SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ svijet ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ rijeka ]
[ zagreb ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
( osmrtnice )
[ impresum ]
   
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiva ]
       

 

KULTURA

SUBOTA 11. prosinca 1999.

KULTURA I UMJETNOST U HRVATA
KROZ PREDSJEDNIKOV SPOMENAR

Civilizacijske vrednote

RIMSKO PREDSTAVLJANJE SVIJETU
Stoljetne veze

Na otvaranju velike izložbe u salonu Siksta V.RIM — Iako vidno oslabljen i narušena zdravlja, predsjednik Tuđman je ipak 28. listopada u Rimu, u salonu Siksta V. u Vatikanskome muzeju, otvorio veliku izložbu Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost.
— Ova izložba ima posebnu vrijednost. Ona kroz povijest pokazuje vjernost Hrvata moralnim načelima katoličke vjere i zakonima Crkve, a budućnost čvrsto jamči da će, u krvi stvorena, hrvatska država ne samo opstati, nego se i razvijati u zajednici s onim zemljama s kojima tvori i dijeli zajedničke civilizacijske vrednote — rekao je ovom prigodom dr. Tuđman.
Za boravka u Rimu, hrvatski se Predsjednik posljednji put sastao i s papom Ivanom Pavlom II. koji ga je dočekao u svojoj privatnoj knjižnici dobrodošlicom na hrvatskom jeziku.
Papa je tada od Tuđmana primio na dar Senjski glagolski brevijar iz 15. stoljeća, dokaz kako je hrvatski narod odavno povezan s Petrovom Stolicom.

UZA STOTU OBLJETNICU SPLITSKOG HNK
Prije Shakespearea

SPLIT — Početkom svibnja 1993. godine Hrvatsko narodno kazalište u Splitu slavilo je veliki jubilej — stoti rođendan, a proslavi je pokrovitelj bio predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Plaketa Kažimira Hraste iz ruku Rade PerkovićaRaspoloženje je bilo iznimno svečano i ugodno, a tom zgodom zaslužni umjetnici su primili priznanja za svoj rad — u njihovo ime zahvalio je stihovima osamdesetogodišnji glumac Ivo Marjanović. Na sceni je izvedena Missa Maruliana Frane Paraća, a pred kazalištem, na trgu, scena Golgote i Kristove apoteoze iz Muke Spasitelja našega u režiji Petra Selema.
Tadašnji intendant HNK Split Rade Perković je uručio predsjedniku Tuđmanu plaketu, rad akademskog kipara Kažimira Hraste.
Predsjednik je ovom prigodom podsjetio kako je na svečanom otvaranju prije stotinu godina u Splitu nastupilo i zagrebačko kazalište s dramom Teuta, a i to je bio znak zajedničke nacionalne misli i u Dalmatinskoj i u Banskoj, sjevernoj Hrvatskoj. Naši preci, kazao je tada Tuđman, bili su čuvari i nositelji hrvatske izvorne kulture, a narod je ovdje znao upiti i sve stečevine prijašnjih civilizacija. Podsjetivši samo na najstariju, splitsku katedralu i naše pisce koji su u svijetu prevođeni prije Shakespearea i Molliera, ustvrdio je: imali smo se zašto boriti i što čuvati.
Zatim je izrazio uvjerenje da će splitski hram umjetnosti, splitsko kazalište, u slobodnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj cvjetati više nego u dosadašnjoj povijesti.
Upamćeno će ostati u sjećanjima splitskih umjetnika i njihovih gostiju druženje s Predsjednikom nakon programa, u kazališnom foyeru. Dr. Franjo Tuđman je dugo razgovarao s njima o kulturnim pitanjima, spominjale su se stare uloge i predstave i raspravljalo se o novim projektima u opuštenom ugođaju između umjetnika i čovjeka koji voli i poznaje umjetnost.

