sam se odazvao pozivu GONG-ove kampanje. I
zato molim ljude da sutra iziđu na izbore, ako Boga znaju - apelirao je Jergović.
Navodeći svoje razloge sudjelovanja u GONG-ovoj kampanji, dramska umjetnica Sanda
Miladinov-Langerholtz je kazala kako su je "njezina dosadašnja životna
opredjeljenja dovela do toga da se odluči da na ovakav način sudjeluje u političkome
životu, te da je svaka podrška koja će unaprijediti civilno društvo od koristi".
— Građanske inicijative su jedina prava šansa da se krene prema boljem - drži i
dramski umjetnik Vili Matula, koji se također predstavio kao jedan od simpatizera GONG-a.
Boksač Željko Mavrović je izjavio kako se nada "da će njegovo sudjelovanje u
GONG-ovoj kampanji nešto značiti za mlade ljude koji se moraju izboriti za svoj glas u
gruboj političkoj igri".
U zaključnoj riječi voditelj konferencije Igor Marković je naglasio kako je Državno
povjerenstvo za izbore odobrilo i u vrijeme predizborne šutnje GONG-ovu konferenciju za
tisak, s obzirom na to da je GONG nevladina organizacija, te da je kao takva uspjela u
Hrvatskoj za praćenje izbora pridobiti 5500 volontera, a u inozemstvu oko 30 njih koji
će pratiti regularnost odvijanja izbora. |
|
|
GLASOVANJE HRVATSKIH DRŽAVLJANA
U INOZEMSTVU
ČEKALO SE
I U REDOVIMA
U nedjelju i ponedjeljak u 47
država otvorena su 152 biračka mjesta za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište
u Hrvatskoj - Prvoga izbornog dana zabilježen je velik odaziv, pa se na biralištima
čekalo i u redovima
Dok je u Hrvatskoj u nedjelju vladala izborna šutnja, svoje su biračko
pravo ostvarivali hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj - njih
350.372 koliko ih je upisano u biračke popise. Za njih su u nedjelju i ponedjeljak
otvorena 152 biračka mjesta u 47 država, a sve informacije govore kako nigdje nije bilo
nikakvih incidenata.
U zgradi veleposlanstva Republike Hrvatske u Sarajevu točno u 7 sati otvorena su dva
glasačka mjesta za parlamentarne izbore u Hrvatskoj. Hrvatski državljani s
prebivalištem u BiH koji imaju pravo glasa u RH glasuju za kandidate iz 11. izborne
jedinice, a hrvatski državljani u BiH s mjestom prebivališta u RH glasuju za kandidate
ostalih 10 izbornih jedinica. Glasovanje nadziru međunarodni promatrači i ono se odvija
bez nekih posebnih problema, a blizu glasačkih mjesta nalazi se i veći broj pripadnika
Sfora.
Glasovanju su u generalnom konzulatu u Mostaru, osim Mostaraca
pristupili i glasači s područja općina Rama, Konjic i Jablanica. Većina Mostaraca
glasovala je prije ili poslije nedjeljnih misa, pa je u to vrijeme bilo gužve i čekanja.
Cijeli proces je prvoga dana prošao bez ikakvih incidenata, a tijek glasovanja pratili su
stranački i međunarodni promatrači.
Uskopaljski Hrvati, umjesto u Tomislav Gradu, kako je prvobitno bilo predviđeno,
glasovali su Novome Travniku kamo su putovali autobusima, te osobnim automobilima. U Novom
Travniku u nedjelju glasovalo je i gotovo tisuću hrvatskih državljana s prebivalištem u
Zenici. Ispred Hrvatskog doma "Kralj Tomislav" autobus je u nedjelju polazio
svakog sata već od ranog jutra. Za općine Posavske županije glasuje se u konzularnom
uredu Republike Hrvatske u Orašju, dok se za područje sjeveroistočne Bosne glasuje u
Seonjacima, središtu općine Ravne-Brčko.
