SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ rijeka ]
[ zagreb ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiva ]
       

 

NOVOSTI

SUBOTA 11. prosinca 1999.

RAZGOVOR
Dr. JURE RADIĆ,
POTPREDSJEDNIK VLADE
I MINISTAR OBNOVE, RAZVITKA I USELJENIŠTVA:

PONOSAN SAM NA MASLENIČKI MOST!

Vjetar jest problem na Masleničkome mostu, ali ne samo na njemu nego i na drugim mjestima u Hrvatskoj i u svijetu. Most nije mogao biti na lokaciji staroga mosta jer tada ne bi bio most buduće Jadranske autoceste i autoceste Zagreb—Split—Dubrovnik. Da smo obnovili stari most, danas bismo gradili još jedan za autocestu

Piše: Anita MALENICA


Dr. Jure Radić, potpredsjednik Vlade i HDZ-a te ministar razvitka, obnove i useljeništva, kao prvi čovjek na listi HDZ-a u 10. izbornoj jedinici kao svoju najveću želju ističe izgradnju autoceste Zagreb—Split—Dubrovnik, a o zahtjevima oporbe da se revidiraju ugovori sa Svetom Stolicom ističe kako je prioritet Hrvatske ne da revidira već potpisane ugovore nego da slične ugovore postigne s predstavnicima svih konfesija u Hrvatskoj.
— Najavljeno je objavljivanje gospodarske strategije Hrvatske. Što je novo u toj strategiji u usporedbi s onim što je HDZ do sada pokazivao?
Vrijeme koje je iza nas može se podijeliti na dva razdoblja. Vrijeme rata, kad je prioritet bio isfinancirati obranu zemlje i vrijeme obnove. I sada, kada smo sanirali rane rata, možemo se punim tempom i zamahom okrenuti mirnodopskim temama. To su u prvom redu gospodarske i socijalne teme. Taj novi gospodarski program u sebi sadrži razvitak i socijalnu brigu za svakog čovjeka, u prvom redu one kojima je pomoć potrebna. To je prvi razvojni, mirnodopski gospodarski program.
— Budući da ste Vi osoba za koju se kaže da je izgradila najviše cesta, mostova i kuća u Hrvatskoj, možete li precizirati koliko ljudi čeka povratak svojim kućama i kako ste zadovoljni postignutim?
Bolje da narod i javnost kažu kako su zadovoljni onim što je postignuto. Ispitivanje javnog mišljenja pokazuje, bez obzira na to je li naručeno od oporbe ili HDZ-a, da jedan od najuspješnijih poslova koji je odradila ova vlast jest obnova.
Brojevi pokazuju da smo, u trenutku kada smo počeli obnovu, imali milijun ljudi koji su bili izvan svojih domova. Više od 700 tisuća njih je bilo iz Hrvatske. Sagradili smo grad od 100 tisuća kuća.
Danas otprilike 40 tisuća ljudi čeka povratak kućama i siguran sam da taj posao možemo završiti tijekom sljedeće godine.
— HDZ je kao predizborno obećanje najavio izgradnju autoceste Zagreb—Split—Dubrovnik. Kako gledate na razmirice na relaciji Zadar — Split — Dubrovnik u vezi s tim pitanjem?
S mojega gledišta, to je najvažniji projekt za Dalmaciju koji je uopće moguće ponuditi i ostvariti. To je projekt o kojemu se mnogo razgovaralo u prošlim vremenima. Zbog toga što tada nisu bile Hrvatskoj sklone vlasti, nije došlo do njegova ostvarenja. Smatram obvezom države da taj projekt u roku od pet godina ostvari. A svaki veliki projekt prate razmirice i bit će ih dok ga ne dovršimo. Dovoljno je vremena prošlo i mogli smo definirati ono što je bilo upitno.
To smo i napravili i uobličili u Strategiju prometnog razvitka koju je nedavno donio Hrvatski državni sabor. Dakle, ne gradimo cestu Zagreb-Bosiljevo-Gospić-Zadar-Šibenik-Split-Dubrovnik zato što to ja guram, nego zato što je to utvrdio Sabor. Ova autocesta nije predizborno obećanje HDZ-a nego projekt koji se već ostvaruje kao bitan nacionalni prioritet.
— Nezaobilazno pitanje svakako je vaš "grijeh" izgradnje Masleničkog mosta na mjestu gdje tuče bura, ali i činjenica da kuće koje su obnovljene i izgrađene nisu najkvalitetnije? Što možete reći u svoju "obranu?
Ni jedno ni drugo ne smatram grijehom, nego projektima na koje sam ponosan. Vjetar jest problem na Masleničkome mostu, ali ne samo na njemu nego i na drugim mjestima u Hrvatskoj i u svijetu. Most nije mogao biti na lokaciji staroga mosta, jer tada ne bi mogao zadovoljiti uvjete "autoceste". On u tom slučaju ne bi bio most buduće Jadranske autoceste i autoceste Zagreb—Split—Dubrovnik. Da smo obnovili stari most, danas bismo gradili još jedan za autocestu. Položaj mosta kao graditelj nisam odredio ja, nego prometni stručnjaci prije desetak godina, dakle on nije posljedica izbora graditelja mosta. Most je napravljen vrlo kvalitetno i dobio je nagradu kao najbolje ostvarenje u Hrvatskoj u konstrukcijama u ovom desetljeću, a prihvaćen je kao jedan od najuspješnije sagrađenih mostova u svijetu u novijem razdoblju. Preko njega će se moći prometovati u svim uvjetima kad bude u punom smislu dovršen onako kako je projektom predviđeno, zajedno s podvelebitskim dijelom. Postavit će se zaštitni elementi protiv vjetra kakvi postoje i drugdje u svijetu.
— A pitanje kuća koje prokišnjavaju?
Od tisuću sagrađenih kuća logično je da ih bude nekoliko kojima "prokišnjava" krov. To je zakon velikih brojki. Pogrešaka nema samo onaj tko ništa ne radi. No, doista je taj broj nekoliko na tisuću, ali tih nekoliko dođu u javnost. Često sam u medijima i logično je da se javi onaj kojemu prokišnjava krov. Zašto bi se javilo onih 999 kojima je sve u redu s kućom.  Odbijam prigovor da je obnova nekvalitetna. Obnova je vrlo kvalitetna i iznad prosjeka.

