SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

 

2
FRANJO TUĐMAN 1922. - 1999.

SUBOTA 11. prosinca 1999.

GODINE HRVATSKE DRŽAVNOSTI
DANI
PONOSA I SLAVE


Prva zabrana

ZAGREB, 17. lipnja 1989. — Osnivanje HDZ-a tadašnji je SUP u Zagrebu dočekao "na nož". Pravdajući se, tobože, "oštrim reagiranjima javnosti" zabranjeno je održavanje javnog skupa. Međutim, pred dvoranom u kojoj se imala održati osnivačka skupština Tuđman, zastava i hrvatski narodHDZ-a i gdje se simpatizerima stranke trebao obratiti dr. Franjo Tuđman, okupilo se stotinjak osoba kojima je podijeljen tekst "Prosvjed Inicijativnog kruga za osnivačku skupštinu HDZ-a".

Povijest u "Lisinskom"

ZAGREB, 24. i 25. veljače 1990. — Dvoranom "Lisinski", u kojoj je održan povijesni Prvi opći sabor HDZ-a, nakon svake riječi dr. Franje Tuđmana prolamao se gromoglasni pljesak. Tada je usvojena rezolucija o hrvatskoj himni, doneseni su i drugi važni dokumenti, za predsjednika HDZ-a izabran je ponovno dr. Franjo Tuđman, a za potpredsjednike Vladimir Šeks, dr. Dalibor Brozović, Perica Jurić, Ante Baković i Josip Manolić.

Ustav slobode

ZAGREB, 22. prosinca 1990. — Proglašenje Ustava Republike Hrvatske, koje je u svečano urešenom Saboru popraćeno dugim pljeskom i himnom "Lijepa naša" koju su zajedno pjevali i zastupnici i članovi zbora "Ivan Goran Kovačić", jedan je od najvećih događaja u povijesti naše domovine.

Rođena je država

ZAGREB, 25. lipnja 1991. — S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelome svijetu suverenu volju hrvatskoga naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate čin slobodne odluke hrvatskog naroda, ponosno i gordo su zvučale riječi dr. Franje Tuđmana koje su izmamile narod na ulice. Donesena je Deklaracija o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Raskinute veze

ZAGREB, 8. listopada 1991. — Okupljeni u jednoj podrumskoj prostoriji, u atmosferi natopljenoj emocijama, zbog stradanja ljudi i dobara domovine saborski su zastupnici nastupali kao jedan. U duhu prijedloga tadašnjeg potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa glasovali su da Republika Hrvatska kao samostalna i suverena država prekine sve pravne veze sa SFRJ i da u Hrvatskoj prestaje važiti njezin pravni poredak.

Više nismo sami

ZAGREB, 20. prosinca 1991. — I svijet, koji je sporo i kalkulantski reagirao na jugoagresiju, napokon priznaje Hrvatsku. Radosne vijesti dolaze s Islanda, iz Njemačke, Švedske, Italije, Bugarske, Litve, Ukrajine... Hrvatska više nije sama, međunarodna je zajednica uvažava, što se gromoglasno slavi diljem domovine.

"Plavci" nade

ZAGREB, 15. siječnja 1992. — Svijet je napokon odlučio pomoći Hrvatskoj. Na zagrebački aerodrom Pleso stiglo je šesnaest časnika UN-a, predvođenih pukovnikom Abdulom Hafizom iz Bangladeša. Prethodnica je to Unprofora ili "plavih kaciga" koji će biti postavljeni između dviju zaraćenih snaga.

Zahvalnost

ZAGREB, 26. lipnja 1992. — Toga su dana zastupnici u hrvatskom Saboru usvojili Povelju zahvalnosti dr. Franji Tuđmanu. Time su mu se, kako u Povelji među ostalim piše, odužili na ispravnoj državničkoj prosudbi koju je iskazao u najsudbonosnijem razdoblju novije povijesti hrvatskog naroda.
Donesena je i Zahvalnica hrabrim hrvatskim braniteljima.

Kraj UNPA zona

NEW YORK, 31. ožujka 1995. — Nakon velike diplomatske borbe koja se vodila u Vijeću sigurnosti, određen je novi mandat snaga UN-a, a tzv. UNPA zone postale su prošlost. Nakon velikih prepucavanja naši su predstavnici ipak uspjeli da se u novu rezoluciju UN-a koja uređuje mandat "plavaca" u operaciji UNCRO-a, unese i dodatak "in Croatia", čime je formalno-pravno priznat subjektivitet Hrvatske.

Povratak na Dunav

ERDUT, 12. studenoga 1995. — Još jedan uspjeh hrvatske diplomacije prati pobjede koje su se dogodile u Bljesku i Oluji. Ing. Posljednji predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin čestita dr. Franji Tuđmanu na rođenju prvoga višestranačkog SaboraHrvoje Šarinić u ime hrvatske Vlade potpisao je temeljni sporazum prema kojemu će istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, do potpune reintegracije u hrvatski ustavno-pravni poredak, biti u prijelaznom režimu u trajanju od 12 mjeseci. To je područje nakon dolaska međunarodne uprave demilitarizirano, a u Podunavlje su se vratili hrvatska policija i carina.