U Orašju postoje četiri biračka mjesta i to za općine Orašje (dva su glasačka
mjesta), Odžak, Bosanski Šamac, Derventu i Bosanski Brod. Ako je suditi po redovima
ispred biračkih mjesta prvog izbornog dana odaziv građana na izbore bio je dobar. Za
glasače s područja Livna, Glamoča, Grahova i Drvara u konzularnom uredu RH u Livnu
otvoreno je birališe, na koje je odaziv građana bio više nego dobar. Na dva biračka
mjesta do 12 sati glasovalo je 600 birača s područja livanjske općine, te 180 iz
Glamoča, Grahova i Drvara. Na oba biračka mjesta u biračkom popisu nije se moglo
pronaći oko 150 birača s područja livanjske i oko 130 s područja glamočke, drvarske i
grahovske općine, no problemi su se na licu mjesta rješavali uz predočenje osobnih
dokumenata.
Tomislavgrađani i stanovnici Kupresa su na birališta masovnije počeli pristizati tek po
završetku prvih jutarnjih misa tako da je već od 9 sati u konzularnom uredu zavladala
velika gužva. Izbori, koje su nadgledali i brojni predstavnici međunarodnih
organizacija, ipak su se odvijali bez problema. U Generalnom konzulatu RH u Tuzli otvorena
su dva biračka mjesta. Prvoga dana glasovanje je proteklo bez većih gužvi, a do 11 sati
i 30 minuta na oba biračka mjesta glasovalo je oko 200 birača. Tijek glasovanja
promatrao je predstavnik tuzlanskog Ureda OESS-a, a birališta su obilazili i predstavnici
međunarodne policije (IPTF) i Sfora. Autobusi, prije ugovoreni u organizaciji
Županijskog odbora HDZ-a Soli, iz udaljenijih tuzlanskih naselja te iz Banovića, Lukavca
i Živinica, počeli su pristizati pred Konzulat iza podneva, od kada je zabilježen i
dolazak većeg broja glasača.
Redakcijsko izvješće |
ITALIJA
Velik odaziv birača
Hrvati u Rimu u dosta velikom broju odazvali su se u nedjelju na izbore koji su
organizirani u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu, 2. i 3. siječnja. Mnogi od birača imali
su sve potrebne isprave na osnovi preporuka Ustavnog suda Hrvatske, ali neki su morali
potražiti dodatne da bi mogli pristupiti izborima. Lijepi sunčani dan je vjerojatno
omogućio veći dolazak na biralište. U Italiji su birališta otvorena i u hrvatskim
konzulatima u Trstu i Milanu. |
NJEMAČKA
Prvi dan bez promatrača
Hrvati i hrvatski građani koji žive i rade na području srednje Njemačke, u nedjelju
su mogli iskoristiti svoje biračko pravo glasujući u Frankfurtu i Mainzu. Na dva izborna
mjesta u prostorima Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Frankfurtu, od sedam sati
ujutro do podne za glasovanje se čekalo u redovima. Mnogobrojni s kojima smo strpljivo
čekali u redu navodili su kako im je lakše glasovati u nedjelju kad ne rade nego u
vrijeme radnog dana.