Dr. Jure Radić: Na izborima ću podržati kolegu Matu Granića kao kandidata HDZ-a za predsjednika RH

Oporba
Svetoj Stolici podmeće nogu

— Kako komentirate najavu nekih ljudi iz oporbe da će revidirati ugovore sa Svetom Stolicom?
Vjerujem u to da bi oni, kada bi dobili vlast, nastojali revidirati te ugovore i naškoditi Crkvi. Dio ih je sudjelovao u obespravljivanju vjere i vjernika u prošlim vremenima. Naš je stav i program suprotan. Mi želimo napraviti korak dalje, a to znači donijeti akte koji proizlaze iz tih ugovora, a u isto vrijeme na sličan način riješiti odnose i sa svim drugim vjerskim zajednicama.

   

Radije "cestar" nego predsjednik

— Hoćete li podržati Granića kao predsjedničkog kandidata HDZ-a i kakve su Vaše ambicije kad je u pitanju stranka, ali i izvršna vlast?
Već sam kazao da ću Granića podržati kao kandidata HDZ-a za predsjednika RH. A što se tiče drugoga dijela pitanja, biram nešto treće. Biram nešto što je glavni projekt moje izborne jedinice, a to je da sagradim autocestu Zagreb—Dalmacija. Dakle, ako me pitate želim li biti predsjednik države, Vlade, Sabora ili sagraditi autocestu — biram ovo posljednje.

Sanader za Granića

Kako to da ste ipak prvi čovjek HDZ-a u 10. izbornoj jedinici i je li točno da je dr. Ivo Sanader odbijao mogućnost da bude drugi na toj listi nakon što je dr. Mate Granić postao prvi čovjek na listi HDZ-a u Zagrebu?
Prije nekoliko mjeseci Mate Granić i ja dogovorili smo se kako nema smisla da obojica budemo kao potpredsjednici HDZ-a "potrošeni" u istoj izbornoj jedinici. U tom smislu sam dr. Graniću kao starijem ponudio da bira. I tako je bio plan da jedan od nas bude u Dalmaciji, a drugi u nekoj od zagrebačkih jedinica. Nakon naših stranačkih dogovora, na moj prijedlog Predsjedništvo je prihvatilo da dr. Granić bude prvi čovjek u Zagrebu.
A što se tiče pitanja u vezi sa Sanaderom, mogu vam kazati da on nije o tome ništa govorio. Glasovao je na Predsjedništvu za.