Korak u Europu

STRASBOURG, 6. studenoga 1996. — Zahvaljujući razboritoj politici predsjednika Tuđmana i hrvatskog vodstva, Hrvatska je, ne i bez teškoća, polako kročila i k članstvu u međunarodnim organizacijama. Podizanjem hrvatske zastave te intoniranjem "Lijepe naše" i Beethovenove "Ode radosti" Hrvatska je postala 40. punopravna članica Vijeća Europe.

Premoćna pobjeda

ZAGREB, 16. lipnja 1997. — Dr. Franjo Tuđman ponovno je izabran za hrvatskog predsjednika. Tuđmanu je pripalo čak 60,20 posto glasova, dok su protukandidati osvojili — dr. Zdravko Tomac 21,12, a Vlado Gotovac 17,67 posto glasova.

Mirom protiv mržnje

BOROVO NASELJE, 15. siječnja 1998. — Velikom svečanosti u Borovu Naselju završena je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. Vojnim akcijama Bljesak i Oluja nestala je paradržava Krajina i razbijena je iluzija o mogućnosti stvaranja velike Srbije. Završetak mandata UN-a i odlazak "plavaca" kućama znakovi su da je posljednji dio okupiranog teritorija oslobođen mirnim putem, i to, kako se isticalo, u suradnji s međunarodnom zajednicom i uz kooperativnost lokalnih Srba. Vizija mira je pobijedila mržnju.

Nikad više komunizam

ZAGREB, 30. svibnja 1990. — Svečani start parlamentarne demokracije u tadašnjoj još Socijalističkoj Republici Hrvatskoj označen je utemeljenjem novog Sabora. Novoizabranom predsjedniku Predsjedništva SRH dr. Franji Tuđmanu, koji je dobio tajnim glasovanjem 281 glas, dok je 57 listića bilo nevažećih, lentu je stavio i čestitao mu tadašnji predsjednik prvoga poslijeratnog višestranačkog Sabora dr. Žarko Domljan. Članovima Predsjedništva postali su Krešimir Balenović, Dušan Bilandžić, Dalibor Brozović, Josip Manolić, Antun Vrdoljak i Milojko Vučković.

   

Referendum

ZAGREB, 19. svibnja 1991. — Volja naroda je konačno i javno iskazana! Nakon objave rezultata mnogima su potekle suze radosnice. Na referendumu koji je, kako mediji bilježe, prošao mirno, dostojanstveno, a odaziv građana je bio masovan, više od 93 posto od 3.051.881 koji su izišli na referendum, glasovalo je za samostalnu Hrvatsku. Predsjednik Tuđman je glasovao na svom biračkome mjestu u Tuškancu, a ta povijesna fotografija obišla je svijet.
Na područjima na kojima su već ruku na Hrvatsku podigli srpski teroristi, nije bilo mira. Na cesti Sinj—Vrlika, u selu Koljanima, u noći nakon referenduma, vandali su eksplozivom srušili telefonski stup. Zanimljivo je da u Otišiću, selu Cetinske krajine koje je bilo isključivo naseljeno Srbima, glasovanju nije pristupio nijedan građanin. U Golubiću kraj Knina ratni zločinac Milan Martić postrojio je "specijalce SUP-a Krajine" i zahvalivši na pomoći zloglasnom kapetanu Draganu najavio da će Srbi, kako je to Slobodan Milošević tada često ponavljao, živjeti u jednoj državi. Hrvatskoj se spremao rat.

   

Diplomatski trijumf

ZAGREB, 15. siječnja 1992. — Napokon i Europska zajednica priznaje Hrvatsku u "paketu" sa Slovenijom. Lijepa naša je sada i formalno-pravno postala dio Europe i s pravom očekuje njezinu punu podršku i oštru osudu srpsko-crnogorske agresije. Diplomatski napori dr. Franje Tuđmana i cijeloga hrvatskog vodstva na priznavanju svijetu do tada male i nepoznate Hrvatske, urodili su plodom.

   

U svjetskoj obitelji

NEW YORK, 22. svibnja 1992. — Još jedan povijesni događaj za dugo pamćenje. Dr. Franjo Tuđman drži govor u Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda i poručuje cijelom svijetu da njegova zemlja želi biti djelotvoran čimbenik međunarodnog poretka koji se izgrađuje na općeprihvaćenim načelima antifašizma i demokracije. Hrvatska zastava se zavijorila i na East Riveru, a naša domovina tada je bez sumnje postala dio svjetske političke zajednice.

   

Na čelu države često se trebaju donositi samostalne odluke, međutim, kazat ću vam jednu filozofsku pouku: pametan čovjek mora saslušati sve oko sebe i može naučiti i od protivnika i od budale

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 1999.12.11.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]