ZAVRŠILA KAŠIĆEVA, POČINJE MARULIĆEVA
GODINA
Susret dvaju jubileja
U dvije susjedne obljetničarske
godine na samoj smjeni tisućljeća susrest će se dvije velike književne osobnosti, otac
hrvatske književnosti i otac hrvatske gramatike, Marulić i Kašić, dva značajnika
čiji jubileji zavrjeđuju značenje koje im se poklanja
Piše: Jakša FIAMENGO
U godini koja je za nama obilježili smo
uspomenu na Bartula Kašića (Pag, 1575. - Rim, 1650.), a ova u koju ulazimo trebala bi
proteći u znaku Marka Marulića (Split, 1450. - Split, 1524.) u povodu 550. obljetnice
njegova rođenja. Slavnom splitskom humanistu, ocu hrvatske književnosti, bit će u
povodu 500. obljetnice dovršetka spjeva Judita (dovršen je u Splitu 22. travnja 1501., a
tiskan u Mlecima 13. kolovoza 1921.) posvećena i sljedeća godina, pa će tako prvi libar
u versi haruacchi sloxen još jednom obilježiti svog autora jednako kao što je
Institutiones linguae illyricae, prva gramatika hrvatskog jezika, tiskana u Rimu 1604.
godine, ali povjerena na pripravu isusovcu Kašiću točno prije četiri stoljeća,
prošle 1999. godine počastila uspomenu na autora i na taj praznik hrvatskog jezika. Na
srazu drugog i trećeg tisućljeća susreću se tako dvije godine posvećene dvama
hrvatskim velikanima čija djela prodiru duboko u vrijeme i čije značenje lebdi i nad
našim danima. Od rođenja Marulova do Kašićeve smrti proteći će ravno dva stoljeća,
u međuvremenu će se dogoditi niz važnih stvari, zahuktat će se Gutenbergova era,
Columbo će otkriti Ameriku, a oni će se prepoznavati po istom pismu i jaziku, po kojem
će se ugraditi u kolektivnu svijest naroda čiju samobitnost bitno određuje i njihovo
djelo. I vrijeme će učiniti da taj učinak bude priznat.
Životopis i djelo velikog Splićanina manje-više su poznati zahvaljujući maru mnogih
marulologa, slavista i komparatista koji su posljednjih desetljeća učinili dosta na
(pre)poznavanju, istraživanju, tumačenju, očuvanju i populariziranju njegova nemalog
opusa. Književni krug Split već je tiskao dobar dio njegovih Opera omnia, zamišljenih u
dvadesetak tomova, u Splitu je osnovan i Marulianum, specijaliziran za istraživanje i
očuvanje njegova djela, na čiju se temu svake godine u okviru integralne kulturne
manifestacije Marulićevi dani održavaju simpoziji s novim prinosima u otkrivanju i
tumačenju Marulićeva opusa. Autor Judite, Evanđelistara, Institucije... i još niz djela danas je
razumljiviji i poznatiji nego što je bio prije dvadesetak godina, ušao je intenzivnije i
u školske programe, nepoznanica u njegovoj nemaloj europskoj recepciji (znano je, naime,
da je u svoje vrijeme bio vrlo čitan europski mislilac) svakim danom je sve manje, Judita
je doživjela i dramsku adaptaciju usred rodnog mu grada, Frano Parać dovršava operu
Judita, a niz likovnih umjetnika, književnika, glazbenika i inih već mu je posvećivalo
svoja djela. Sljedeće će dvije godine u kulturnom ozračju Hrvatske s pomno
pripremljenim programom proteći, dakle, u znaku ovog našeg velikog začinjavca, poete
doctusa i poete christianusa.
S Bartulom Kašićem slika je drukčija. Tvorac prve hrvatske gramatike, prvi prevoditelj
čitave Biblije na govorni (rodni čakavski) i opći (štokavski) jezik i prvi lektor
Akademije hrvatskog (»iliričkog«) jezika na Rimskom kolegiju, djelatan i u Dubrovniku,
jezikoslovac koji je, priklonivši se štokavštini, anticipirao Gajevo rješenje
zajedničkog hrvatskog književnog jezika, dugo je živio u umjetnoj, ideologijom zadanoj,
sjeni Vuka Karadžića i tek posljednjih godina intenzivnije i u punoj mjeri dobiva auru i
značenje koje zavrjeđuje.
U svakom slučaju, u dvije susjedne obljetničarske godine u smjeni tisućljeća susrest
će se dvije velike književne osobnosti čiji jubileji zavrjeđuju značenje koje im se
poklanja.
|