SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ magazin ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ rijeka ]
[ zagreb ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiva ]
       

 

KULTURA

PONEDJELJAK 3. siječnja 2000.

ZAVRŠILA KAŠIĆEVA, POČINJE MARULIĆEVA GODINA
Susret dvaju jubileja

U dvije susjedne obljetničarske godine na samoj smjeni tisućljeća susrest će se dvije velike književne osobnosti, otac hrvatske književnosti i otac hrvatske gramatike, Marulić i Kašić, dva značajnika čiji jubileji zavrjeđuju značenje koje im se poklanja

Piše: Jakša FIAMENGO


Bartol Kašić i Marko Marulić - dvije snažne osobnosti proteklog milenija u hrvatskoj kulturiU godini koja je za nama obilježili smo uspomenu na Bartula Kašića (Pag, 1575. - Rim, 1650.), a ova u koju ulazimo trebala bi proteći u znaku Marka Marulića (Split, 1450. - Split, 1524.) u povodu 550. obljetnice njegova rođenja. Slavnom splitskom humanistu, ocu hrvatske književnosti, bit će u povodu 500. obljetnice dovršetka spjeva Judita (dovršen je u Splitu 22. travnja 1501., a tiskan u Mlecima 13. kolovoza 1921.) posvećena i sljedeća godina, pa će tako prvi libar u versi haruacchi sloxen još jednom obilježiti svog autora jednako kao što je Institutiones linguae illyricae, prva gramatika hrvatskog jezika, tiskana u Rimu 1604. godine, ali povjerena na pripravu isusovcu Kašiću točno prije četiri stoljeća, prošle 1999. godine počastila uspomenu na autora i na taj praznik hrvatskog jezika. Na srazu drugog i trećeg tisućljeća susreću se tako dvije godine posvećene dvama hrvatskim velikanima čija djela prodiru duboko u vrijeme i čije značenje lebdi i nad našim danima. Od rođenja Marulova do Kašićeve smrti proteći će ravno dva stoljeća, u međuvremenu će se dogoditi niz važnih stvari, zahuktat će se Gutenbergova era, Columbo će otkriti Ameriku, a oni će se prepoznavati po istom pismu i jaziku, po kojem će se ugraditi u kolektivnu svijest naroda čiju samobitnost bitno određuje i njihovo djelo. I vrijeme će učiniti da taj učinak bude priznat.
Životopis i djelo velikog Splićanina manje-više su poznati zahvaljujući maru mnogih marulologa, slavista i komparatista koji su posljednjih desetljeća učinili dosta na (pre)poznavanju, istraživanju, tumačenju, očuvanju i populariziranju njegova nemalog opusa. Književni krug Split već je tiskao dobar dio njegovih Opera omnia, zamišljenih u dvadesetak tomova, u Splitu je osnovan i Marulianum, specijaliziran za istraživanje i očuvanje njegova djela, na čiju se temu svake godine u okviru integralne kulturne manifestacije Marulićevi dani održavaju simpoziji s novim prinosima u otkrivanju i tumačenju Marulićeva opusa. Autor Judite, Evanđelistara, Institucije... i još niz djela danas je razumljiviji i poznatiji nego što je bio prije dvadesetak godina, ušao je intenzivnije i u školske programe, nepoznanica u njegovoj nemaloj europskoj recepciji (znano je, naime, da je u svoje vrijeme bio vrlo čitan europski mislilac) svakim danom je sve manje, Judita je doživjela i dramsku adaptaciju usred rodnog mu grada, Frano Parać dovršava operu Judita, a niz likovnih umjetnika, književnika, glazbenika i inih već mu je posvećivalo svoja djela. Sljedeće će dvije godine u kulturnom ozračju Hrvatske s pomno pripremljenim programom proteći, dakle, u znaku ovog našeg velikog začinjavca, poete doctusa i poete christianusa.
S Bartulom Kašićem slika je drukčija. Tvorac prve hrvatske gramatike, prvi prevoditelj čitave Biblije na govorni (rodni čakavski) i opći (štokavski) jezik i prvi lektor Akademije hrvatskog (»iliričkog«) jezika na Rimskom kolegiju, djelatan i u Dubrovniku, jezikoslovac koji je, priklonivši se štokavštini, anticipirao Gajevo rješenje zajedničkog hrvatskog književnog jezika, dugo je živio u umjetnoj, ideologijom zadanoj, sjeni Vuka Karadžića i tek posljednjih godina intenzivnije i u punoj mjeri dobiva auru i značenje koje zavrjeđuje.
U svakom slučaju, u dvije susjedne obljetničarske godine u smjeni tisućljeća susrest će se dvije velike književne osobnosti čiji jubileji zavrjeđuju značenje koje im se poklanja.

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2000.01.02.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]