ŠEF MISIJE UN-a U BiH JACQUES KLEIN
ZA SLOBODNU DALMACIJU GOVORI
O BUDUĆNOSTI JUGOISTOČNE EUROPE

Mira neće biti bez srpskog otrježnjenja

Regija nikada neće funkcionirati dok Srbija ne bude integrirana u Europu, dok Srbi ne prestanu biti paranoični i zaborave mentalitet da su oni žrtve, da shvate što se dogodilo u Srbiji u posljednjih deset godina

Piše: Bisera LUŠIĆ


Tijekom više od pet godina provedenih na različitim visokim funkcijama u regiji, od privremenog upravitelja u hrvatskom Podunavlju, zamjenika visokog predstavnika u BiH pa do šefa misije UN-a u BiH, veleposlanik Jacques Klein postao je autoritet čija se riječ i te kako sluša. U razgovoru za naš list veleposlanik Klein pak u svojoj maniri nastavlja otvoreno govoriti o problemima koji muče područje Jugoistočne Europe, ne ustežući se izjaviti da mogućnost sukoba i dalje postoji.
Područje Balkana vrlo je nestabilno. Ako bismo to područje gledali u geološkom smislu, onda bismo mogli reći da postoje goleme tektonske ploče koje jako tresu. Imali smo potres čiji je epicentar Slobodan Milošević. Dokle god je Milošević u Beogradu, regija je potencijalno nestabilna. Također moramo gledati na Kosovo, Crnu Goru, i stalne priče o autonomiji ili nezavisnosti. Vi i ja znamo da je više od 40 posto Crnogoraca militantnih srpskih nacionalista, ostali podržavaju Mila Đukanovića, a između njih su sandžaklijski Muslimani. Pored toga, u Bosni i Hercegovini imamo tri vojske i to je također potencijal za nestabilnost. Svako moguće povlačenje međunarodne zajednice, mislim da bi vrlo brzo postao causus belli.
- Koji su preduvjeti da bi se situacija promijenila?
Regija nikada neće funkcionirati dok Srbija ne bude integrirana u Europu, dok Srbi ne prestanu biti paranoični i zaborave mentalitet da su oni žrtve, da shvate što se dogodilo u Srbiji u posljednjih

Jacques Klein: Međunarodna zajednica više misli na građane BiH nego što to rade njihovi vođe   Snimio: Mario STRMOTIĆ

   

Dayton

— Kakva je situacija četiri godine nakon potpisivanja daytonskog mirovnog sporazuma?
Ako pogledamo situaciju prije četiri godine, tada smo bili suočeni s nasiljem. Tada Momčilo Krajišnik nije ni htio doći u Sarajevo, nije postojala zajednička valuta, zajedničke registracijske pločice, zastava, himna, putovnice... Danas u BiH gotovo nema nasilja, zapravo ako pogledamo neke druge zemlje, ta razina incidenata u BiH je ispod prosjeka. Naravno, još uvijek postoje problemi, jer u procesu ne surađuju sve tri strane podjednako.

deset godina. Dakle, kad shvate, tek onda će krenuti dalje. No, to je ujedno i problem za psihijatre - dobar psihijatar će vam reći da dok ne shvatite problem nema ni lijeka za njega. Mislim da ovdje još do toga nije došlo.
- Kako gledate na buduće odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine?
Hrvatske vlasti uvijek su govorile - mi ne želimo biti dio Balkana, mi ne želimo biti dio Jugoslavije, mi ne želimo da nas se gura u neke nove federacije. Ja se s tim slažem, ali u isto vrijeme su uključivanjem u procese u BiH u tolikoj mjeri, naročito u Hercegovini, sami to radili. Nitko vas ne gura na Balkan, vi to sami radite poradi intenzivnih odnosa koji nisu do kraja ni razjašnjeni. Nije jasno koliki je utjecaj Hercegovaca u Hrvatskoj ili obratno. Mislim da je to negativni utjecaj jer sprječava Hrvatsku da krene prema svojoj sudbinskoj zadaći kao europska zemlja.
- Kako Vi osobno gledate na postupke vodstva u BiH?
Uzmimo za primjer newyoršku deklaraciju, oko koje je uložen trud velikog broja ljudi da se članovi Predsjedništva u BiH privole da se usuglase oko toliko stvari. Kada su oni otišli iz New Yorka kao da su zaboravili da su ikada tamo bili, o čemu su razgovarali i što su se konkretno dogovorili ili potpisali. To je igra. Oni žele ostati na vlasti jer ona znači politički autoritet i novac. Za trideset godina povjesničari će pisati da je međunarodnoj zajednici više bilo stalo do ljudi u BiH nego li njihovim vođama.

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 1999.12.11.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]