Prema riječima predsjednika jednog od dva biračka odbora u Frankfurtu Zorana Borša,
izbori se odvijaju u najboljem redu i bez ikakvih problema. Također, rekao je, nije bilo
nikakvih zamjerki od strane birača te da je sve visoko profesionalno. Na pitanje ima li
promatrača, kazao je da do podne nikoga nije bilo. |
|
BIHAĆ:
U KONZULATU RH VELIK ODAZIV BIRAČA
Pred biračke kutije
većina i prije mise
Mnogi Hrvati iz Bihaća i
podplješevičkih sela na izbore su krenuli još tijekom ranog jutra u nedjelju, prije
odlaska na misu - Na samom ulazu biračima ruke osvijetljene ultraljubičastom lampom i
desni kažiprst poprskan nevidljivom tintom da bi se izbjegla mogućnost dvostrukoga
glasovanja
Piše: Bisera LUŠIĆ
BIHAĆ — Generalni konzulat Republike Hrvatske u Bihaću otvoren je u
nedjelju točno u 7 sati ujutro da bi hrvatski državljani koji žive u BiH, ili su se taj
dan zatekli u susjednoj državi, a inače žive u Hrvatskoj, mogli dati svoj glas i
ubaciti listiće u glasačke kutije za parlamentarne izbore u Hrvatskoj.
Premda u Bihaću živi tek nešto više od 5000 Hrvata, mnogi od njih su se pozivu na
izbore odazvali već tijekom ranoga jutra u nedjelju, prije odlaska na misu, pa su se u
prostorijama konzulata stalno izmjenjivali birači uredno čekajući na svoj red. Broju od
5000 još treba pribrojiti i gotovo isto toliko ljudi s hrvatskim državljanstvom koji
žive na području Sanskog Mosta, Velike Kladuše i Cazina, a koji su svoje glasačko
pravo mogli ostvariti u Bihaću.
U generalnom konzulatu glasovali su Hrvati koji žive u samom gradu,
ali uglavnom i stanovnici potplješivičkih sela starije životne dobi koji su se spustili
u Bihać usprkos tmurnom vremenu i povremenim kapljicama kiše. Prije negoli su pristupili
glasovanju, birači su iskoristili priliku da međusobno popričaju o organizaciji izbora
i njihovu značenju, ali i da čestitaju jedni drugima novu godinu. Za izbore u Bihaću
vezan je i jedan kuriozitet, a to je da je prvoga dana 2000. godine funkciju generalnog
konzula RH u središnjem gradu Unsko-sanskog kantona preuzeo konzul Pero Ljubičić.
Novoga generalnog konzula, koji je prvoga radnog dana na svojoj funkciji imao uistinu
dosta organizacijskog posla, s njegovim suradnicima u nedjelju smo zatekli kako revno
dežuraju. Njihovo dežurstvo potrajat će tijekom ponedjeljka sve do 19 sati kada se
zatvaraju glasačka mjesta za izbore u Hrvatskoj.
Na samom ulazu, neposredno prije kontrole dokumenata i uvida u birački popis, biračima
su ruke osvijetljene ultraljubičastom lampom, a potom im je na desni kažiprst poprskana
nevidljiva tinta da bi se tim mehanizmima izbjegla eventualna mogućnost dvostrukog
glasovanja. Taj su proces nadzirala dva OESS-ova promatrača koji su u konzulat RH stigli
sat vremena prije negoli su otvorena vrata za birače. Oni su nadgledali i ranojutarnje
postavljanje biračkih kutija, koje su u Bihać stigle iz Državnog izbornog povjerenstva.
Po završetku provjere identiteta i "označavanja" birača nevidljivom tintom, u
zasebnoj prostoriji građani su dobili listić sa stranačkim listama 11. izborne
jedinice, a zaokruživši svoje stranačke favorite, listiće su ubacili u biračke kutije
uz nadzor predstavnika biračkog odbora.
Kako smo doznali u konzulatu, oko organizacije izbora nije bilo nikakvih problema, u
cijelosti su se poštovale upute Državnog izbornog povjerenstva, a stigli su i strani
promatrači OESS-ove misije u BiH koji nadgledaju cjelokupni izborni proces. Promatrači
hrvatskih nevladinih organizacija koji su također akreditirani za nadgledanje izbora u
Bihaću se tijekom nedjelje nisu pojavili.
U prostorijama gdje se glasovalo prema naputcima Izbornog povjerenstva uklonjene su sve
slike pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te privremeno skinuta sva religijska
obilježja. |
|
|