LJUBITELJ UMJETNOSTI, PRIJATELJ SLIKARA
Bukovac i Veža

Bukovac za dobar ugođaj — biskup Štambuk, Kruno Peronja, Selčani kod PredsjednikaZAGREB — Tuđmana, velikog prijatelja kulture, umjetnosti, slikarstva ponajprije, lako je prepoznati kroz brojne izložbe koje je posjećivao. Rijetke su uistinu u Zagrebu retrospektive velikih majstora hrvatskog slikarstva, izložbe "većeg formata" koje nije obišao, onako spontano, bez posebnih najava, uvjetovanja, s dobronamjernicima koji su se toga trenutka našli na izložbi. Umjetnički paviljon, istinski hram kulture i ustanova, vjerojatno je mjesto koje je zadnjih godina najviše posjećivao, prigodno i s razlogom, zbog izazovnih i za hrvatsku kulturu značajnih programa. Jer redali su se povodi retrospektive Ivana Rabuzina ili Otona Ivekovića, Jordanovih četvrt stoljeća rada Vasilija Josipa Jordana, zagorski pejzaži Ede Kovačevića, čarobni Realizam 20-ih ..., iznimne likovne prilike, izložbe što se dogode jednom u sto godina, reklo bi se.
— Upravo takva je bila izložba u povodu stogodišnjice Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Repriza Hrvatskog salona iz 1898. namamila ga je u poslijepodnevnim satima, onako reklo bi se spontano. Trebam li posebno isticati, Predsjednik je posebno obožavao Bukovca, njegov rad Slava njima, zapravo skicu u ulju na platnu, za čuveni Hrvatski preporod, zastor HNK. Bukovčevo djelo sa zadovoljstvom i bez nekih posebnih uvjeta posudio je za izložbu, makar se među kolegama nagađalo da ne bu gledali taj film, koja je s autorima i djelima nastojala vratiti povijest stotinu godina unatrag, na sam početak rada Paviljona. Iako su kolekcionari čudna sorta ljudi, moram podcrtati da su, kad god je to trebalo, slike iz Banskih dvora i Predsjedničke palače bile prve u postavi izložbe, na raspolaganju — prisjećanje je Lee Ukrainčik, ravnateljice Umjetničkog paviljona u Zagrebu.
Na retrospektivi Mladena Veže u Zvonimiru — otisci djetinjstvaNerijetko, Predsjednikov je hodogram, što se kulture i događanja tiče, tražio komplementarne sadržaje i postaje na istoj trasi. Kustos Muzeja suvremene umjetnosti Igor Zidić proveo ga je kroz postavljeni postav tek nekoliko dana po otvorenju izložbe koja je osam godina čamila u depoima, ali istoga onoga dana nakon svraćanja u Paviljon i obilaska velike retrospektive slikara Mladena Veže u Zvonimiru.
Pa, kad smo kod Veže, ako među slikarima treba birati slikara koji ga je najviše poštovao, onda je to on! Slikar koji je Tuđmanovim povjerenjem likovno osmislio i oblikovao zasigurno najviše hrvatskih simbola, odličja, znakova, plaketa: Povelju Republike Hrvatske, Pečat Republike Hrvatske... odličja s likom Marulića, Tomislava, Katarine Zrinske...

GRAD I NJEGOVO 50. FESTIVALSKO IZDANJE
Bedem opstojnosti

S Milkom Podrug-Kokotović — ljudi i simboli za povjesnicuDUBROVNIK — Svečanom otvorenju 50. jubilarnoga Dubrovačkog ljetnog festivala, l0. srpnja ove godine, bio je nazočan i njegov pokrovitelj predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman koji je otvorio ovu najznačajniju hrvatsku kulturnu manifestaciju.
Pred okupljenim uzvanicima, među kojima su bili nazočni brojni domaći i inozemni državni dužnosnici, predstavnici javnog i kulturnog života, te crkveni dostojanstvenici, pokrovitelj toga najstarijeg domaćeg festivala dr. Franjo Tuđman je, među ostalim, kazao:
— Ima trenutaka, ima događaja u kojima se sažima čitava povijest jednoga grada i naroda. Ima mjesta što govore o sudbini kulture, koju je kolektivna svijest naroda prepoznala kao svoju snagu i temelj svoga opstanka. Ovo je jedan od tih događaja i ovo je taj grad — Dubrovnik! Glasovit u svijetu zbog svoje iznimne ljepote, Dubrovnik je u prvom redu jedan od onih jadranskih gradova koji su najviše pridonijeli razvitku hrvatske i europske kulture — naglasio je u svom obraćanju dr. Tuđman, dodavši kako je Dubrovački festival u pola stoljeća svog postojanja odolijevao svim iskušenjima ostavši nepostojani bedem hrvatske opstojnosti i kulture.
Nakon burnog pljeska, na prostoru oko Orlanda, razigrali su se brojni dramski umjetnici, članovi folklornog ansambla Linđo, baletne skupine Umjetničke škole Luka Sorkočević, Komornog zbora Dubrovnik, Mješovitog zbora Libertas, Zagrebačke filharmonije, te Zbora Ivana Gorana Kovačića pod ravnanjem dirigenta Milana Horvata.

   

ZBOR KLAPAŠA NA OMIŠKOJ STINI
Za dušu iz srca

Najveća klapa na svijetu zapjevala je »Bože čuvaj Hrvatsku« OMIŠ — Nije Tuđmanovo prisustvo na značajnim kulturnim priredbama bila povlastica velikih; festivalima od značenja i kazališnih kuća od nacionalnog interesa. Njegovim prisustvom, barem na završnim večerima, bili su nerijetko počašćeni i "mali festivali", Krapina ili Omiš, oni što dosljedno njeguju baštinu, ili pak na njoj oštre umjetnički procede. Dragoga gosta dočekala je i omiška Pjaceta, uz izniman rođendan, tridesetogodišnjicu postojanja.
— Te finalne večeri takmičenje je nosilo posebno obilježje. Pjevalo se za dušu, ali i iz srca. Dakako, za bodove na Trgu sv. Mihovila, pred Predsjednikom — u glas će vam potvrditi i Ante Nikolić iz Cambia, Ivo Blažević iz Kamena ili Branko Tomić iz Filipa Devića...
U stanci, dok su se očekivali službeni rezultati i pobjednici, za Predsjednika su članovi klapa na trgu u Ulici Ivana Katušića zapjevali Bože čuvaj Hrvatsku, arije iz Zrinjskoga i Na omiškoj stini. I on im se, naravno, pridružio, u pjesmi.

Urednik: Ivica Profaca,
Tehnički suradnik:
Goran Bašić,
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 1999.12.11.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]